KREĆU i DVIJE BITNE POGODNOSTI
Strah od energetske krize: Interes za ugradnju solarnih panela u Istri skočio 522 posto
Visina investicije od početka listopada bitno se smanjuje (Foto Pixabay)
Sam proizvoditi struju za vlastite potrebe te energetska neovisnost u vrijeme divljanja cijena - cilj je sve većeg broja domaćinstava u Hrvatskoj. Energetska kriza, rat u Ukrajini i inflacija rezultirali su eksplozijom interesa za ugradnju solarnih elektrana na krovove kuća.
Naglasimo da je u prvih šest mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje lani HEP ODS za područje Istarske županije izdao 522 posto više dokumenata “Obavijest o mogućnosti priključenja kućanstva s vlastitom proizvodnjom iz sunčanih elektrana na mrežu”. Kako navode u odgovoru - “takvo povećanje obima posla HEP ODS nije mogao planirati, a što je utjecalo na rokove rješavanja zaprimljenih zahtjeva za priključenje, odnosno prekoračenje zakonskog roka od 15 dana”.
Iz HEP ODS-a dodaju da unatoč velikom pritisku sve zahtjeve korisnika nastoje riješiti u najkraćem mogućem roku.
“Intenzivno se radi na ubrzanom rješavanju neriješenih predmeta i skraćivanju rokova realizacije budućih zahtjeva. Napominjemo da se rokovi u pojedinim slučajevima znaju produljiti i zbog nepotpune predane dokumentacije uz zahtjev za priključenje”, dio je službenog odgovora.
Uz malo strpljenja moguće je ipak doći do solarne elektrane na svome krovu. Kome se isplati postaviti fotonaponske panele za proizvodnju struje, koliko je potrebno vremena, novaca i koliko je dug očekivani povrat investicije? Odgovore na ova i slična pitanja potražili smo kod Dorijana Tomičića, čija tvrtka Tomido d.o.o. iz Pule ima 20-godišnje iskustvo s fotonaponskim sustavima.
- Investicija se isplati onim kućanstvima čiji su mjesečni računi za struju u prosjeku veći od 350 - 400 kuna, odnosno onima koji imaju potrošnju veću od 4.500 kilovatsati godišnje, kaže na početku Tomičić. Dodaje kako je povrat investicije od 8 do 10 godina, prema sadašnjoj cijeni struje. Porastom cijene, što se nažalost i očekuje, rok povrata se ubrzava, pojašnjava Tomičić.
Koliku snagu instalirati, koliko panela postaviti na krov, to se proračunava prema stvarnoj potrošnji struje pojedinog potrošača.
Višak proizvedene struje predaje se u mrežu uglavnom u višoj - dnevnoj tarifi te se konačni račun svodi izravnavanjem ulaza i izlaza. Ukoliko je godišnja isporuka u mrežu veća od godišnje potrošnje, prelazi se u kategoriju “proizvođač” koji se upisuje u registar obveznika plaćanja poreza na dohodak. Njemu je manja otkupna cijena viška struje, obveznik je izdavanja mjesečnih računa HEP-u, a plaća i porez na dohodak. Kvalitetnim projektiranjem i preciznim izračunom snage elektrane, neće se dogoditi ovaj neželjeni scenarij, naglašava Tomičić.
Radi ilustracije valja dodati da je za pet kilovata instalirane snage za ugradnju panela potreban kosi krov veličine 25 kvadrata, ili ravan krov veličine 35 kvadrata.
Nakon izrade projekta, HEP-u se šalje zahtjev za provjeru mogućnosti priključenja kućanstva sa vlastitom proizvodnjom. Rok za odgovor je 15 dana, ali u praksi to ipak bude dosta duže.
Na temelju odgovora HEP-a (koji je uvijek pozitivan ukoliko je predana dokumentacija ispravna), kreće postavljanje solarne elektrane. Potom se nakon izvođenja radova traži od HEP-a potvrdu za trajni pogon, odnosno ugradnja dvosmjernih brojila - ono koje broji isporučene i preuzete kilovatsate.
Domaćinstvima stižu mjesečni računi u kojima se višak kompenzira s potrošnjom kw/h i plati razlika. Koliko iznosi investicija? Dobra vijest je da se od 1. listopada ukida PDV na projekt, materijal, montažu, puštanje u rad, pa čak i naknada HEP-u, dakle sve što se odnosi na solarne elektrane. Time se iznos investicije smanjuje za 20 posto od dosadašnjeg bruto iznosa investicije. U kućanstvima se najčešće instaliraju elektrane između 5 i 10 kWh, a investicija za ugradnju iznosi od 8 do 12 tisuća kuna po kilovatu instalirane snage. Dakle, potrošit ćemo od 60.000 do 80.000 kuna, po novom bez PDV-a.
Izašao novi natječaj za državne poticaje
Još jedna pogodnost uskoro stiže. Upravo 28. rujna izašao je natječaj Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za državne poticaje, koji su do sada za naše područje iznosili od 40 do 60 posto investicije. Ovog puta neće biti u primjeni najbrži prst kao do sada, već će se zahtjevi zaprimati od 15. studenog do kraja godine. Predviđeno je 95 milijuna kuna državnih poticaja za solarne sustave, dizalice topline i peći na pelete. Nije poznato kako će se rasporediti sredstava ukoliko zahtjeva bude više od raspoloživog novca, što je i očekivano.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
