lokalna baština

"ŠTORIJA UD GLAGOLJICE" Besplatno turističko vođenje od Roča do Huma pješke kroz Aleju glagoljaša

| Autor: Gordana ČALIĆ ŠVERKO
(Snimila: Gordana Čalić Šverko)

(Snimila: Gordana Čalić Šverko)


U glagoljaškom Roču prije nekoliko godina pokrenuli su inovativan kulturno-turistički projekt ročke freskoslikarske radionice. Turistički vodič goste danas dočekuje u kostimu srednjovjekovnog slikara i oživljava priču o freskama i zidnom slikarstvu u Istri, drugi ih kostimiran u žakna Jurja vodi kroz Roč, Aleju glagoljaša i Hum. Zdenka Majcan, vlasnica turističke agencije Istriana travel iz Vrha, Hari Vidović, likovni umjetnik i vlasnik Ateljea Freska iz Roča, te Dean Prodan iz Huma, najbolja su potvrda da su upravo lokalni turistički vodiči značajni promotori lokalnog turizma, a to su pokazali i organizacijom besplatne turističke ture pod nazivom "Štorija ud glagoljice", ispričavši u povodu Međunarodnog dana turističkih vodiča priču o glagoljici, glagoljaštvu i glagoljaškoj kulturi na jedan zanimljiv i poseban način.

Svi koji su se odlučili odazvati se pozivu na višesatnu kostimiranu vođenu šetnju, a zbog epidemioloških mjera broj je bio ograničen na njih dvadeset i pet, krenuli su putovima glagoljice i uronili u bogatu glagoljašku prošlost Roča, pješke kroz Aleju glagoljaša do Huma, najmanjeg grada na svijetu. Dionicu dugu oko osam kilometara prošli su pješke, a u povratku je za njih organiziran prijevoz od Huma do Roča što je također, pridruživši se obilježavanju Međunarodnog dana turističkih vodiča, poklonio lokalni prijevoznik "Volte".

Vrijedne freske u crkvicama, ročka freskoslikarska radionica, replika Gutenbergove preše, Aleja glagoljaša, glagoljica, turistički su aduti toga kutka istarskog sjevera kada je o kulturnom turizmu riječ. Upravo je zahvaljujući Glagoljskoj tiskari "Juri žakan", replici Gutenbergove tiskarske preše, Roč postao kulturološki fenomen - jedino mjesto na svijetu gdje je moguće tiskati knjige glagoljskim slovima na način kako se to radilo prije više od 500 godina, u vrijeme inkunabula. Glagoljaški Roč i Hum povezuje Aleja glagoljaša spomen-kompleks posvećen kolijevci hrvatske pismenosti, glagoljašima i glagoljaštvu, podignut je kao poseban projekt Čakavskog sabora u razdoblju od 1977. do 1985. godine. U Humu najmanjem gradu na svijetu sačuvao se prastari hrvatski običaj izbora župana na leto dan.

U ročkoj crkvi Sv. Antuna na posvetnom križu urezan je glagoljski abecedarij nastao oko 1200. godine. Crkvica sv. Roka u Roču poznata je po dva sloja fresaka iz 14. i 15. stoljeća. Crkva Sv. Jeronima na humskom groblju oslikana je freskama iz 12. stoljeća, a u sebi skriva i glagoljske grafite iz 12.-16. stoljeća. Nepoznati je plovan glagoljaš upisao i evidenciju o broju odsluženih svetih misa za kovača Martina.

Lokalni turistički vodiči uz gotovo svaku povijesnu činjenicu vezat će i neku zanimljivost pa tako Zdenka Majcan rado prepričava kako su pronađene freske u crkvici Sv. Jeronima. Akademik Branko Fučić zaljubljenik u istarsku baštinu, jednom se zatekao u Humu i zakasnio je na vlak. Odlučio je prenoćiti, naravno da nije išao spavati kod plovana kojeg je poznavao, već je odlučio istražiti crkvicu Sv. Jeronima. Malim nožićem počeo je skidati žbuku sa zida i otkrio da se ispod nje kriju predivne freske iz 12. stoljeća i tako su one 1949. godine otvorene za javnost.

- Ovako se čuva i interpretira baština, komentirala je Ivana Karanikić, licencirana turistička vodičkinja, Interpret Europe vodič i trener vodiča interpretatora baštine, koja se odazvala pozivu kolega i podržala ih svojim dolaskom.

- Tko može bolje interpretirati lokalnu baštinu i prenijeti emociju od onoga tko živi u tom kraju i tko s time živi. Stoga smatram da su lokalni turistički vodiči čuvari naše baštine i promotori i da ih u tome treba podržati, rekla je Karanikić.

Korona je, kaže, donijela puno toga lošega, no i nešto dobro jer su se ljudi počeli okretati sebi, svome okruženju i upravo će kulturne ture poput ove glagoljaške u kombinaciji s gastronomijom koja je neminovno jedan od primarnih motiva dolazaka gostiju u destinaciju, biti top.

- Mislim da će ovogodišnja turistička sezona biti na razini prošlogodišnje. Turisti putuju više u privatnim aranžmanima, u malim grupama, a upravo je ovaj tip interpretacije baštine idealan za male grupe. S obzirom na situaciju koju imamo s promjenama Zakona o pružanju usluga u turizmu gdje je resorno ministarstvo sa svojim prijedlozima u biti beskrupulozno na neki način podcijenilo zanimanje i važnost turističkih vodiča kao ambasadora naše zemlje, treba pozvati sve one koji donose ovakve prijedloge da vide što znači lokalni turistički vodič u kulturnoj turi i na koji način se prebogata baština Hrvatske mora interpretirati, rekla je Karanikić.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter