"Štete od divljači prevršile su svaku mjeru, iz godine u godinu sve su veće", žale se u pograničnim Mlinima i okolnim naseljima uz državnu granicu sa Slovenijom, u blizini graničnog prijelaza Požane/Sočerga. Mještani kažu da ih više ni ne prijavljuju te dodaju da žele pobrati ono što posade, a ne da im divlje svinje stvaraju štetu.

- Sve je veći broj šteta na poljoprivrednim usjevima. Dosadašnji sistem zaštite električnim pastirima više ne funkcionira, ne štiti od divljih svinja, a kamoli od visoke divljači, kaže Edo Podreka, član Mjesnog odbora Štrped, i upozorava da je krajnje vrijeme da se nešto poduzme, da se zajednički dođe do zadovoljavajućeg rezultata i smanji broj divljači.

Podreka također ističe da već godinama upozorava na problem šteta od divljači. Smatra da lovcima treba više slobode u lovištu, kako bi se mogli aktivnije uključiti u rješavanje ovog gorućeg problema. Lov više nije samo sport, on je potreba ovog društva.

- Šaljemo apel iz pograničnih Mlini da se sve institucije uključe u rješavanje problema šteta od divljači i omoguće opstanak mladih na selu. Osobno nisam za odstrjel, ali trenutno nema drugog rješenja nego smanjiti broj divljači u lovištu. Država je vlasnik divljači, država je poslodavac policiji, pa neka riješi problem kako god želi i zna, izjavio je Podreka.

Ispred Društvenog doma u Mlinima okupili su se mještani Kodolja, Štrpeda, Kajini, Škuljari…, dijela Mjesnog odbora Štrped, većinom naselja uz državnu granicu. Kažu kako postavljaju kilometre i kilometre žica električnog pastira i po dva metra visine. Nije ih dovoljno samo postaviti, treba ih održavati i popravljati pa ako se tako nastavi, odustat će od poljoprivrede i ono malo poljoprivrednih površina koje se obrađuju za nekoliko godina zarast će u šumu.

- Prošle noći divlje svinje probile su žice električnog pastira u Maloj Hubi i morao sam opet sve postaviti, požalio se Elvis Kajin iz Kajini, koji je električnim pastirom ogradio pšenicu i raž. Jednu je njivu ogradio s kilometar i pol žice električnog pastira, drugu s dva kilometra. Divlje svinje rade štete u pšenici, doći će na red i krumpir pa kukuruz i grožđe. Jeleni brste vinovu lozu i masline.

Dario Ugrin iz Mlini smatra da je jedno od rješenja ovog problema da se područje Mjesnog odbora Štrped izdvoji iz Lovačkog društva "Mirna" i da se osnuje novo lovačko društvo za to pogranično područje.

Pojedini mještani Mjesnog odbora Štrped s kojima smo razgovarali u Mlinima kažu i da su podržali inicijativu Daria Antonca iz Kaligarići kod Oprtlja i početkom godine potpisali peticiju kojom se od resornog ministarstva i nadležnih institucija traži rješenje problema s divljači. Da je to sveistarski problem potvrđuje više od 1.200 potpisa poljoprivrednika iz desetak gradova i općina, od Lanišća, Lupoglava, Cerovlja, Buzeta, Motovuna, Oprtlja, Grožnjana, Buja, Umaga, Pazina, do Rovinja i Novigrada.

Nema dijela u kojem divljač ne dolazi do kuća i ugrožava sigurnost ljudi i domaćih životinja. Štete od divljih svinja i jelena su velike. Da bi poljoprivredna proizvodnja opstala, broj divljih svinja i jelena mora se svesti na biološki minimum, decidirano se tvrdi u peticiji u veljači otposlanoj na tridesetak adresa svih općina i gradova, lovačkih društava, istarskog Lovačkog saveza, Istarske županije, resornog županijskog odjela i ministarstva pa sve do Službe za gospodarenje s lovištima i divljači sa sjedištem u Zagrebu. No, vidljivih rezultata na terenu za sada još uvijek nema.

Povezane vijesti

• Do ponedjeljka u podne mogući ZAHTJEVI ZA POTPORE ZA OSIGURANJE USJEVA, ŽIVOTINJA I BILJAKA
• Kina ulaže 7 mlrd dolara u povećanje proizvodnje svinja
• DZS: Proizvodnja kukuruza 7,4 posto veća