Uslijed ekstremne suše i šteta od divljih svinja, ovogodišnji urod istarskog češnjaka gotovo je upola manji od lanjskog, požalili su se nedavno članovi Udruge proizvođača istarskog češnjaka, a dugotrajno sušno razdoblje u kombinaciji s visokim temperaturama ostavilo je svoj trag i na drugim poljoprivrednim kulturama.

Meteorolozi, ističe pročelnik Odjela za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodno gospodarstvo Istarske županije Ezio Pinzan, ne pamte da na istarskom poluotoku ovako dugo nije bilo obilne kiše.

Akumulacija Butoniga, ključna za vodoopskrbu Istre u špicama turističke sezone, već je početkom godine dospjela na jednu od svojih nižih kota pa se odmah krenulo s njenim punjenjem iz izvora Bulaž, kako bi se osigurale dostatne količine vode za ljetnu vodoopskrbu i izbjegla situacija iz 2012. godine, kada je mjerama redukcije bila obuhvaćena i poljoprivreda.

Međutim, u Istarskoj županiji, ističe resorni županijski pročelnik, situacija je ipak bolja u odnosu na okruženje i neke druge dijelove Europe. U slovenskom dijelu Istre, primjerice, uvedena je redukcija pitke vode kojom je uz ostalo zabranjeno i navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta i druga uporaba pitke vode u poljoprivredi, dok se zbog smanjene izdašnosti svih izvora voda u Rižanski vodovod Kopar dovozi cisternama iz rijeke Unice do postrojenja za kondicioniranje vode. Redukcija pitke vode je i u sjevernoj Italiji. Sto gradova u Francuskoj je bez pitke vode na slavini. Rijeke Rajna i Dunav više nisu plovne koliko je nizak vodostaj. Generalno, cijela Europa, barem južni dio, zahvaćena je ekstremnom sušom.

Akumulacijsko jezero, sustav navodnjavanja Červar Porat - Bašarinka

Naravno, napominje Pinzan, da se to reflektira na sve poljoprivredne kulture. Sada i masline savijaju lišće pa i vinova loza. Grožđe sazrijeva prije nego je optimalni ciklus sazrijevanja, ali se suša i visoke temperature, barem na grožđu, ne bi trebale jako reflektirati, ni na količini ni na kvaliteti, a za masline će se još vidjeti. Svako toliko u zadnje vrijeme padne barem nešto kiše i ona pomogne upravo tim kulturama. Njima je dosta nekoliko litara vode svakih nekoliko dana. Na sjeveru Istre zadnjih je dana bilo nešto kiše pa vjerojatno na trajnim kulturama, barem u tom dijelu Istre, procjenjuje Pinzan, ne bi smjelo biti nekih šteta.

- Ono što je problematično to je proizvodnja povrća, krumpira, luka, češnjaka…, gdje su zbog suše smanjeni prinosi. Dobro je da se u Istri uvela ograničena potrošnja pitke vode jer se time smanjila potrošnja za nekih 20 posto. Procjene su da će zahvaljujući tim mjerama vode biti dovoljno do prvih većih kiša. Dobro je i što je ostavljena mogućnost korištenja vode za poljoprivredu, za razliku od redukcijskih mjera 2012. godine kada je bilo zabranjeno i navodnjavanje poljoprivrednih površina, osim staklenika, plastenika i hidropona. Posebno u kontekstu proizvodnje industrijske rajčice koja je bila u završnoj fazi, kada joj trebaju dovoljne količine vode. U Istri se proizvodi više od 12.000 tona industrijske rajčice i dobro je da se ove sezone mogla i dalje navodnjavati. Njena proizvodnja je dovršena, rajčica je pobrana i većinom isporučena Podravci, naglasio je Pinzan.

Upozorio je, međutim, da će stočarski sektor pretrpjeti štetu. Izostao je drugi, treći otkos, pa je upitno hoće li stočari imati sijena za ishranu stoke.

- Moglo bi doći do nestašice sijena za zimski period. Sada u sezoni, kada se inače ne koristi sijeno, nego su životinje na ispaši, stočari ih moraju prihranjivati njime. Ne samo da ga ima manje, nego ga troše u razdoblju kada ga inače nisu koristili. Stočari sve više zovu i pitaju hoće li biti neke pomoći, rekao je Pinzan.

Županijski pročelnik za poljoprivredu naglasio je da ova godina zorno pokazuje da je za proizvodnju povrća potrebno imati vodu na raspolaganju.

- Klimatske promjene sve su izraženije, svake godine u ovo vrijeme razgovaramo o sušama, o manjku vode. Struka kaže da nema moderne, stabilne i ekonomski isplative poljoprivredne proizvodnje bez sustava navodnjavanja, istaknuo je Pinzan i dodao da je nedavno na području Grada Poreča dovršena izgradnja javnog sustava navodnjavanja Červar Porat - Bašarinka, projekt vrijedan 127 milijuna kuna. Davatelj potpore je Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, s time da je 85 posto sredstava osigurano putem Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, a 15 posto iz državnog proračuna. Dio troškova, odnosno oko 5 milijuna kuna, pokrila je Istarska županija.

Pročelnik Ezio Pinzan

Sustav JN Červar Porat - Bašarinka omogućava navodnjavanje oko 550 hektara poljoprivrednog zemljišta. Do svih tih površina dovedeni su cjevovodi, ukupno je postavljeno 22 kilometra cijevi i svaki se poljoprivrednik može spojiti na taj sustav i koristiti vodu svih 12 mjeseci godišnje. Što je najvažnije, najjeftiniju moguću vodu.

Jedan sustav je prethodno dovršen u Kaznionici u Valturi i on omogućava navodnjavanje 440 hektara, ali to koristi Kaznionica za svoju poljoprivrednu proizvodnju. U Istarskoj županiji, koja je vlasnik ova dva sustava, ishodovali su građevinsku dozvolu za sustav navodnjavanja Petrovija na području Grada Umaga, kojim je predviđeno navodnjavati 550 hektara poljoprivrednog zemljišta. Na zemljištu za koje je planirana gradnja sustava većinom se proizvodi industrijska rajčica.

- Čekamo pogodan natječaj za gradnju javnih sustava navodnjavanja na koji bismo se mogli javiti. Jedan je bio objavljen i na jesen, ali na taj se nismo javili jer je maksimalan iznos investicije od 15 milijuna eura, koji je bio propisan, puno niži od procijenjenog troška gradnje sustava navodnjavanja Petrovija, koji se kreće između 20 i 25 milijuna eura. Važno je naglasiti da te sustave u sto postotnom iznosu, odnosno do 15 milijuna eura, financira Europska unija, dok troškove gradnje izvan tog iznosa snose investitori, odnosno županije. Istarska županija će i dalje razvijati takve sustave kako bi imali što više poljoprivrednih površina pod navodnjavanjem, jer proizvodnja povrća trebala bi biti temelj proizvodnje s obzirom na potrebe turizma. Sljedeći koji su u planu su na području općine Brtonigla, Čepić polja i grada Vodnjana. Imamo idejna rješenja koja se već rade jer za svaki sustav treba pet godina, od planiranja i projektiranja do same gradnje, zaključio je Pinzan.

Povezane vijesti

• Poljoprivrednici, prijavljujte štete od suša!
• VIŽINADA: LAG-ov poljoprivredni natječaj
• U SRIJEDU U TISKANOM GLASU ISTRE: Velika analiza istarske poljoprivrede - bi li Istrijani mogli sami sebe prehraniti? NEKI ODGOVORI DO KOJIH SMO DOŠLI BI VAS MOGLI ŠOKIRATI