SPECIJAL
POŠTUJMO HRANU - ONA NIJE OTPAD
Jeste li znali da prema najnovijim procjenama u Republici Hrvatskoj godišnje nastane oko 400 tisuća tona otpada od hrane? Uzimajući u obzir da se radi o zemlji s oko 4 milijuna stanovnika, to znači da se na svakog od nas godišnje oko 100 kilograma hrane baca, odnosno pretvara u otpad.
Radi se o doista dramatičnoj brojci koja se uklapa u negativne globalne trendove budući da razina svijesti o nužnosti racionalnijeg i odgovornijeg odnosa prema hrani ni u ostatku svijeta nažalost nije ništa bolja.
No ta svijest iz dana u dan sve je veća, pa je tako u prosincu prošle godine i Generalna skupština Ujedinjenih naroda donijela odluku da se koncem rujna svake godine obilježava Međunarodni dan svjesnosti gubitka i bacanja hrane.
Taj je dan po prvi put obilježen u ovoj pandemijskoj 2020. godini, a tu su prigodu Ujedinjeni narodi iskoristili kako bi nas sve podsjetili da se 1,3 milijarde tona ili jedna trećina hrane koja se godišnje proizvodi u svijetu za prehranu ljudi izgubljena ili bačena, dok je istovremeno preko 821 milijun ljudi kronično pothranjeno.
U Europskoj uniji svake godine se baci oko 90 milijuna tona hrane, odnosno 173 kilograma po osobi, a značajnu ulogu u tome imaju velike količine otpada od hrane koje nastaju u kućanstvima. Vrijednost bačene hrane u EU je veća od 143 milijarde eura.
Doba konzumerizma očito je dovelo u sad već ozbiljan raskorak naše želje i potrebe, a sama činjenica da kupujući namjernice koje ne trebamo i koje nećemo iskoristiti direktno pretvaramo novac u otpad, jasan su signal da nešto uporno radimo krivo.
Stoga je stav Ujedinjenih naroda da je potrebno hitno poduzeti korake na lokalnoj i globalnoj razini kako bi se preispitao način na koji proizvodimo i konzumiramo hranu, te da smanjenje gubitka i bacanja hrane zahtijeva djelovanje svih, od proizvođača, industrije i trgovaca do samih potrošača.
Pandemija COVID-19 virusa samo je dodatno podcrtala činjenicu da je to jedna od ogromnih slabosti modernog društva, te poslužila kao dodatni poziv na uzbunu radi preispitivanja načina na koji proizvodimo hranu, rukujemo njome i bacamo ju. Smanjivanje gubitka i bacanja hrane pruža moćno sredstvo za uspostavu održivijih prehrambenih sustava.
Treba isto tako znati da gubitak i bacanje hrane generiraju 8 posto globalnih emisija stakleničkih plinova jer se otpad od hrane na odlagalištima pretvara u metan, staklenički plin s potencijalom globalnog zagrijavanja 25 puta većim od ugljikovog dioksida. Zbog toga je smanjivanje količina otpada od hrane jedan od najučinkovitijih načina na koji kao pojedinci i države možemo smanjiti utjecaj na klimu.
Zvono za uzbunu već dugo zvoni i polako su se svi počeli buditi. I u Hrvatskoj je tako, pa je Vlada još sredinom prošle godine donijela Plan sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane do 2022. godine. To je ujedno i prvi takav cjeloviti dokument u Republici Hrvatskoj s ključnim mjerama i pripadajućim aktivnostima kojima se djeluje na sprječavanje nastajanja otpada od hrane duž cijelog prehrambenog lanca.
Radi se o nizu aktivnosti i mjera kojima će Hrvatska dati doprinos ostvarenju cilja UN Agende za održivi razvoj, a on je do 2030. godine prepoloviti otpad od hrane na razini maloprodaje i kućanstava te općenito smanjiti gubitke hrane duž cijelog prehrambenog lanca.
Taj cilj je realan, no da bi se mogao doseći nužno je da svi malo korigiramo neke svoje navike, odnosno naučimo se drugačije i s više poštovanja odnositi prema njoj jer ona ne zaslužuje postati otpad!
