RAZGOVOR
PEĐA GRBIN, predsjednik SDP-a za Glas Istre progovorio o rejtingu stranke, diplomi supruge, referendumu za Lungomare, Filipu Zoričiću, plaćama…
Ćorić je za sve svoje marifetluke dobio fantastičnu nagradu i to je još jedna Plenkovićeva pljuska hrvatskoj javnosti. Nakon što je zeznuo sve što je mogao u svom resoru, opa! evo ti veća plaćica. A zašto je ministar financija otišao u trenutku kada se uvodi euro i vlada najveća inflacija u ovom stoljeću je pitanje koje još uvijek nije dobilo odgovor. Je li razlog u kaznenim postupcima protiv njegovih prijatelja koji su pokrenuti, vidjet ćemo, kazao je predsjednik SDP-a
Peđa Grbin (Snimio Milivoj Mijošek)
S predsjednikom SDP-a Peđom Grbinom razgovarali smo o nizu političkih tema; od suradnje s drugim strankama do referenduma u Puli. Prvi čovjek SDP-a otvoreno je govorio i o aferi s diplomama u Kragujevcu koja se odnosi i na njegovu suprugu.
- Kako ste zadovoljni s pozicijom SDP-a na nacionalnoj političkoj sceni s obzirom na rejtinge koji vam daju između 13 i 17 posto, dok HDZ dobiva između 25 i 27 posto?
- Prije dvije godine Laburisti su u Velikoj Britaniji zaostajali za Konzervativcima za dvadeset postotnih poena. Danas vode za deset, a to ne jamči da će pobijediti na izborima. Podrška građana ovisi o onome što ćemo i kako raditi i ponuditi, pa i na temelju toga što predsjednik hrvatske Vlade mrtav hladan kaže da nema namjeru komentirati borbu protiv inflacije i da ga novinari ne pitaju takva pitanja jer je na godišnjem odmoru. Građani će procijeniti što radimo, za što se zalažemo i kome će dati povjerenje da u narednom razdoblju upravlja Hrvatskom.
- Namjeravate li se kandidirati za premijera?
- Predsjednik SDP i svatko tko se za to mjesto kandidira zna da to znači i kandidaturu za predsjednika hrvatske Vlade.
- Objavljeno je istraživanje po kojem Vas osobno građani prepoznaju kao "dobrog čovjeka", prepoznatljivog, ali s rejtingom od 1,4 posto popularnosti?
- Samo primjera radi, Kolinda Grabar-Kitarović i Ivo Josipović su prije izbora koje su izgubili imali najbolji rejting među političarima. Građani ne odlučuju na temelju rejtinga u anketama, nego na temelju rada.
- Očekujete li prijevremene izbore, oporba ih povremeno zaziva?
- Prijevremeni izbori su za Hrvatsku nužni. Ova Vlada se ne zna ili ne želi nositi s postojećem situacijom – inflacijom, pandemijom i obnovom od potresa i zato bi bilo dobro da građanima damo priliku da odluče kome će dati povjerenje da se nosi s tim izazovima. Ali, nisam siguran da će se izbori dogoditi tako skoro. HDZ i sateliti imaju tradiciju držati se na vlasti dok god ide, bez obzira na cijenu koju ljudi ove zemlje za to plaćaju.
- Kraj je kolovoza. Ne znamo cijenu plina, struje i vode za jesenju sezonu, o tome postoje samo medijska nagađanja i stručnjaci koji pričaju svoje priče. Zašto nam Vlada ne kaže što će se događati?
- U pravu ste. Ne znamo, ali imamo HDZ na vlasti pa nas to ne treba čuditi. Mi smo, SDP je još u lipnju izradio i predložio model kojim se može intervenirati u cijenu električne energije putem subvencija poduzetnicima. Vlada to nije napravila, izgubili smo tri mjeseca. A pazite sad! U prvih šest mjeseci ove godine imali smo izvanredne, upravo zbog inflacije, proračunske prihode koji Plenkovićevu omogućuje da vuče poteze. On u blagajni ima novca, ali ili nema znanje ili nema volje. Subvencije građanima i gospodarstvu su samo dio onoga što se već moglo ostvariti. Osim toga, možemo govoriti o dobiti koju HEP i INA ostvaruju. HEP je državna firma, dok nismo i to privatizirali, INA barem u jednom dijelu, hajdemo iskoristiti ono što je državno da pomognemo građanima, da pomognemo poduzetnicima.
- Vlada ipak iznosi neke planove?
- Ipak, da ne griješim dušu, dobro je da su od nas posudili plan kako pomoći građanima koji žele postaviti solarne panele, ali trebalo bi im omogućiti daleko više od samog smanjenja PDV-a. Potrebne su subvencije građanima, kreditne linije s minimalnom kamatom ili bez nje i počekom za građane i poduzetnike. Ovo ljeto je pokazalo da energetska kriza nije samo rat, već i klimatske promjene i treba reagirati. Ironija je što za sve to novac postoji, ali ga Vlada ne zna iskoristiti.
