Nedavno istraživanje časopisa Waste Managment potvrdilo je da svaki Hrvat u prosjeku baci 75 kilograma hrane godišnje, uključujući jestiv i nejestiv dio, što je ekvivalentno 380.000 tona bačene hrane na razini Hrvatske. Najčešći razlozi zbog kojih dolazi do bacanja su kvarenje, istek roka trajanja ili prevelika količina pripremljene hrane. Ono što ljudi najviše bacaju su voće i povrće, mliječni proizvodi i kruh.

Domaće food blogerice Iva Finderle i Mateja Zvirotić Andrijanić, osim što na društvenim mrežama dijele fine recepte, duže vrijeme promiču i low waste način života, kojim se nastoji smanjiti bacanje hrane i stvaranje viška otpada. Željne promjena i rješavanja problema, udružile su snage i pripremile koristan besplatan priručnik "Jedem pametno, kuham odgovorno" koji sadrži brojne savjete i recepte za održivu svakodnevicu. Priručnik je dostupan u PDF verziji na Matejinom blogu https://foodandmood.blog/ i Ivinom blogu https://healthylittletooth.wordpress.com/. 

- Išle smo na to da provedemo čitatelje cijelim putem - od planiranja kupovine, preko kupovine same, što s namirnicama kada dođete doma, kako pripremati obroke, kako konzervirati hranu koja ostane i što napraviti s ostacima. Uz, naravno, puno finih recepata, objašnjava Iva.

Puležanka Iva Finderle po struci je magistrica nutricionizma, dok su kuhanje, fotografiranje i pisanje bloga pod nazivom "Healthy Little Tooth" hobiji kojima se voli okupirati u slobodno vrijeme. Njezina prehrana bazira se na sezonskim i lokalnim namirnicama, iako voli eksperimentirati i s egzotičnim kuhinjama.

Mateja Zvirotić Andrijanić za sebe kaže da je nostalgična Slavonka koja je svoje malo selo zamijenila velikim gradom prije desetak godina kada se u Zagreb doselila zbog studija političkih znanosti. Bavi se fotografiranjem i snimanjem hrane te osmišljavanjem recepata, kako za svoj "Food & Mood" blog, tako i za klijente.

Njihovo prijateljstvo započelo je kada su se upoznale na jednom ciklusu kulinarskih radionica u Zagrebu. Iva kaže da je zanimljivo kako neki neplanirani događaj dovede drage ljude u tvoj život. Osim što ih povezuje ljubav prema hrani, obje vole svoju pažnju usmjeravati na vrt, lijepe fotografije i brigu za okoliš.

Mateja i Iva pričaju nam da je ideja za priručnik "Jedem pametno, kuham odgovorno" nastala sasvim spontano, a ono što ih je motiviralo je želja za pozitivnom promjenom.

- Nakon što je Iva održala zanimljiv webinar "Pametno jedi, prirodu štedi" za vrijeme proljetnog lockdowna, shvatila sam da smo obje zainteresirane za vrlo aktualne teme današnjice: smanjenje otpada koji nastaje od hrane i održiv način života. Palo mi je na pamet da bismo nas dvije skupa mogle na jednom mjestu objediniti sve naše savjete i vlastite trikove koji nam u kuhinji pomažu da minimaliziramo rasipanje hrane. Iva je, čak i prije nego što sam joj se javila, imala sličnu zamisao i tu smo jednostavno kliknule, ističe Mateja.

Iva kaže da je već duže razmišljala o tome da napravi seriju postova na blogu vezanih uz temu smanjenja stvaranja nepotrebnog otpada, posebice onog od hrane, a Mateja je došla kao neka dobra energija koja joj je trebala da ju malo pogura. "Ideja je na početku bila da to bude malen priručnik od 30-ak stranica, ali kada smo počele iznositi ideje, znale smo da neće sve stati u tih 30 stranica", priča Iva. 

- S osmišljavanjem sadržaja i planiranjem recepata počele smo negdje u svibnju. Odmah na početku smo okvirno znale kako bi priručnik trebao biti strukturiran, a nakon toga smo krenule s kuhanjem, testiranjem i fotografiranjem recepata. Budući da smo sve radile same, od tekstova, recepata i fotografija, do dizajna priručnika, trebalo nam je gotovo pola godine da ga završimo. Uvijek je bilo nekih sitnica koje je trebalo doraditi, objašnjava Mateja.

