Na Istramet Facebook grupi osvanula je zanimljiva objava. Jedna od mobilnih aplikacija putem koje se prati zagađenje zraka i prisutnost čestica u zraku evidentirala je veliki oblak iznad sjevera Italije, ali i cijele Istre, te je članica Istramet grupe to odmah i objavila. U komentarima su ljudi to povezali sa zagađenjem iz industrijski razvijenog sjevera Italije koje su vjetrovi donijeli do Istre, predlagali da se u Istru postavi još više mjernih stanica kako bi se građani Istre na vrijeme o tome informirali, jer, kako su drugi pojasnili, riječ je o sitnim česticama koje su opasne za osobe koje boluju od raznih tegoba dišnih putova, astmatičare, djecu…, ali i konstatirali da naše mjerne stanice u Istri takva zagađenja nisu evidentirala, pitajući se zašto.

Drift - prijenos onečišćenja na velikim udaljenostima

Kako nam je pojasnio Petar Radovan iz Istrameta, vrlo vjerojatno je riječ o driftu - prijenosu onečišćenja na velikim udaljenostima, a ovdje je moguće doista riječ o onečišćenju zraka iz Italije o čemu je, kaže nam, pisao i unatrag dvije godine. "Zrak je te zime često bio loš i u Puli i u Višnjanu gdje su smještene mjerne postaje državne mreže za praćenje kvalitete zraka. Pritom je postaja u Puli smještena u Kaštijunu, dakle na odlagalištu otpada, dok je ona u Višnjanu smještena u ruralnom području, preciznije u šumi, udaljena od naselja", pisao je Radovan.

Pojašnjavajući što su čestice manje od 2,5 mikrona i koje je njihovo porijeklo, kaže da je glavni uzrok njihove pojave ljudska aktivnost, odnosno promet, industrija, požari, ali i grijanje na drva i ugljen. "Mjerenja pokazuju kako je njihova razina u blizini prometnica daleko veća u odnosu na ruralna područja. Znanstveno je dokazano kako dugotrajna izloženost većim razinama ovih čestica loše utječe na kvalitetu života, povećava smrtnost, otežava svakodnevni život astmatičarima kao i srčanim bolesnicima, stoga je zabrinutost građana opravdana. Koliko je Istra meteorološki povezana sa sjevernom Italijom vjerojatno zna svaki ljubitelj meteorologije ili intenzivan korisnik vremenskih prognoza, naročito starije stanovništvo koje je naviklo pratiti talijanske prognoze vremena, jer znaju da će se vremenski obrazac sa sjevera Italija u idućim danima primijeniti i na Istru. Ta iskustvena zapažanja lokalnog stanovništva često imaju i znanstveni temelj. Iako nismo naišli na znanstvena istraživanja ili radove koji bi to potvrdili, logički zaključak se sam nameće, (velik) dio onečišćenja vjerojatno nam dolazi i kao posljedica drifta iz susjedne Italije", kaže.

Karta s aplikacije koja je zadnjeg dana siječnja evidentirala veliki oblak zagađenja i iznad Istre

A o tome koliko je atmosfera zapadno od Istre zagađena, možda najbolje dokazuju, kaže Radovan, prekrasni zalasci sunca kojima nerijetko svjedočimo. Iako je riječ o turističkog atrakciji, prekrasne crvene boje zalaska dokaz su zagađene atmosfere. Pojašnjavajući rečeno, Radovan kaže da prilikom zalaska sunca zrake svjetlosti prolaze kroz deblji sloj atmosfere koji je onečišćen raznim aerosolnima koji uzrokuju pojavu crvene i narančaste nijanse boja kojima se divimo. U normalnoj, čistoj atmosferi bez aerosola nikad nećemo svjedočiti zadivljujućim zalascima sunca crvene boje, tvrdi.

Treba redovno obavještavati građane

"Po pitanju onečišćenja zraka, zabrinutost građana je opravdana, stoga je od naročite važnosti da javne institucije redovito obavještavaju građane priopćenjima za medije i javnim nastupima", ističe Radovan i apelira da ne bi bilo naodmet postaviti nove mjerne (neovisne!) postaje koje bi bilježile kvalitetu zraka.

Stoga smo se za stručno pojašnjenje obratili Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Istarske županije.

