Europski zeleni plan je zakonodavni okvir dekarbonizacije Europe do 2050. godine, zbog kojeg će u sljedećih nekoliko godina biti obavezna ulaganja u brojne tehnologije za smanjenje ugljičnog otiska. Važna stavka Europskog zelenog plana je i poticanje korištenja otpada ili nusproizvoda jednog industrijskog procesa u stvaranju i proizvodnji nekog novog proizvoda, kako bi se postigao kružni proces kojim će se, osim korištenja obnovljivih izvora energije, kvalitetnije upravljati i otpadom. Takav način energetske oporabe otpada u Europi je već oko 30 godina prisutan u proizvodnji cementa, a materijalna oporaba nusproizvoda uključena je u europsku normu za proizvodnju cementa, koja se primjenjuje i u Hrvatskoj.

Tvornica u Koromačnu ove godine slavi 96 godina: započela je raditi 1926. godine, a na tom je mjestu izgrađena jer se sirovina lapor nalazi uz more, što je bilo važno zbog prijevoza lađama

U smjeru zelene tranzicije ide i Holcimova tvornica cementa u istarskom Koromačnu, koja ove godine obilježava 96 godina rada. Holcim savjesnim poslovanjem u tvornici na istoku Istre već godinama samoinicijativno uvodi tehnologije kojima smanjuje svoj utjecaj na okoliš i uvijek je daleko ispod zakonski propisanih granica emisija. Holcim je 2021. pokrenuo i projekt kojim će 2023. započeti proizvodnju dvije nove vrste cementa manjeg ugljičnog otiska, što je podržala i organizacija Innovation Norway koja je za taj projekt osigurala bespovratna sredstva. 

Najviši standardi 

Tvornica u Koromačnu obnovljena je 1995. godine odmah nakon privatizacije, a švicarski vlasnik koji je ulaganjima obnovio ovaj važan faktor industrije u Istri, neprestano posluje po najvišim švicarskim standardima i u Hrvatskoj. Kroz prikupljena iskustva drugih država započeli su energetsku oporabu otpadnih guma 1999. godine, a od 2001. godine i materijalnu oporabu pepela i gipsa iz obližnje TE Plomin. Tim ulaganjima u 20 godina smanjili su emisije CO2 po toni cementa za 30% u odnosu na 1990. godinu, dok danas 55% energije za proizvodnju cementa dobivaju iz oporabe otpada, zbog čega su već sad značajno smanjili uvoz ugljena i petrol koksa.

U zadnjih nekoliko godina izgled Koromačna se značajno promijenio, sve se više iznajmljuju apartmani, plaže su otkrili i stanovnici Labinštine, sve više turista dolazi, a oko Koromačna stranci kupuju zemljišta i grade kuće

"Sve što smo do sad obećali u studijama o utjecaju na okoliš, sve smo ostvarili. Kao kemičarka znam da kroz kontrolu ulaznih materijala možemo izračunati emisije koje se ispuštaju u okoliš. Zbog toga i zbog opremljenosti našeg laboratorija za kontrolu, sigurni smo da je naš utjecaj na okoliš uvijek manji od propisanih graničnih vrijednosti što se vidi i kroz rezultate mjerenja emisija u ovih 20 godina. Zato smo uvijek otvoreni i spremni za nova mjerenja našeg utjecaja na okoliš", kaže Virna Višković Agušaj, predsjednica Uprave Holcima u Hrvatskoj, inače rođena Labinjanka.

Nedavno razdoblje pandemije pokazalo nam je svima koliko je bitno imati razvijene različite gospodarske grane, a što je cijela Hrvatska, pa tako i Istra, mogla osjetiti. Ako jedan sektor zaostaje, potrebno je imati neki drugi koji može povući i nadopuniti razliku čime se osiguravaju zaposlenost i prihodi. 

Holcim zelenoj tranziciji doprinosi i kroz inovacije: prvi most na svijetu od 3D printanog betona prošle je godine postavljen u Veneciji, a za njega je materijal proizveo Holcim

Lokalna proizvodnja 

"Upravo je to raznoliko gospodarstvo slika koju nastojimo stvoriti u Istri i jedan od glavnih motiva uvođenja tehnologija i mjera kojima osiguravamo mogućnosti za razvoj ostalih grana gospodarstva kao što su poljoprivreda i turizam, koji na užem području Koromačna bilježi rast iz godine u godinu, između ostalog i zbog uvjeta koje smo mi osigurali", zaključuje Višković Agušaj.

Problemi opskrbe tijekom pandemije pokazali su i koliko je važno imati lokalnu proizvodnju, a ne ovisiti o lancima opskrbe. I kod Holcima se radi zapravo o lokalnom proizvodu. Naime,   proizvedeni beton se prodaje u radijusu unutar 40 km, većina agregata iz kamenoloma također, dok se cement prodaje samo na malo većoj udaljenosti. Međutim, Holcim ipak samo oko 20% cementa izvozi, dok 80% služi građevinskim projektima u Istri i ostatku Hrvatske.

Upravo zbog svog lokalnog karaktera i čvrste povezanosti sa zajednicom, koja je nastala zbog tvornice i čiji mještani već generacijama rade u industriji cementa, Holcim i u Istri nastoji u potpunosti ostvariti zelenu tranziciju na koju su se dobrovoljno obavezali na svjetskoj razini. Značajno je i pohvalno da je upravo Holcim Grupa prvi proizvođač građevinskog materijala u svijetu kojemu je organizacija SBTi (Science Based Targets initiative) potvrdila akcijski plan do 2030. i ciljeve prema neto nula ugljika do 2050. godine.

Povezane vijesti

• TVORNICA CEMENTA U KOROMAČNU IMA NOVOG DIREKTORA. Doznajemo tko je zamijenio Dalibora Fablea koji je otišao na novu funkciju
• Jednoj istarskoj tvrtki ni korona ne može ništa: Svi zaposlenici dobit će BONUS OD 110 POSTO MJESEČNE PLAĆE
• Smanjenje emisija ugljičnog dioksida: Holcim unaprjeđuje uvjete za ODRŽIV SUŽIVOT TURIZMA I INDUSTRIJE U ISTRI