U podnožju Plomina, na samom kraju Plominskog zaljeva uz nekadašnju plodnu dolinu, smjestilo se naselje Plomin Luka. Razvojni put Plomina i Plomin Luke je dug i nerazdvojiv. Danas je Plomin Luka i dalje ribarska luka u koju rado zalaze i nautičari, ali postupno mijenja svoj izgled i okreće se turizmu. Trenutačno je na samoj obali mora poduzeće De Conte započelo gradnju projekta RIVA I&II. Projekt obuhvaća izgradnju dvije stambeno-poslovne zgrade sa 28 stanova, dva poslovna prostora i jednom garažom, a uz zgradu koja će imati uređen okoliš i rasvjetu bit će i parkiralište. Završetak izgradnje RIVA II se planira za prosinac ove godine, a useljenje do početka iduće sezone dok realizacija projekta RIVA I planira godinu dana kasnije.

Atraktivna lokacija

- Jednosobni i dvosobni sa kvadraturama od 34-85m2. Zgrada RIVA II je rasprodana dok se u Rivi I još uvijek može naći slobodnih stanova. Upravo su stranci prepoznali potencijal ove nekretnine, još uvijek pitome lokacije i dobre investicije za budućnost. Netko će reći da Plomin luka nije interesantna lokacija, ali kvaliteta izgradnje ovih stanova, moderni dizajn, te poštivanje visokih standarda gradnje samo su neki od razloga zbog kojih ove stanove stavljamo na visoku poziciju na tržištu nekretnina. Stanovi su idealni za život i uživanje u blizini mora, ali posebno za bavljenje turizmom i iznajmljivanje pa ne iznenađuje činjenica da su sve kuće i apartmani za najam tijekom ljetne sezone u Plomin luci prebukirane. Materijali koji se koriste odgovaraju ideji da se izgrade što kvalitetniji stanovi, modernog dizajna, cjenovno pristupačni, s poštivanjem svih visokih standarda gradnje, kaže Monika Derosi Crnogorac iz tvrtke De Conte.

Plomin Luka se nalazi u općini Kršan, a novi načelnik Roman Carić kaže da pozdravlja svako ulaganje u ovaj kraj.

- Svaka investicija je dobrodošla i hvalevrijedna, posebice u cilju oplemenjivanja prostora te poboljšanja uvjeta i kvalitete života na tom prostoru. Nadam se da će i ova investicija, uz ostale koje su u pripremi, pridonijeti određenom uzletu Plomin Luke po pitanju turističkih kapaciteta i općenito pružanja bolje ponude na području Općine Kršan. Zemljište na kojem tvrtka De Conte gradi dva stambeno-poslovna kompleksa namijenjena tržištu ova je tvrtka kupila od Općine u nekoliko navrata. Izgradnja je u skladu sa Prostornim planom Općine od 2002. te izmjenama i dopunama iz 2017.godine i građevinskom dozvolom. U neposrednoj blizini Općina je izgradila lučicu sa 130 korisnih komunalnih vezova u što smo uložili 16 milijuna kuna, veli Carić.

Luka javne namjene

Plomin holding ima koncesiju na plato ispred lučice za privez brodova koju su dobili od države te upravo završava izgradnju luke javne namjene u Plomin Luci, koja će se koristiti za skladištenje robe i plovila.

- Također, s obzirom na iskazani interes jedinica lokalne samouprave s područja Labinštine, Plomin Holding priprema izgradnju benzinske postaje za plovila, što će se realizirati nakon što se donesu izmjene u prostornom planu Općine Kršan, poručuju iz HEP-a.

U idućem četverogodišnjem mandatu nova općinska vlast Kršana namjerava u Plomin Luku uložiti još nekoliko milijuna kuna vlastitih sredstava i putem državnih potpora Ministarstva mora i FLAG-a. Opremit će se i šetnica te izgraditi tematsko dječje igralište a u starom gradu Plominu rekonstruirat će postojeća stara zgrada u interpretacijski centar maritimne baštine koji će se sadržajima i stazom povezati sa Plomin Lukom.

Naime, krajem ljeta 2020. godine arhitektonski ured Artitura iz Labina, izabran je na natječaju za izradu projektne dokumentacije rekonstrukcije postojeće zgrade u starom Plominu i prenamjenu objekta u Interpretacijski centar maritimne baštine. Projekt se nadovezuje na uređenje šetnice koja počinje u Plominu i spušta se u Plomin Luku, a zajedno s budućim interpretacijskim centrom maritimne baštine čini jedinstvenu cjelinu koja će posjetiteljima pričati o tradiciji pomorstva i ribarstva plominskog kraja. Projektna dokumentacija financirana je sredstvima Ministarstva kulture i medija i Općine Kršan.