- Mislite na novac iz EU?
- Da. Dobili smo novac za obnovu od potresa, za borbu protiv inflacije imamo novac u proračunu. I to bez sezone, ja samo govorim o novcu u državnom proračunu u prvih šest mjeseci. Nakon sezone bit će ga više – i taj novac mora biti vraćen hrvatskim građanima i gospodarstvu kako bi im pomogao u preživljavanju krize. Mi u SDP-u nudimo rješenja – subvencije za poduzetnike, novi obračun za veće mirovine, povećanje neoporezivog djela dohotka koji će omogućiti veće plaće. To su stvari koje se mogu odmah napraviti – a HDZ ih je odbio. Obveza svih nas u politici je da se ujedinimo i pomažemo građanima, a ne da tjeramo mak na konac samo da bi pokazali srednji prst političkoj konkurenciji.
- Treba li smanjiti PDV na električnu energiju kao što je smanjen na plin i ogrjevno drvo?
- Ono što znamo je da postoje određena pravila koja vrijede na razini EU i ona nas ograničavaju koliko možemo smanjiti ili ukinuti nešto. Ali postoji trenutak – a ovo je takav, kada se može i mora reagirati. PDV na električnu energiju potrebno je smanjiti dok god postoji ovakav poremećaj, ali to nije jedino što se može napraviti. Imamo i trošarine i obračun PDV-a na njih za gorivo. Pravila EU nisu upisana u kamen i ona se mogu mijenjati, ali tu promjenu treba netko inicirati. U SDP-u smo zatražili i nikad nam nije odgovoreno zašto predstavnici Vlade u raznim vijećima EU-a ne traže da se promjeni način obračuna trošarina i PDV-a na trošarinu. Hrvatska to ima pravo tražiti bez obzira na činjenicu da će se to odnositi na sve građane EU-a. Pa i Hrvatska je dio EU-a. Napokon, postoje i privremene odluke koje se poništavaju kad prođe kriza.
- Građani uglavnom kažu – lako je političarima pričati, oni imaju visoke plaće?
- I ja vidim kad odem u dućan koliko je poskupio paket jaja kruh, ulje, vidim koliko su u godinu dana pelene išle gore... Da, naša primanja – i moja i Plenkovićeva – daleko su veća od prosječnih ili od umirovljeničkih, zato je naš zadatak da osiguramo da se od prosječne plaće u Hrvatskoj može živjeti – danas to nije slučaj i nisam siguran da vladajući to razumiju.
- Razmišljate li o tome da predložite porez na ekstraprofit koji ostvaruju telekomi, banke, farmaceuti, veliki trgovački lanci?
- Ovo o čemu govorite je nužnost, ali to se uspješno može napraviti samo na razini EU-a i mi se za to zalažemo. Ekstremna zarada koja se ostvaruje na ratu i na krizi slobodno se može nazvati profiterstvom i mora se oporezovati kako bi se novac vratio građanima. Dobro je što to razumiju u brojnim državama EU pa čak i u SAD, gdje imamo progresivnu vlast koja je shvatila kako je nužno pomoći građanima. Ponavljam: borbu protiv profiterstva moramo napraviti na razini višoj od nacionalne, na razini EU i SAD, jer se onda ekstraprofit neće moći sakriti u neku zemlju poznatu po poreznoj evaziji.
- Joe Biden je, između ostalog, dobio izbore na povećanju poreza najbogatijima?
- Tako je. A kod nas je HDZ pri promjeni poreza na dohodak prije nekoliko godina usvojio zakon koji je osigurao veliko povećanje plaće za dvadesetak tisuća najbogatijih, dok je razliku namirio iz PDV kojeg plaćaju i najsiromašniji.
- Vi osobno ste dugo vremena gurali kroz saborsku proceduru promjene oko obiteljskih mirovina i prava na dio mirovine preminulog bračnog druga. Zastupnik Silvano Hrelja je sad sve to dogovorio s novim partnerom – HDZ-om?
- Promjene oko obiteljskih mirovina podržavamo, ali iznos povećanja najnižih i drugih mirovina je neprikladan. Zato predlažemo novi izračun mirovina, kako ih inflacija ne bi pojela. Predložili smo predložili i zakonske izmjene, ali HDZ je to odbio. Zanima me kako će se oko toga postaviti kolega Hrelja. Svaka čast što se izborio za promjene oko obiteljskih mirovina, sada ima priliku, kao onaj koji drži većinu, uvjetovati da se i ta promjena dogodi ili ostati samo žetončić.
- Kažete žetončić Hrelja. Oštri ste, iako ste dugo bili koalicijski partneri. Kao i s SDSS-om, Furiom Radinom...
- Da, ali ni SDSS ni Radin nisu s naše liste izabrani u Sabor.
