"Potpisivanjem današnjeg Sporazuma još jednom potvrđujemo da smo itekako svjesni potrebe obnove i izgradnje željeznice, na čemu će biti najveći naglasak u sljedećem desetogodišnjem razdoblju", kazao je sredinom travnja ove godine ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković nakon što s predsjednikom Uprave HŽ Infrastrukture Ivanom Kršićem u Zagrebu potpisao Sporazum o obnovi i modernizaciji željezničke pruge R101 Državna granica – Buzet – Pula.

Bilo je to predizborno vrijeme u kojem se u pravilu s nešto više skepse gleda na planove i obećanja, ali nepunih pola godina kasnije pokazalo se da je projekt modernizacije željeznice u Istri jedna ozbiljna i dobro planirana priča. Željeznica, naime, već dugo vremena nema onu ulogu u prometnoj povezanosti Istre koja joj je u povijesti pripadala. Ministar Oleg Butković u razgovoru pojašnjava što u tom smislu znači plan za obnovu i modernizaciju istarskih pruga i što bi njegovom realizacijom Istra dobila.

- Kada govorimo o željeznici, smatram da je ona Istri itekako potrebna ako se želi jače razvijati. Tamo gdje postoji moderna željeznica otvaraju se nove mogućnosti i u pogledu turizma, jer smatram da takav projekt može utjecati i na revitalizaciju centralne Istre kroz nove vidove prometa. Pritom nam je cilj rekonstrukcija postojeće željezničke mreže i spoj na mediteranski koridor odnosno na Rijeku.

Željeznička pruga koja prolazi kontinentalnim dijelom Istre od granice sa Slovenijom do Pule je dotrajala te postoji realna potreba za njenom obnovom i modernizacijom. Upravo zato započeli smo s izradom studijske dokumentacije za obnovu i modernizacije željezničke pruge na dionici R101 Državna granica – Buzet – Pula, a sve da bi dobili analizu prihvatljivih opcija i ulaganja na ovom području. Također, treba spomenuti da HŽ Infrastruktura u sklopu projekta obnove željezničko-cestovnih prijelaza planira ulaganja u osiguranje 13 željezničko-cestovnih prijelaza na dionici od državne granice preko Buzeta i Pule.

 Nabavka vlakova

 - Koji je iznos planiran za ulaganje u hrvatske željeznice na čitavom teritoriju zemlje i što osim bolje prometne povezanosti Hrvatska još dobiva obnovljenom i modernom željezničkom infrastrukturom?

- Danas govorimo o ukupno 25 milijardi kuna ulaganja u sektor prometa, od čega najveći dio ulažemo upravo u željeznice. To znači da se danas u modernizaciju željeznica ulaže više nego tijekom proteklih pola stoljeća. Pri tome, najveći dio navedenih ulaganja financiramo kroz EU sredstva te uz podršku Europske unije koja stavlja veliki naglasak na korištenje željezničkog prijevoza koji je, uz brojne pozitivne ekonomske i ekološke aspekte, jedan od najsigurnijih načina prijevoza i jamac neprekidnog lanca opskrbe robama.

Osim gradnje i obnove same infrastrukture, ozbiljno smo krenuli i nabavku novih vlakova, a sve kako bi u sljedećih nekoliko godina Hrvatska dobila modernu i suvremenu željeznicu, kakvu i zaslužuje. To se posebno očituje kroz donošenje Pisma sektorske politike koje je Vlada donijela početkom srpnja ove godine. Glavne odrednice ovog pisma se odnose na povećanje konkurentnosti i učinkovitosti željezničkog sektora radi pružanja boljih usluga korisnicima u putničkom i teretnom prometu a time i podizanja gospodarske konkurentnosti Hrvatske. To podrazumijeva iznimna ulaganja u željezničku infrastrukturu ali i nužne reforme. Kako bi ispunili sve te ciljeve, posebno u pogledu povećanja brzine i kvalitete prometovanja, kao jedan od osnovnih ciljeva ovog mandata smo postavili ulaganje u kvalitetnu i sigurnu željezničku infrastrukturu. Riječ je velikom investicijskom ciklusu koji smo započeli prije pet godina i u sklopu kojeg smo do sada uložili više od 11 milijardi kuna. Procjene govore da će u sljedećih deset godina ulaganja željeznicu doseći iznos od 33 milijarde kuna.

