Stupanjem Zakona na snagu svaki će korisnik kampa automatizmom postati zakupnik i znat će cijenu zakupa zemljišta koju će plaćati. Više novca od naplate zakupa dobivat će jedinice lokalne samouprave, manje država, ali svi će imati veći proračun, rekao je ministar državne imovine Goran Marić

Ako u ičemu treba promijeniti paradigmu u ovoj državi, to je upravljanje državnom imovinom, prvenstveno zemljištem. Tri desetljeća su od pretvorbe i privatizacije, kada su hoteli ušli u temeljni kapital kompanija, ali zemljište oko njih nije. Neprocijenjeno je ostalo i zemljište u kampovima, riječ je o 14,5 milijuna kvadrata, čiji je vlasnik država, ali do danas nije izdana nijedna koncesija, svi kampovi se koriste bespravno. Na neredu se ne može graditi budućnost, a postojeći Zakon o turističkom zemljištu iz 2010. godine neprimjenjiv je i svima na štetu, i Republici Hrvatskoj i svim poduzetnicima pa tako i turističkom sektoru koji je blokiran i nemoguće im je razvijati dugoročnu strategiju, ulagati, zapošljavati, rekao je ministar državne imovine Goran Marić predstavljajući jučer u Funtani prijedlog Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu koji je od prije tjedan dana na javnoj raspravi. Obuhvatio je ne samo turističko, već sve građevinsko zemljište.

Stručni skup "Investicijski potencijal turističkog zemljišta" organizirali su Hrvatska udruga turizma i Lider Media i to u jedinom kampu u Hrvatskoj s pet zvjezdica, upravo otvorenom Valamarovom Istra Premium Camping Resortu u Funtani. Kako se Valamar dao u tako izdašnu investiciju unatoč pravnom neredu o kojem je govorio i ministar Marić? Na to je, pridruživši se raspravi iz publike, odgovorio pročelnik Općine Vrsar Slobodan Vugrinec.

"Tako što se Općina uknjižila na vlasništvo kao pravni sljednik bivšeg turističkog poduzeća, pa smo na natječaju zamijenili nekretnine: Valamar je dao zemljište za gradnju škole, a Općina njima za kamp", objasnio je Vugrinec tvrdeći da bi se svi problemi riješili kada bi država samo definirala cijenu zakupa, a vlasništvo nad zemljištem posve prepustila općinama i gradovima koji bi se, kaže Vugrinec, lako dogovorili s turističkim poduzetnicima.

"Hoćemo li onda i državne dugove prenijeti na jedinice lokalne samouprave?", kratko mu je replicirao ministar Marić.

Pravna nesigurnost

- Ovo je najreformskiji zakon koji ćemo provesti. Pravna nesigurnost najveća je prepreka investicijama, a ovo je korak u borbi protiv bespravnosti. Primjenjiv je danom stupanja na snagu, kada korisnici turističkog zemljišta automatski postaju zakupci na 50 godina i to po poznatoj cijeni i uvjetima. Više novca od zakupa ostajat će jedinicama lokalne samouprave, manje državi, zaključio je ministar Marić. Nakon jednomjesečne javne rasprave, prijedlog zakona mogao bi u rujnu, najkasnije u listopadu biti na prvom čitanju u Saboru, do kraja godine i na drugom čitanju, a idealno bi bilo, kaže Marić, da s 1. siječnjem 2020. stupi na snagu.

Cijena zakupa zemljišta u hotelskim i turističkim naseljima propisana je između šest i 10 kuna, a u kampovima 12 kuna po kvadratu. Od zakupnine, ili prodaje zemljišta koja je također moguća, općinama i gradovima bi ostajalo 60 posto, a po 20 posto išlo bi županiji i Fondu za razvoj turizma. Za kampove taj je omjer 50 posto državi, 20 posto općini ili gradu te po 15 posto županiji i Fondu. Samo Fond Ministarstva turizma ima obvezu namjenski ulagati prihod od zakupnine. Na spomenutih 14,5 milijuna kvadrata u hrvatskim kampovima, bilo bi to više od šest milijardi kuna prihoda. Sada kampovi za polovicu svog zemljišta plaćaju tri kune po kvadratu, plus dva posto od polovice godišnjeg prihoda kampa.

- Ovo je odgovor i Grčkoj i Turskoj, ocijenio je ministar turizma Gari Cappelli buduće učinke novog Zakona koji će, veli, podići konkurentnost hrvatskog turizma otvarajući prostor novim investicijama. "Zakon uvodi i dodatne stimulacije za investicije tako da se naknada za zakup umanjuje za pet posto u kampovima od četiri zvjezdice i još pet posto za kampove od pet zvjezdica. Uz 10-postotno umanjenje naknade za sve kampove na otocima, uvjereni smo da će hotelskim kućama ostati dovoljno akumulacije da u budućnosti značajno povećamo kvalitetu naših kampova i hotela u novom investicijskom ciklusu", istaknuo je Cappelli.

Investicijski potencijal turističkog sektora Hrvatske kreće se između tri i pet milijardi eura, naveo je Veljko Ostojić, predsjednik HUT-a, nacionalne udruge velikih hotelijera kojima je pitanje zemljišta, uz radnu snagu i PDV, jedan od tri ključna izazova. Zato pozdravljaju zakonski prijedlog, ali će tražiti manju cijenu zakupa, uz uvažavanje dosadašnjih ulaganja u kampove. "Sada je cijena 4,50-4,70 kuna po četvornom metru. Mislimo da bi trebala iznositi jedan euro odnosno 7,50 kuna po kvadratu, što je gotovo dvostruko nego sada, a zakonom se predlaže nekoliko puta viša. Smatramo da je puno važnije otvoriti put investicijama, nego razbijati glave oko kunu-dvije", rekao je Ostojić. "Ne može građevinsko zemljište biti jeftinije od poljoprivrednog. Na javnoj licitaciji bismo dobili i 30 kuna po kvadratu, ali moramo sagledavati sve okolnosti", odgovorio je ministar Marić.

Pomorsko dobro na turističkom zemljištu, pak, ide u koncesiju. Na Ostojićevo pitanje tko će obeštetiti kompanije kojima je u privatizaciji odobreno da dijelove pomorskog dobra uknjiže u svoj temeljni kapital, ministar Marić odgovorio je da se upravo ovim zakonom tako što više neće moći događati. "Nepodnošljivi su to odnosi, da kompanije bez ikakvog ugovora i naknade koriste pomorsko dobro koje je isključivo vlasništvo države. Pa i ulažu zapravo u tuđe", rekao je ministar državne imovine.

Povezane vijesti

• Ministar Goran Marić prodaje zemljište bivše Puljanke za 20,7 milijuna kuna
• Sabor: Potpora uređivanju situacije oko neprocijenjenog građevinskog zemljišta
• VRSAR: Poljoprivredno zemljište se daje u zakup na 25 godina