Ljudi postaju sve svjesniji ekoloških problema i žele smanjiti svoj negativan utjecaj na okoliš. Pitamo djevojke otkuda bismo trebali krenuti, na što Mateja kaže da je najvažnije početi malim koracima, malim promjenama.

- Svaka naša mala, osobna pobjeda daje nam dodatni vjetar u leđa, podiže nam motivaciju i pruža osjećaj unutarnjeg zadovoljstva, čemu svaki čovjek teži. Ako smo odlučili da se želimo hraniti zdravije i raznovrsnije, s manjim utjecajem na okoliš, puno je lakše donijeti nekoliko manjih odluka kroz duži period koje će nas potom dovesti do konačnog cilja, nego da krenemo od one poznate "od ponedjeljka ćemo drugačije" pa posustanemo već za nekoliko dana jer smo se opteretili s previše velikih promjena odjednom. Tako možemo odlučiti da ćemo tri puta tjedno, umjesto da naručujemo hranu iz dostave, ponijeti ručak od doma. Umjesto da kupimo kruh u trgovini, možemo ga ispeći sami i tako točno kontrolirati što ćemo staviti od sastojaka, a kupujemo li svaki dan coffee to go iz omiljenog kafića, možemo ponijeti vlastitu termosicu i zamoliti konobara da nam kavu natoči u nju umjesto u jednokratnu ambalažu koju bismo inače bacili za 20 minuta. Čine se kao sitnice, no zamislite kada bi svaki drugi čovjek tako radio, koliko bi to značilo na razini cijelog društva, kaže Mateja.

Iva smatra da će veći utjecaj imati ako svaki pojedinac uvede jednu promjenu, nego ako samo jedna osoba ide skroz zero waste.

- Navike koje smo stvorili, uključujući i one vezane uz stvaranje otpada od hrane, ne možemo promijeniti preko noći, ali možemo svakodnevno na njima raditi. Bitno je prvo procijeniti dosadašnju kupovinu, odnosno odrediti koliko su nam namirnice koje kupujemo uistinu potrebne i koliko ih stvarno koristimo te razmisliti o tome što završava u našoj kanti i otkriti razloge zašto je određena hrana odbačena, naglašava Iva.

Zbog pandemije koronavirusa i straha od lockdowna velik dio ljudi kupuje i gomila zalihe hrane u svojem domu. Na pitanje što misle o održivosti zero waste principa u trenutnoj otežanoj situaciji, Mateja kaže da je ona još uvijek daleko od toga da živi zero waste načinom života, već više ide k low waste principu, odnosno da reducira količinu plastike i jednokratnih materijala te da se pretežito hrani namirnicama koje su prošle kraći put od polja do stola. 

- Zbog toga često svježe namirnice nabavljam na tržnici i od naših provjerenih OPG-ovaca, a u trgovini ću gotovo uvijek dati prednost proizvodima koji su pakirani u što manje nepotrebne ambalaže. Neke stvari često radim "od nule", poput kruha, kefira i biljnog mlijeka, pa ih najčešće nemam potrebu kupovati. Hranu u zadnje vrijeme nastojim što rjeđe naručivati iz dostave, isključivo zato što me smetaju količine jednokratne ambalaže koja se potroši da bi mi bio dostavljen jedan obrok, kaže Mateja.

Iva dodaje i prigodan savjet za sve potrošače.

- S obzirom na trenutno stanje, mislim da je ovo dobra prilika da počnemo planirati svoj tjedni jelovnik, napravimo popis za kupovinu i razmišljamo o tome što i koliko hrane kupujemo. Na taj način ne samo da ćemo smanjiti otpad od hrane, već ćemo se vjerojatno pravilnije hraniti i nećemo morati tako često ići u kupovinu, kaže Iva.

Povezane vijesti

• Osijek- Projekt "Smanji otpad od hrane, kuhaj za svoje goste"
• KAKO SMANJITI BIOOTPAD: U hotelskim kuhinjama najviše se bacaju ostaci tjestenine, kruha i proizvodi od žitarica
• U Hrvatskoj godišnje na otpadu završi 286 tisuća tona hrane