- Nova stranka Socijaldemokrati, posljednji derivat SDP-a, ne uživa veliku popularnost. Istraživanja im daju jedan posto. Potvrđuje li to pravilo da raskolničke stranke ne dobivaju povjerenje biračkog tijela?
- Nije problem radi li se o raskolničkoj stranci, nego o tome da su stali uz HDZ. Od prijedloga promjena Ustava do glasanja o opozivu Viliju Berošu. Na njih ne želim trošiti previše riječi.
- Njihov saborski klub ima 18 članova, a u stranci ih je 13. Očekujete li da se netko vrati u SDP?
- Vrata SDP su otvorena za sve naše bivše članove koji nisu svojim riječima ili djelima napadali SDP preko svake mjere. Oni koji nas uspoređuju s holokaustom – jer očito ne razumiju o čemu se radi – nisu dobrodošli nazad u SDP.
- Ivu Josipovića i Miranda Mrsića prihvatili ste u SDP nakon što su imali avanture sa svojim strankama?
- Josipović i Mrsić su članovi SDP-a. Normalno je da kada odlaziš kažeš neke teže riječi, ali za sve treba imati mjeru.
- Jesu li u toku pregovori o izbornoj suradnji ili koalicijama između stranaka progresivne ljevice i malih liberalnih stranaka. To su potvrdile Anka Mrak Taritaš iz GLAS-a i Katarina Peović iz Radničke fronte?
- Svjesni smo da s HDZ-om Hrvatska nema budućnost. Moramo ponuditi alternativu i rješenja za kratkoročne i dugoročne probleme Hrvatske. Razgovori se vode i trajat će jer se treba precizno dogovoriti o svemu kako ne bi bilo nedoumica i razlika koje je kasnije teško ispraviti.
- Ni da ni ne što se tiče koalicija?
- Razgovaramo, a ako razgovaramo ne pada ni napamet kroz medije otkrivati sadržaj razgovora, ako ni zbog čega drugoga onda da našim političkim protivnicima ne otkrijemo planove.
- Na terenu, u Zagrebu i u Puli, ne slažete se u lokalnoj politici s Možemo kao potencijalnim partnerom na nacionalnoj razini. Ipak, to su dvije razine odnosa?
- Mogli ste još dodati i Rijeku i povući paralelu sa Splitom jer je i Centar jedna od stranaka s kojom razgovaramo. Ali, evo počeo sam usporedbom s Velikom Britanijom, sada ću spomenuti Njemačku – Zeleni su na vlasti sa SPD-om, ali u nekim saveznim zemljama koaliraju sa CDU-om. Lokalna priča je jedna razina, nacionalna druga razina politike. No, da ne ostane na tome – određenih razlika ima i zato razgovorima pristupamo ozbiljno i bez žurbe.
- Kao Puležan, kako komentirate referendum na Lungomareu?
- Prije svega, čestitam organizatorima koji su se angažirali, prikupili potpise i doveli do toga da do referenduma dođe. To je veliki posao. Sada će Puležani i Puležanke odlučit žele li hotel ili ne. Kao netko sa Zelenike, tko je praktički odrastao s pogledom na spornu lokaciju, ne vidim nikakvu štetu u tome da se ta rupa, taj bivši kamenolom zamjeni hotelom. Ali, odlučit će građani 9. listopada.
- Vidite li Filipa Zoričića u SDP-u?
- Ako i bude razgovora o tome, nećemo ih voditi preko medija. Zoričić je gradonačelnik Pule i nositelj nezavisne liste, surađujemo s njima, oko nekih stvari se slažemo, a oko nekih malo manje, primjerice oko načina na koji se zadnjih dana pristupilo parkiranju u Puli.
- I Vili Bassenese je bio neovisan sa svojom listom u Umagu, pa sad vodi istarski SDP. No, u razgovoru o istarskoj politici ne može se izbjeći IDS. Na terenu ste konkurencija, u parlamentu saveznici?
- U Saboru s IDS-om, ali i drugim građanskim opcijama, danas imamo vrlo dobru suradnju u okviru progresivne oporbe. Razgovaramo, koordiniramo se, oko brojnih stvari zajednički nastupamo i pokazujemo da u Hrvatskoj postoji alternativa.
- U županiji ima „prepucavanja“?
- Da, postoje razlike u mišljenjima i stavovima oko niza tema i načina kako upravljati županijom, općinama i gradovima u Istri. Ali to nas ne priječi da nalazimo dodirne točke oko kojih možemo raditi zajedno.
- U Zagrebu SDP i Možemo ne misle isto. Treba li – što je važan simbol i svjetonazorsko pitanje – vratiti Trg maršala Tita?
- Otvoreno: da nije bilo Tita i NOB-a teško da bih danas imao prilike davati intervju za novinu koja se zove Glas Istre. Ime trga će se, prije ili kasnije vratiti, u to sam uvjeren.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
