Prema službenim statističkim pokazateljima iz sustava eVisitor, od početka godine pa do 21. kolovoza, Istra je realizirala 3,58 milijuna dolazaka i 22,06 milijuna noćenja što je 1,5 posto bolje u odnosu na isto razdoblje iz rekordne 2019. godine.

- To je u ovom trenutku izuzetno važan podatak koji u uvjetima opće globalne neizvjesnosti i nesigurnosti te nakon dvije pandemijske godine u kojima je Istra ipak bila pobjednik Mediterana, definitivno pokazuje da Istra ima "jednu brzinu više". Ta činjenica pokazuje i da je Istra u tom smislu vrlo dobro organizirana i posložena regija, unatoč činjenici da se je pored globalnih problema morala suočavati i s velikim brojem internih izazova, reći će direktor Turističke zajednice Istarske županije Denis Ivošević te dodati da možda ova godina nije bila najteža turistička godina, ali je definitivno bila najizazovnija. Od samog početka izazovi su se redali jedan za drugim, a često su se i međusobno multiplicirali.

- Na početku godine smo iz studenog i prosinca prošle godine "naslijedili" najintenzivniji period zaraze covida u Istri. Dok je fokus cijelog svijeta bio na covidu, 24. veljače je počeo Ukrajini. Nitko na svijetu u tom trenutku nije znao kako će se ponašati razne mutacije virusa Covid 19, niti kako će se odvijati ratna zbivanja u Ukrajini u smislu nastavka i mogućeg širenja sukoba, zatim kakvi će biti kolateralni učinci ratnih zbivanja, a koji se odnose na krizu distribucije ključnih energenata što kako vidimo još uvijek uvelike brine najrazvijenije gospodarsko-industrijske zemlje EU-a. S druge strane imamo hipoteku značajnih, složenih i opće poznatih strukturnih problema hrvatskog turizma te velik broj izazova koji na kraju imaju zajednički nazivnik klimatskih promjena bez obzira na činjenicu koliko smo veliki ili mali. U ožujku, travnju i svibnju imali smo izazove s morem, a posebno meduzama, u lipnju i srpnju s požarima, u kolovozu s redukcijom vode prvog stupnja, podsjeća Ivošević.

Neovisno o svim izazovima, mogu se ustvrditi dvije činjenice, a to je da je Istra do sada dobro realizirala ovaj prvi dio turističke godine. To je nešto više od dvije trećine godišnjeg prometa. Preostaje zadnja trećina prometa: uspješan završetak kolovoza, uvijek interesantan i dobro posjećen rujan, te zadnje tromjesečje u godini. Generalno je, kaže Ivošević, situacija dobra, no detaljnijim uvidom u analitiku uočavaju se značajne promjene u trendovima i dinamici u odnosu na prethodne godine.

- Ukoliko pogledamo nacionalnu strukturu naših gostiju, onda trebamo po ne znam koji puta zahvaliti njemačkim gostima. Bez njih bi bilo teško zamisliti uspješan turistički promet u Istri. Njihov udio konstantno raste s impresivnim brojkama, tako da naša orijentacija prema njemačkom tržištu definitivno daje najbolji multiplikativni učinak. Angažiranjem specijalizirane PR agencije koja prati njemačko tržište dali smo obol većoj prisutnosti u ključnim njemačkim medijima s posebno odabranim temama. U marketinškom smislu odabir njemačkih strateških partnera koji su svaki u svom segmentu premium brandovi značajno utječe na vidljivost Istre u Njemačkoj, naposljetku specijalizirani nastupi u Njemačkoj i povećana promocija na tom tržištu daju odlične rezultate. U dosadašnjem razdoblju njemačko tržište realiziralo je 7,6 milijuna noćenja, gotovo 35 posto svih realiziranih noćenja u Istri, a kada taj podatak usporedimo s istim razdobljem iz rekordne 2019. godine, imamo realizaciju veću za impresivnih 1,4 milijuna noćenja više, istiće Ivošević.

Austrijanci, Talijani, Nizozemci i Englezi su u pandemijskim godinama u potpunosti nestali, ali su se zato Austrijanci ove godine u potpunosti vratili. U odnosu na 2019. godinu ostvarili su 114.000 noćenja više i tako dostigli 2,75 milijuna noćenja. Nizozemci su se također u potpunosti vratili što je izuzetno bitno za kamping segment. U odnosu na 2019. godinu, ostvarili su 60.000 noćenja više i tako dostigli 1,4 milijuna noćenja. Česi su ostvarili za 27 posto bolji rezultat, Hrvati za 11 posto, Poljaci za 6 posto. Talijani međutim još uvijek nisu dostigli 2019. godinu. Na razini su 70 posto ostvarenja, no vidi se veliki pomak. Ove godine se konačno više čulo talijanski jezik na ulicama. Slična situacija je i s Englezima, tek su na 50 posto realizacije, no obzirom da se radi o avio prijevozu, tu je situacija dodatno složena, ali se ove godine se vidi osjetno povećanje.