- Koji su, osim istarske željezničke mreže, najznačajniji prometni pravci obuhvaćeni planom ulaganja?

- Najznačajniji, i po obuhvatu i financijski, su projekti koji se većim dijelom sufinanciraju iz europskih fondova, a nalaze se na RH1 koridoru od državne granice sa Slovenijom do državne granice sa Srbijom, i na RH2 koridoru od Rijeke do državne granice s Mađarskom. Osim toga, kontinuirano se provode i projekti obnove i modernizacije pruga za regionalni i lokalni promet.

 - Koliko je dosad uloženo u prometnu infrastrukturu na području Istarske županije i kolika su planirana ulaganja u narednom razdoblju?

- Ako bi izdvojili samo ulaganja u Istarski ipsilon, govorimo o 7,2 milijardi kuna ulaganja u cijeli projekt do danas. Također, u zadnjih pet godina je samo u izgradnju državnih cesta u Istarskoj županiji uloženo čak 128 milijuna kuna, a u ostale projekte još 102 milijuna kuna. U narednom razdoblju nastavit ćemo sa svim započetim projektima, a među važnijima bi istaknuo projekt obilaznice grada Buzeta, projekt vrijedan oko 17 milijuna kuna. To je velika investicija za Buzet i vjerujemo da će promijeniti život svih onih koji žive u Buzetu, ali i za one koji tu dolaze.

- U proteklom razdoblju, a i danas jedna od najznačajnijih prometnih investicija u Hrvatskoj je nastavak izgradnje Istarskog ipsilona koji je ušao u fazu izgradnje druge cijevi tunela kroz Učku. Kako, prema vašim saznanjima napreduju ti radovi i što slijedi nakon njihova dovršetka?

- Projekt dovršetka Istarskog ipsilona je došao gotovo do samog kraja realizacije. U srpnju smo u promet pustili puni profil dionice Istarskog ipsilona od Cerovlja do Lupoglava, odnosno dodatnih 13 kilometara punog profila Istarskog ipsilona do tunela Učka, a radovi na drugoj cijevi tunela su u punom pogonu. Integracija Istarske županije u cijelu mrežu autocesta u Hrvatskoj, a time i u europske koridore znači zaključenje projekta koji se gradio desetljećima i koji je kroz javno-privatno partnerstvo s Bina- Istrom dobio kvalitetnu dimenziju. To se osobito važnim pokazalo ove turističke sezone, budući da je Istra preko 90 posto autodestinacija.

Za puni dovršetak projekta nam preostaje dovršetak druge cijevi tunela Učka i projektna dokumentacija za rješavanje ceste do Matulja u Primorsko goranskoj županiji. Predstoji otvaranje tri kilometra na dionici Lupoglav - Vranja, a nastavak gradnje ceste od Matulja do tunela Učka bi trebao biti gotov najkasnije do 2025. godine. U tom smislu želimo ovaj projekt dovesti do samog kraja, budući da se radi o projektu koji će u gospodarskom, građevninskom, ali i u smislu sigurnosti prometa dati jednu sasvim novu dimenziju hrvatskoj mreži auto-cesta, osobito u Istri.

Povezane vijesti

• Slovencima je prioritetna pruga Kopar - Divača
• KONAČNO BOLJI DANI ZA DERUTNE ISTARSKE ŽELJEZNICE? HDZ-ov zastupnik iz Istre Anton Kliman traži (i dobiva) rješenje
• KLIMAN O ŽELJEZNICI: Rekao bih da je danas jedan od onih datuma koji su povijesni za Istru