"Na području Istarske županije postoji više automatskih mjernih postaja kojima se prati kvaliteta zraka i koje su dio mjernih mreža različite namjene, ali se u konačnici svi rezultati koriste za ocjenu kvalitete zraka, kaže nam Željko Stipić, voditelj Laboratorija za ispitivanje kvalitete zraka Službe za zdravstvenu ekologiju Odjela za zaštitu i unapređenje okoliša NZZJZ-a.

Ističe kako se, redom, mjerna mreža za praćenje utjecaja rada TE Plomin sastoji od mjernih postaja Ripenda, Verbanci, Plomin Grad, Klavar i Sv. Katarina. Na dvije postaje se prate lebdeće čestice (PM10), tri postaje prate razine sumporova dioksida, dušikovih oksida, a dvije postaje služe i za praćenje koncentracija ozona. Mjerenja provodi Nastavni zavod za javno zdravstvo Istarske županije. Mjerna mreža za praćenje utjecaja Tvornice kamene vune Rockwool ima dvije postaje, Zajci i Čambarelići, a na njima se prate lebdeće čestice (PM10), sumporovodik i sumpor dioksid, a mjerenja provodi ovlašteni laboratorij Ekonerg - Zagreb. U sklopu Državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka na području Višnjana nalazi se mjerna postaja na kojoj se prate koncentracije ozona i dušikovih oksida, kao i frakcije lebdećih čestica (PM10 i PM2,5), gdje Državni hidrometereološki zavod organizira i provodi mjerenja. Na području Općine Raša je mjerna postaja za praćenje utjecaja cementare Holcim-Koromačno i na njoj se prate lebdeće čestice (PM10), koncentracije sumporova oksida, dušikovih oksida i ugljikova monoksida. Mjerenja provodi Nastavni zavod za javno zdravstvo Istarske županije.

Dvije mjerne postaje nalaze se u Puli

"Na području Grada Pule nalaze se dvije mjerne postaje: AMP Kaštijun i Pula Fižela. Mjerna postaja AMP Kaštijun je u vlasništvu Županijskog centra za gospodarenje otpadom "Kaštijun" i oni organiziraju provođenje mjerenja putem drugog ovlaštenog laboratorija (Ekonerg - Zagreb). Parametri koji se prate na mjernoj postaji AMP Kaštijun su lebdeće čestice (PM10 i PM2,5), dušikovi oksidi, amonijak i sumporovodik. AP Pula Fižela je u vlasništvu Grada Pule, a Državni hidrometereološki zavod organizira i provodi na njoj mjerenja u sklopu praćenja kvalitete zraka Državne mreža za trajno praćenje kvalitete zraka. Na mjernoj postaji AP Pula Fižela prate se koncentracije ozona i dušikovih oksida" kaže nadalje u svom odgovoru voditelj Stipić.

Zbog pojačanog interesa i potrebe za praćenje alergenih tvari u zraku (pelud) Zavod sudjeluje i u tim mjerenjima te je uspostavio mrežu od četiri mjerne postaje za te namjene (Labin, Pazin, Poreč i Pula).

"Postoji nekoliko internetskih stranica na kojima se u realnom vremenu prikazuju podaci o kvaliteti zraka pa se u zimskom periodu moglo primijetiti da i na području Istarske županije povremeno dolazi do pojave kratkoročno povećanih koncentracija lebdećih čestica. Izvori onečišćenja zraka lebdećim česticama su mnogobrojni i ako zanemarimo prirodne, možemo ih svesti na energane, sva ložišta koja koriste kruta i fosilna goriva (tu se ubrajaju i kućna ložišta), cestovni promet, pojedini industrijski procesi, kao i prijenos zagađenja. Na formiranje i koncentraciju značajno utječe i trenutna meteorološka situacija na pojedinom području. Povećane koncentracije zabilježene u Istri nisu iznenađujuće s obzirom na doba godine, a možemo vidjeti da je situacija ista ili slična na svim područjima u našem okruženju, posebno na područjima gdje se prate lebdeće čestice PM2,5. Tako se ista povećanja očitavaju i na mjernim postajama na sjeveru Italije kao i na cjelokupnom području Republike Hrvatske", tvrdi Stipić.

Povezane vijesti

• Peking zbog zagađenja izdao treće narančasto upozorenje ove godine
• Otrovni zrak skraćuje život stanovnicima europskih gradova. ZNANSTVENICI OBJAVILI KAKVA JE SITUACIJA U PULI
• Zagreb među 10 najzagađenijih gradova na svijetu