- Kada pogledamo strukturu noćenja prema smještajnim jedinicama imamo različitu dinamiku. Naime, hoteli su u dosadašnjem dijelu realizirali 5,4 milijuna noćenja što je 410 tisuće manje nego u istom razdoblju 2019. godine. S jedne strane imamo nekoliko većih hotela koji su u fazi obnove, dok s druge, imamo određeni broj hotela koji rade u smanjenom obimu zbog poznate problematike nedostatka radne snage i drugih operativnih izazova koji sve više otežavaju normalno poslovanje. Broj smještajnih jedinica u obje usporedne godine je identičan, naglasit će Ivošević.

Kampovi su realizirali gotovo 8,3 milijuna noćenja, što je 775 tisuća noćenja više u odnosu na isto razdoblje iz 2019. godine i s istom razinom kapaciteta u obje usporedne godine. Taj podatak govori da je podizanje razine usluge i servisa kao i samo repozicioniranje produkta u kampovima dobro osmišljeno, da je dobro iskomunicirano i očigledno je da je tržište to prepoznalo.

Privatni smještaj je realizirao 7 milijuna noćenja, što je 215 tisuća noćenja više u usporedbi s 2019. godinom, ali je broj postelja porastao sa 130.000 u 2019. godini na 137.000 u 2022. godini što znači da se je u te tri "krizne" godine isproduciralo 7.000 novih postelja. Navedeni trend izrazito intenzivnog, a može se reći i nekontroliranog razvoja jednog dijela privatnog smještaja, značajno negativno utječe na poželjnu strukturu smještajnih kapaciteta destinacije Istre.

Najneuređenija situacija po gotovo svim kriterijima, ocijenit će Ivošević, leži u tzv. nekomercijalnom smještaju. Do sada je realizirano 1,1 milijun noćenja, što je za čak 370 tisuća manje u odnosu na 2019. godinu. No, radi stjecanja dojma i cjelovite slike, treba kazati i to da je u 2019. godini u Istri bilo prijavljeno 88.900 postelja u nekomercijalnom smještaju, dok je ta brojka porasla na 117.700 postelja. To znači da se u samo tri godine na tržištu stvorilo 28.800 novih postelja, a realizirano je čak 370 tisuća noćenja manje.

Kad se sve sumira, kaže naš sugovornik, generalni zaključci su da su fizički pokazatelji dosadašnjeg tijeka turističke godine jako dobri, no financijski pokazatelji, s obzirom na enorman rast troškova poslovanja, sigurno neće slijediti trend kretanja noćenja. Isto tako treba imati na umu da se u Istri isproduciralo nekontrolirano daleko više postelja nego što postoji realna potražnja za njima i što može podnijeti ukupni opteretni kapacitet. Dobrim dijelom je takvoj situaciji pridonijela legalizacija objekata, ali i manjkav sustav regulacije privatnog smještaja koji ne razlikuje obiteljski smještaj od rentijerskog businessa iznajmljivanja neprodanih stanova, te totalna neregulacija i tretman nekomercijalnog smještaja, odnosno vikendica. Treba biti svjestan da takva situacija vodi prema overturizmu u kojem se generira negativan imidž. Posljedice toga su da se, radi viška ponuđenih postelja u privatnom smještaju, ruši, odnosno smanjuje jedinična cijena najma, smanjuje ukupna popunjenost kapaciteta te generira višak ponude nad potražnjom što dovodi do problema od one osobne tj. pojedinih iznajmljivača pa sve do lokalne mikroekonomije.

- Pored dobrih brojki koje realiziramo, ispod radara prolaze trendovi koje ne možemo kontrolirati i koji su danas prerasli u standardno stanje. Budućnost svjetskog turizma će se u narednom razdoblju mjeriti po sasvim drugim kriterijima. Definitivno moramo poboljšati našu poziciju konkurentnosti hrvatskog turizma, a da bi to postigli moramo pokrenuti procese koji će ići u pravcu tzv. European green deala". Što ćemo učiniti po pitanju obnovljivih izvora energije, kako ćemo odgovoriti na nove energetske izazove, kojom dinamikom ćemo se priključiti u sustav e-mobility, kojim mjerama ćemo štititi naše zelene površine i šume, da li ćemo na vrijeme spoznati problematiku našeg mora koje iz godine u godinu ima sve više "napada" i prijeti mu drastično opadanje kvalitete, a predstavlja primarni resurs u našem turizmu, kako ćemo upravljati infrastrukturom i našim destinacijama u smislu održivog i odgovornog razvoja je nešto će nas kao destinaciju ili unaprijediti ili unazaditi ukoliko budemo i dalje samo promatrali, zaključio je direktor Turističke zajednice Istarske županije.

Povezane vijesti

• Sezona u Poreču bez reklamnih panoa u uskim ulicama?
• Optimističan ulazak u novu turističku godinu u Istri, i na moru i u unutrašnjosti
• Rekordna predsezona, sezona - podbacila. Labin u lipnju s gotovo 20 posto manje gostiju