Kako spriječiti nastanak otpada od hrane i uštediti?
Jelima, u čiju pripremu je uložen novac, energija te puno truda i vremena, nije mjesto u smeću. Ne bacajte hranu olako, već naučite kako se prema njoj odnositi racionalno. Doista je jednostavno i s malom promjenom svojih navika baš svatko to može činiti!
Kao prvo u kupovinu uvijek krenite s planom i popisom
Isplanirajte obroke za cijeli tjedan: provjerite namirnice koje već imate, a potom napravite popis preostalih potrebnih namirnica koji ponesite sa sobom u kupnju. Ne kupujte kada ste gladni, jer ćete u tom slučaju kupiti više nego što vam je potrebno. Kupujte voće i povrće koje nije unaprijed pakirano. Tako možete kupiti upravo onoliko koliko trebate i nećete stvarati otpad.
Obavezno provjerite datume na namjernicama koje kupujete
Ako određene namirnice s kratkim rokom trajanja ne namjeravate iskoristiti odmah, radije potražite one s dužim rokom trajanja ili ih kupite kada vam budu potrebne. Svakako vodite računa o značenju oznaka datuma. Jer „upotrijebiti do“ znači da je hrana sigurna za konzumiranje do navedenog datuma, dok „najbolje upotrijebiti do“ označava datum do kojeg proizvod zadržava očekivanu kvalitetu, a siguran je za uporabu i određeno vrijeme nakon navedenog datuma ako se koristi i skladišti u skladu s uputama.
Pri odlasku u kupnju vodite računa o kućnom budžetu
Ako kupujete namirnice u prevelikim količinama i bez plana, veća je vjerojatnost da će dio nje završiti kao otpad. Ne bacajte hranu olako, jer budite svjesni da rasipanje hrane znači rasipanje novca.
Svakako pravilno održavajte hladnjak
Provjerite brtve i temperaturu hladnjaka jer da bi hrana duže ostala svježa, treba je pohraniti na temperaturi od 1 do 5 °C.
Pokušajte dati prednost staklu
Kad god je moguće, dajte prednost kupovini staklene ambalaže. Staklo se može bez rizika ponovno koristiti jer ne gubi svoja svojstva i lako se čisti, a može se i u potpunosti reciklirati. Staklene boce ili posude možete neograničeno koristiti kao ambalažu ili ih lako kreativno iskoristiti u druge svrhe.
Ne ignorirajte upute, jer one su važne
Zbog toga uvijek pohranjujte hranu u skladu s uputama navedenima na pakiranju.
Mudro bi bilo da rotirate namirnice
To znači da kupljene namirnice rasporedite u stražnji dio hladnjaka ili ormara, a proizvode koji su tamo već neko vrijeme prebacite sprijeda. Na taj se način smanjuje mogućnost da ćete u pretincima za čuvanje hrane naići na pokvarene proizvode ili one kojima je istekao rok trajanja.
Poslužite manje da ne bacite više
Odnosno poslužujte manje količine hrane pri čemu se podrazumijeva da svatko može uzeti dodatnu porciju.
Što niste pripremili ili pojeli spremite za kasnije
Hranu i namirnice koje ostanu nakon pripreme obroka spremite u hladnjak ili zamrznite. Tako spremljenu hranu iskoristite za neki od sljedećih obroka ili kao sastojak u pripremi novog jela.
I na koncu – kompostirajte!
Pretvorite ostatke od pripreme hrane u kompost. Kompostirati možete u vrtnim komposterima ili u malim kućnim komposterima koje možete smjestiti na balkon. Tako ćete nakon nekoliko mjeseci imati bogat i dragocjen kompost za svoj vrt ili kućne biljke, a ujedno ćete smanjiti količinu otpada u svojoj kanti za otpad.
Već smo u uvodnom dijelu ovog priloga spomenuli da čak trećina sve proizvedene hrane u svijetu jednostavno propadne. Zato umjesto da se prema nabavi namirnica i pripremi obroka odnosimo neracionalno, pokrenimo promjene u vlastitom domu kako bi što manje hrane završilo u kanti za otpatke.