Interpretacijski centar

- Objekt u kojem je predviđeno uređenje Interpretacijskog centra maritimne baštine nalazi se u starogradskoj jezgri Plomina koja je zaštićeno kulturno-povijesno dobro. Planirane intervencije odnose se na dio zgrade koja je nekada bila obiteljska kuća, a jednim svojim zidom povezana je na drugu stambenu kuću. Zbog svojih ograničenih gabarita ova mala tradicionalna kuća stavila je pred projektni tim zahtjevan zadatak tehničke prirode – kako odraditi kompletnu sanaciju objekta koji je u lošem stanju, a pri tome ispoštovati sve zahtjeve konzervatora, odnosno vratiti objekt u prvobitno stanje bez korištenja modernih materijala. Sudeći po svemu cijeli arhitektonski tim vođen s glavnim projektantom Natali Zulijani Giambastiani odradio je odličan posao. Arhitektonskim projektom kod rekonstrukcije u interijeru i eksterijeru je planirano korištenje tradicionalnih materijala, poput drva, kamena i vapnene žbuke koji prate smjernice za obnovom zgrada pod konzervatorskom zaštitom.

U unutrašnjosti objekta drvene strukture su dodatno istaknute, u skladu s idejom arhitekta za povezivanjem zgrade s temom broda, odnosno pomorske tradicije. Probijanjem otvora u dijelu međukatne konstrukcije stvoren je prostor za postavu velikih „brodskih rebara“ koja će još više naglašavati tematiku i veličinu starih trgovačkih brodova, kaže Patricia Zanketić, voditeljica odsjeka za gospodarstvo i EU projekte u Općini Kršan. Ističe da iako dio objekta koji će se prenamijeniti u Interpretacijski centar maritimne baštine Plomina tlocrtno ima tek 71,7 m2 iskoristive površine, na sve tri njegove etaže predviđa se implementacija iznimno zanimljivih i interaktivnih sadržaja koji će ovaj objekt učiniti jedinstvenim mjestom za posjećivanje. Prema projektu stalnog postava i opremanja interijera tvrtke Invictus consulting d.o.o., u objekt će se implementirati najsuvremenija multimedijalna oprema koja će posjetiteljima jamčiti jedinstveno iskustvo. U prizemlju, preko velikog multimedijalnog sučelja, začinjenog nizom atraktivnih animacija i dokumentarnih uradaka, posjetitelji će se najprije upoznati sa slavnom plominskom pomorskom poviješću. Na ovom mjestu predstavit će im se plominske pomorske obitelji, način života pomoraca ovoga kraja, mjesna flota brodova kroz povijest i slične činjenice. Na prvom katu posjetiteljima će se, također pomoću atraktivnih i interaktivnih multimedijalnih rješenja, ispričati neke manje poznate priče iz plominske povijesti. Na posljednjem katu centra posjetitelje će dočekati hologram kapetana koji će im iz prve ruke ispričati svoju životnu priču.

Tematska staza

Projektom je osmišljena i priča malog vanjskog baladura gdje bi se predvidjela skulptura žene koja soli inćune, a pored bi bio i sam opis kako se to nekad radilo. Naravno, nakon rekonstrukcije će konačne ocijene dati posjetitelji koji će svojim dolascima omogućiti da se mali, gotovo zaboravljeni Plomin, vrati na kartu Istre kao gradić koji može sam pričati svoju povijesnu priču. Na projekt interpretacijskog centra maritimne baštine nadovezuje projekt uređenja i opremanja nekadašnje staze koja je povezivala Plomin i Plomin Luku, u dužini od nešto više od 700 m. Staza će biti tematizirana pričom o ribarstvu. Biti će to svojevrsni interpretacijski centar na otvorenom. Projektant staze je tvrtka Vita projekt d.o.o. iz Zagreba u suradnji sa tvrtkom Invictus consulting iz Šibenika.

Kólpos flanatikòs

Plominski zaljev imao je važno strateško i prometno značenje još u vrijeme antike, a spominje ga se, kao i Plomin, 100. godine p.n.e. pod imenom Kólpos flanatikòs. Zaljev ima oblik fjorda, dug je oko 4 kilometra, a širok najviše 400 metara. Naselje je oduvijek živjelo kao trgovačka i ribarska luka značajna za izvoz boksita, a željezničkom prugom spojeno je s rudnikom u Šumberu. Plomin Luka je sve do kraja Drugog svjetskog rata bila prometno važno odredište odakle se redovitom trajektnom vezom moglo putovati do Rijeke, Cresa i Lošinja. U gradiću su živjeli brojni pomorci, ribari i mlinari, a napuštanje naselja započelo je nakon kapitulacije Italije 1943. godine. Izgradnjom dviju termoelektrana, prve 1969., a druge 2000. godine, u naselje se vraća život. Uz termoelektrane koje proizvode oko 12 % sveukupnih hrvatskih godišnjih potreba električne energije, izgrađen je i dimnjak visok 340 metara, što je najviša građevina u Hrvatskoj. Poštujući sve blagodati suvremene tehnologije na području zaštite okoliša, ostavljeno je prostora i za razvoj turističkih smještajnih kapaciteta s kvalitetnom kulinarskom ponudom i izletništvom.

Povezane vijesti

• Zbog zastoja elektrana u proračunu rupa od 6,5 milijuna
• Edukacija za buduće interpretatore baštine u Plomin Luci
• U PLOMINU SE ŽIVOT POKRENE LJETI KAD NAVRATE TURISTI I RODBINA "Neki so šli živet va Pul, Riko, Trst i državo New Yourk. Cuda je našeh tamo, zemlje snova"