KONFERENCIJA GLASA ISTRE
SINERGIJA POLJOPRIVREDE I TURIZMA / Radin: Želimo da Istra bude lider u eko proizvodnji, ne samo u Hrvatskoj već i šire
(M. MIJOŠEK)
Nastavljamo sa zaštitom naših proizvoda, a jedan od strateških prioriteta Istarske županije je i razvoj Istre kao BIO regije. Primjenjivat će se integrirani pristup razvoju BIO regije gdje će se povezivati ekološka poljoprivredna proizvodnja s granama poput turizma, ugostiteljstva, školstva i hotelijerstva, kaže Fabrizio Radin
Kad se govori o gastronomiji kao pokretaču razvoja i motivu dolaska u jednu destinaciju, u Istri se još od sredine devedesetih i napuštanja koncepcije masovnog turizma, na inicijativu Turističke zajednice i Odjela za turizam Istarske županije, kreirala nova turistička ponuda čiji sastavni dio čini i atraktivna gastronomija. Od tad do danas razvijali su se i razvili mnogi projekti u kojima je vrlo aktivnu ulogu imala Istarska županija. Novija istraživanja pokazuju da su gastronomija i uživanje u hrani praktički svakom trećem gostu jedan od tri najvažnija motiva za odabir destinacije, pa stoga i u razgovor s istarskim županom Fabrizijom Radinom krećemo s pitanjem kako danas kao destinacija odgovaramo na tu spoznaju?
- Vrlo uspješno jer smo se od samog početka opredijelili za kvalitetu, a ne kvantitetu i vođeni tom vizijom razvijali smo istarsku poljoprivredu i naše proizvode. Zato danas možemo reći da je istarska poljoprivreda na zavidnom nivou. Naši su proizvodi sinonim vrhunske kvalitete, bilo da govorimo o maslinovim uljima, vinima, pršutu, mesu boškarina itd. Naše se regija pozicionirala na listi turističkih destinacija koje nude jedinstvenu eno-gastronomsku ponudu. Tomu su doprinijela i brojna priznanja, na koja smo posebno ponosni i koja su potvrda našega rada, ali i motivacija za dalje. Istra je tako 4. godinu za redom proglašena najboljom maslinarskom regijom na svijetu, uvrštena je među top 10 vinskih destinacija na svijetu i u top 10 europskih, Istra je među top 10 gourmet destinacija svijeta… da spomenem samo neke. Velika je čast i što je izdavačka kuća Michelin iz Pariza drugi put za redom izdala specijalno izdanje crvenog vodiča koji je u cijelosti posvećen Istri.
- Koji su po vama najvažniji projekti u Istri koji doprinose kvalitetnoj prezentaciji naše gastronomije i čine od nje adut u borbi za takvu vrstu gostiju?
- Cijeli je niz projekata koje smo godinama razvijali i zahvaljujući kojima je Istra postala svjetski brend kad govorimo o eno-gastronomiji. Krenimo s 2005. godinom kada smo razvili oznaku vizualnog označavanja kvalitete - Istrian quality (IQ), kako bi potaknuli razvoj domaće proizvodnje, te podigli razinu kvalitete istarskih proizvoda i proizvodnih tehnologija. Oznaku IQ danas nosi istarska malvazija i teran, a namjera nam je širiti oznaku i na ostale proizvode, konkretno na istarski med, pršut, maslinovo ulje i rakiju. Potom, tu je i zaštita naših proizvoda oznakom izvornosti. Istarski pršut je tako postao prvi prehrambeno-poljoprivredni proizvod u Hrvatskoj zaštićen oznakom izvornosti na razini Europske unije. Nakon njega zaštitili smo i Istarsko ekstra djevičansko maslinovo ulje, a po tom principu želimo zaštiti i brojne druge proizvode.
Također, neizostavna karika je i poljoprivredna infrastruktura, u koju smo isto ulagali i dalje ulažemo. Činjenica je da Istra nema dovoljno plodne zemlje, te da moramo maksimalno iskoristiti sve raspoložive resurse. Upravo iz tog razloga smo pokrenuli projekte izgradnje sustava navodnjavanja. Nakon izgradnje onog u Valturi, vrijednog gotovo 65 milijuna kuna, u tijeku je izgradnja Sustava navodnjavanja Červar-Porat Bašarinka, čija vrijednost iznosi 110 milijuna kuna. I na tome nećemo stati već pripremamo novi projekt SN za područje Bujštine.
Brojne su i manifestacije koje diljem Istre promoviraju našu bogatu eno-gastronomiju, kao i vinske ceste i ceste maslinovih ulja, te OPG-ovi. Tu je i povezivanje turizma i poljoprivrede, koje je s jedne strane omogućilo procvat središnje Istre, a s druge ponudilo gostu naše izvorne proizvode.
