(Snimio Milivoj Mijošek)
Umirovljeni pulski neurolog Dubravko Marković prvi je liječnik iz Istre koji se odazvao pozivu Hrvatske liječničke komore za ponovnim angažmanom u zdravstvenom sustavu zbog porasta broja oboljelih, preopterećenosti i nedostatka djelatnika i djelatnica uslijed pandemije kornavirusa. Javio se čim je vidio molbu. Svoju odluku ne smatra plemenitom gestom. Za njega je ona samorazumljiva.
- Liječnik je liječnik cijeli život. To je neupitno! Pa gdje god dođem netko me pita za neko mišljenje, govori.
Markoviću je 67 godina. U starosnoj je mirovini posljednje dvije. Studij medicine završio je 1978. Čitav svoj radni vijek, impresivne 42 godine, radio je u pulskoj Općoj bolnici, od toga čak 16 kao šef neurologije. Istarskoj javnosti poznat je i kao HDZ-ov vijećnik u županijskoj Skupštini. Strastveni je planinar i autor knjige "Medicina za planinare". Obnaša funkciju predsjednika Nadzornog odbora Udruge tjelesnih i invalida rada Istre kojoj je veoma predan. Apel ministra vidio je upravo u trenutku kad se zbog rada u udruzi namjeravao javiti Liječničkoj komori kako bi obnovio, odnosno produžio svoju liječničku licencu.
- Čovjek kad ode u mirovinu kaže državi da je odradio svoje. Uplaćivao je novac i sada je vrijeme da dobije mirovinu da može gledati televiziju. No, neupitno je da liječnik nikada neće odbiti pacijenta!, poručuje Marković.
Potpunu mobilizaciju zdravstvenog sustava pokrenuo je u subotu ministar zdravstva Vili Beroš, na čiju je zamolbu Hrvatska liječnička komora svojim umirovljenim članovima i članicama uputila poziv. Apelu se već odazvao nemali broj zdravstvenih djelatnika diljem zemlje. Međutim, neće svaki od njih biti raspodijeljen. Marković se stavio na dispoziciju, ali ističe da je, recimo, ministar Beroš veoma precizno pojasnio da su zbog uglavnom starije životne umirovljeni liječnici zapravo rizična skupina. Takvi, pojašnjava, neće raditi direktno s pacijentima. Osim toga, Marković ima i kroničnu astmu, bolest dišnog sustava, a to ga na koronavirus čini dodatno ranjivim.
- Nas starije, rekao je i ministar, treba držati što dalje od infekcije. Mi smo rizična skupina. Što da svi umru? Ne dao bog da radimo u izravnom kontaktu s pacijentima. Ali, mogu sjediti doma i obavljati administrativne poslove ili biti na nekom odjelu, u indirektnom kontaktu, obrazlaže.
Marković ne zna hoće li ga uopće, kada i gdje rasporediti. To ne može, kaže, učiniti nitko osim ministra zdravstva, koji će to odlučiti ako bude bilo potrebe, a ne zato što je to nečija osobna želja. Stoga ni Marković, zasad, ne zna ni hoće li možebitno još jednom u životu završiti na svom starom radnom mjestu, u pulskoj Općoj bolnici, jer ga, šali se, hipotetski mogu poslati bilo gdje, čak i u Angolu. Iako, ističe, ne bez njegovog pristanka. Njegovo znanje, iskustvo i stručnost, u konačnici, komentira, možda neće ni biti potrebni. Napominje i da na burzi rada ima zdravstvenih struktura koje se također mogu staviti na raspolaganje pacijentima i doprinijeti učinkovitijem radu zdravstvenog sustava.
Jučer je, naime, zabilježen najveći broj oboljelih od koronavirusa u Hrvatskoj od početka pandemije. Novozaraženih je bilo 2.378, umrlih 23. U Istri je također oboren rekord - na Covid-19 pozitivnim se pokazalo 50 osoba. Prekjučer ih je bilo 46. No, Marković smatra da na čitavu regiju ta brojka nije velika. Bivše kolege iz bolnice posjećivao je dok je mogao, sada se s njima čuje telefonski.
- Mislim da trenutačno sve štima i da je u pulskoj bolnici sve pod kontrolom. Problem će biti kada oboljelih bude 460. Za sada nema potrebe za panikom. Radi se o tome što zapravo o tom virusu ne znamo dovoljno. Trenutno ga proučavaju brojne zdravstvene institucije. Jer što ako imunitet traje tri mjeseca, pa nakon ta tri mjeseca ponovno dođe do oboljenja? I zato je veoma važno pridržavati se epidemioloških mjera. Peri ruke, nosi masku i nemoj se grliti i ljubiti!, izravan je.
Onima koji niječu i relativiziraju opasnost koronavirusa poručuje: "Ako neka bolest može ubiti čovjeka, znači da je ta bolest opasna. I gripa je vrlo opasna bolest. I isto ubija ljude!"
No, da bismo prevenirali širenje zaraze gripom nismo nosili zaštitne maske za lice. Markovića pitamo zašto je tome tako.
- To je naš problem. Kad bismo maske držali na licu tri tjedna, ali zaista na licu, onako kako spada, pravilno, preko nosa, rizik od zaraze smanjio bi se na minimum. Evo jednog banalnog primjera. Muškarac bi prije uriniranja trebao oprati ruke. Koliko muškaraca to radi? A 'dolje' je sluznica. Ako virus uđe u sluznicu, možeš se razboljeti, elaborira.
Marković ne može dovoljno naglasiti koliko je higijena važna. Ne bi se, veli, trebao napraviti niti jedan pokret prema licu bez rupčića. Napominje da se virus ne prenosi samo kapljično, već i dodirom. Stoga pozdravlja epidemiološke mjere koje su trenutno na snazi. Ne podržava potpuni lockdown. To bi, kaže, bila financijska katastrofa. Preporuča cijepljenje protiv gripe, pogotovo za zdravstvene radnike, starije ljude. I on će se, zaključuje razgovor, cijepiti za otprilike sedam dana.