Pravilnom brigom o korištenju namirnica sprječavate nastanak otpada od hrane i smanjujete količinu otpada koji nastaje u kućanstvu, štedite novac i energiju te pomažete očuvati okoliš i učiniti ga ugodnijim mjestom za život!
Pojedi, podijeli. Hrana nije otpad
Niz aktivnosti s ciljem podizanja svijesti potrošača po pitanju problema prekomjernog bacanja hrane, te u svrhu promjene navika i ponašanja prilikom rukovanja s hranom kod kuće, na poslu, u školi ili u restoranu tijekom ove je godine provodilo Ministarstvo poljoprivrede.
Pod sloganom "Pojedi, podjeli. Hrana nije otpad" i ovog su tjedna uputili apel građanima da pokušaju smanjiti bacanje hrane tijekom božićnih i novogodišnjih blagdana. Podsjećajući na činjenicu da je blagdansko vrijeme tradicionalno vrijeme darivanja i obilja kada se pripremaju i konzumiraju velike količine hrane i pića, iz Ministarstva su skrenuli pozornost kako u tom razdoblju isto tako rijetko kada pojedemo sve što smo kupili i pripremili. Istraživanja pokazuju da oko 53 posto, a prema nekim studijama čak i 70 posto ukupne količine bačene hrane nastane u kućanstvima, a značajan dio te količine odnosi se upravo na vrijeme blagdana. Stoga su iz ministarstva pozivali građane da tijekom blagdana pokušaju smanjiti otpad od hrane u svom kućanstvu primjenjujući niz praktičnih savjeta.
Prvi od njih odnosi se na plansku kupovinu namjernica, odnosno odlazak u kupovinu nakon što unaprijed osmisle jelovnike, provjere što od potrebnog već imaju u kući, te pripreme popis namjernica koje im nedostaju. U trgovini bi trebali kupovati razumno, bez stvaranja zaliha koje nisu potrebne jer mnogi su spremni promijeniti svoje mišljenje o potrebama za hranom ako vide na policama promocije i popuste. To utječe da kupuju i onu hranu koja im nije nužna ili da kupuju veću količinu od one koja im je zaista potrebna.
Savjet Ministarstva poljoprivrede je i da se nauči razlikovati označavanje roka trajanja hrane, odnosno razliku između "najbolje upotrijebiti do" od "upotrijebiti do" datuma, te da se organiziraju hladnjak i smočnicu prije blagdana jer pravilno skladištena hrana prema uputama proizvođača sigurna je za korištenje i dulje ostaje svježa. Preporuka je i da tijekom čuvanja i pripreme odvoji sirovu od gotove hrane. Što se pripremljene hrane tiče nju se može i kasnije konzumirati, ako se ostatci od obroka pravovremeno pohrane u hladnjak ili zamrznu. Najbolji način za to je podijeliti ranije pripremljenu hranu u manje porcije kako bi je kasnije po potrebi vadili iz hladnjaka ili zamrzivača. I ovdje naravno treba voditi računa o sigurnosti hrane. Stoga se u hladnjak ne smije stavljati još vruću hranu, a jednom odmrznutu hranu mora se konzumirati unutar 24 sata od odmrzavanja.
Posluživanjem manjih količina hrane na tanjure smanjuju se ostaci hrane na njima, a s neiskorištenim namjernicama ili ostacima od obroka oni kreativniji mogu osmisliti, te brzo i jednostavno realizirati nove zanimljive recepte i jela za buduće obroke. Na koncu ne treba smetnuti s uma da imao mnogo onih koji si u blagdansko vrijeme ne samo da ne mogu priuštiti obilje, već im, kao i svakog drugog dana, nedostaje i osnovnih životnih potrepština. Ono što je nekima višak njih će razveseliti, te je zadnji savjet Ministarstva poljoprivrede da donirate hranu. Da tijekom cijele godine budete socijalno osjetljivi i podijelite namirnice i viškove hrane s potrebitima.
Napominju i kako smanjiti količine otpada od hrane koji nastaje u kućanstvu znači smanjiti troškove za cijelo kućanstvo, ali pridonosi i osobnom osjećaju zadovoljstva jer se hrana ne baca.