- Koji su planovi za budućnost na tom području?
- Kao što sam spomenuo nastavljamo sa zaštitom naših proizvoda, a jedan od strateških prioriteta Istarske županije je i razvoj Istre kao BIO regije. Primjenjivat će se integrirani pristup razvoju BIO regije gdje će se povezivati ekološka poljoprivredna proizvodnja s granama poput turizma, ugostiteljstva, školstva i hotelijerstva. Želimo da Istra bude lider u eko proizvodnji, ne samo u Hrvatskoj već i šire. Na taj će način naši poljoprivredni proizvodi dobiti dodanu vrijednost te će im se omogućiti lakši plasman na tržištu. Svjesni smo da je eko proizvodnja znatno skuplja od one konvencionalne, stoga, u taj projekt moraju biti uključeni i javni i privatni sektor, te moramo maksimalno iskoristiti i mogućnosti koje pružaju EU fondovi.
- Koliko je za bolje pozicioniranje na turističkoj gastro mapi važna sinergija turističkog i ugostiteljskog sektora s domaćom poljoprivredom i ima li ona kroz tu suradnju šanse za daljnji razvoj?
- Sinergija poljoprivrede i turizma je itekako važna jer s jedne strane omogućuje procvat središnje Istre, a s druge nudi gostu naše izvorne proizvode. Na tome ćemo i dalje intenzivno raditi kako bi što više namirnica naših poljoprivrednika i OPG-ova, ali i istarskih tipičnih jelovnika bilo u turističkoj ponudi. Agroturizmi, koje smo počeli razvijati 1997. godine odličan su primjer obogaćivanja turističke ponude i razvoja ruralnog turizma.
- Može li gastronomija biti sredstvo za produljenje turističke sezone i veći dolazak gostiju u Istru van uobičajene sezone godišnjih odmora i ljeta?
- Svakako. Trendovi se mijenjaju i današnji je gost sve zahtjevniji. Njemu više nije dovoljno sunce i more, već traži dodatne doživljaje i atrakcije. Vinske ceste, eno-gastronomske manifestacije, agroturizmi, oživljavanje starinskih običaja, brojni kulturni i zabavni događaji diljem Istre i pregršt drugih atrakcija, pozicionirali su naš poluotok kao destinaciju koja će zadovoljiti i najzahtjevnijeg gosta i van glavne turističke sezone.
- Jedan osvrt na turističku 2019. koja je usprkos nekim katastrofičnim najavama ipak na koncu bila uspješna. Jeste li zadovoljni sezonom u Istri i je li ona ispunila očekivanja?
- 2019. godina je po dinamici školskih praznika i blagdana u našim najznačajnijim emitivnim tržištima slična 2017. godini, dok je s druge strane potpuno različita od prošle 2018. godine. To se najbolje očituje u vremenskoj dinamici ključnih blagdana koji su prošle godine bili u ožujku i svibnju, dok su ove godine bili u travnju i lipnju. To je bitno iz razloga jer su sva ovogodišnja povećanja realizirana u pred i posezoni, što se poklapa s našim intencijama da se produži turistička godina. Istra je na dan 18/10/19 prema dnevnim izvješćima eVisitora, ostvarila 4.460.918 dolazaka i time premašila prošlogodišnje dolaske (4.456.792), što znači da smo gotovo dva i pol mjeseca ranije dostigli prošlogodišnji rekordni rezultat.
- Premda svi nekako volimo turizam gledati kroz prizmu brojki dolazaka i noćenja očito je da smo, barem što se održivosti destinacija tiče, po tom pitanju u ljetnim mjesecima polako dosegli svoj maksimum. Jesi li projekti u gastronomiji, kulturi i drugim područjima prilika da se naš turistički proizvod usprkos tome nastavi unaprjeđivati, a brojke nastave rasti?
- Točno, turizam se prvenstveno gleda kroz brojke dolazaka i noćenja i činjenica je da u Istru, iz godine u godine, dolazi sve veći broj gostiju. Međutim, veliki broj gostiju sa sobom povlači i pitanje održivosti turizma. Održivi turizam je dugoročni cilj jer upravo se u njemu krije posebnost određenog turističkog područja ili destinacije. Iz tog razloga, moramo nastaviti razvijati turizam koji se neće bazirati na masovnosti, već na doživljaju i kvaliteti. Jedan od naših prioriteta je rasterećenje špice sezone i razvoj cjelogodišnjeg turizma u Istri, čemu svakako doprinose brojne eno-gastronomske manifestacije diljem Istre, kao i drugi oblici turizma, bilo onaj kulturni, zdravstveni, kongresni i slično.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
