U Istri su vlažna staništa relativno malena, a njihov broj nije velik. Brojke, nažalost, pokazuju da je i na globalnoj razini u zadnjih 300 godina izgubljeno gotovo 90 posto svjetskih vlažnih staništa. Najveći uzroci njihova nestajanja su onečišćenje, isušivanje i prenamjena zemljišta
Sutra, 2. veljače obilježava se Svjetski dan vlažnih staništa. Tog je datuma prije gotovo pola stoljeća, 1971. godine, u iranskom gradu Ramsaru potpisana "Konvencija o močvarama od međunarodne važnosti, naročito kao staništa ptica močvarica". Ramsarska konvencija postavila je tako okvir za međunarodnu suradnju u zaštiti i održivom korištenju vlažnih staništa, a Republika Hrvatska njezin je dio od 1991. godine čime je preuzela obvezu očuvanja močvara na vlastitom teritoriju.
Pet hrvatskih važnih močvara
Očuvanje močvara postiže se, između ostalog, i predlaganjem područja za uvrštenje na Ramsarsku listu vlažnih područja od međunarodne važnosti. Hrvatska ima pet takvih područja. To su parkovi prirode Kopački rit, Lonjsko polje i Vransko jezero te posebni ornitološki rezervat Crna Mlaka u Jastrebarskom i donji tok rijeke Neretve.
Tijekom povijesti vrijednost vlažnih staništa nije bila adekvatno prepoznata pa su brojna od njih uništena ljudskom aktivnošću. Brojke, nažalost, pokazuju da je na globalnoj razini u zadnjih 300 godina izgubljeno gotovo 90 posto svjetskih vlažnih staništa. Najveći uzroci njihova nestajanja su onečišćenje, isušivanje i prenamjena zemljišta. Čak milijun biljnih i životinjskih vrsta vezanih uz takva staništa suočava se s prijetnjom izumiranja.
Ipak, danas se zna koliko su vlažna staništa bitna na globalnoj razini, a toga su sve više svjesni i građani, ali i donosioci odluka vezanih uz prirodu i okoliš. Vlažna su staništa od presudne važnosti za klimu, čistu vodu, obranu od poplava, proizvodnju hrane (sjetimo se riže!), nacionalna gospodarstva, turizam, a povrh svega biološku raznolikost našeg planeta. Smatra se da je čak 40 posto svih postojećih vrsta vezano uz vlažna staništa.
Svake godine Svjetski dan vlažnih staništa ima određenu temu, a ove godine to je "Vlažna staništa i bioraznolikost". U Istri su vlažna staništa relativno malena, a njihov broj nije velik. Briga o područjima koja su zaštićena Zakonom o zaštiti prirode ili su dio ekološke mreže Natura 2000, u nadležnosti je Javne ustanove Natura Histrica koja upravlja zaštićenim dijelovima prirode na području Istarske županije.