Projekti: Održivo gospodarenje otpadom na području Grada Pula
Kako kompostirati organski otpad?
U najvećem istarskom gradu Puli se već niz godina provode brojne aktivnosti koje imaju za cilj ekološko osvješćivanja građana i promociju važnosti održivog gospodarenja otpadom. Jedna od njih je i EU projekt „RAZMISLI, ODVOJI, ŠTEDI!“ koji je bio sufinanciran sredstvima Kohezijskog fond i koji je ima za cilj Puljane upoznati s važnosti i koristima održivog gospodarenja otpadom. Tema na koju je pritom posebno stavljen naglasak bilo je i kućno kompostiranje, odnosno selekcioniranje kućnog otpada radi iskorištavanja vrijednih svojstava zelenog i bio-otpada. Kako i zašto kompostirati organski otpad teme su kojima se temeljito bavi brošura objavljena u sklopu projekta, a u njoj građani mogu naći odgovor na sva važna pitanja vezana uz taj postupak.
Tako se u brošuri može pronaći informaciju da čak 30 posto ukupnog kućnog otpada čini organski otpad, te da je kompostiranje kućnih i vrtnih organskih otpadaka odličan način da ih prirodnim procesom mikrobiološke razgradnje pretvorite u kompost bogat hranjivim tvarima kojega možete koristiti za obogaćivanje tla u vrtu ili uzgoj bilja u vazama.
Prije nego netko započne s kompostiranjem, treba procijeniti koliko prostora i gdje ima na raspolaganju. Ako nema vrt poželjno je odlučiti se za kompostiranje uz pomoć posuda koje je moguće nabaviti u prodajnim centrima, a ga ima potrebno je pronaći primjereno mjesto jer o tome ovisi uspješnost dobivanja kvalitetnog komposta.
Organski otpaci koje možete kompostirati dijele se na zeleni materijal bogat dušikom i smeđi materijal bogat ugljikom. U zeleni materijal tako spadaju sirovi ostaci voća i povrća, talog kave, ostaci čaja s vrećicama, ljuske jajeta, zeleno lišće, pokošena prosušena trava, ostaci biljaka i cvijeća, kore agruma, dok je smeđi materijal suho lišće, piljevina, slama, sijeno, usitnjene grančice i kora stabla, iglice četinara, usitnjen novinski papir i neobojena kartonska ambalaža. Otpadci se koriste tako da se obavezno usitne, a zatim miješaju u omjeru jedna mjera zelenog, na 2-3 mjere smeđeg materijala. Treba obratiti pozornost da postoji i organski otpad koji se ne može kompostirati poput ostataka kuhanih jela, mesnih proizvoda i kosti, ribe, mliječnih proizvoda, masti i ulja, osjemenjenog korova, ljuski orašastih plodova i slično.
Kad se znaju osnovne stvari može se krenuti sa slaganjem kompostne hrpe. Na samom početku potrebno je pripremiti dovoljno zelenog i smeđeg materijala da bi se moglo krenuti sa slaganjem kompostne hrpe. Dovoljno materijala je potrebno da bi bakterije razgradnje uspjele zagrijati hrpu da razgradnja učinkovito započne. Prvi sloj slaže se od grančica ili drugog tvrdog smeđeg materijala kako bi se omogućio protok zraka pri dnu kompostne hrpe, a potom se slojevi zelenog i smeđeg materijala slažu naizmjenice. Također svaki sloj kompostne hrpe je potrebno umjereno zaliti vodom jer ona nikada ne smije biti suha. Da bi nastao kvalitetan kompost, neophodno je, pomoću vila ili sličnog alata, okretati kompostnu hrpu kako bi dozvolili prozračivanje jer je kisik neophodan za razvoj mikroorganizama koji omogućavaju kompostiranje. Uz pridržavanje pravila, kompost bi trebao biti gotov nakon 6 do 9 mjeseci. Razgradnja će se odvijati brže za toplijeg vremena, a sporije za hladnijeg vremena, a gotov kompost bi trebao imati tamnu boju, miris “šumske zemlje” i biti rastresit.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
