Ova sedma po redu interdisciplinarna radionica održana je u okviru projekta "Zaboravljena baština: drveni oltari u Istri" koji se ostvaruje od 2016. godine u partnerstvu Instituta za povijest umjetnosti i Hrvatskog restauratorskog zavoda, kojima se 2018. godine pridružuje Pomorski povijesni muzej Istre uz suradnju lokalnih zajednica u Istri

"Nismo toliko svjesni vjerske kulturne baštine na našim prostorima jer imamo dojam kao da je to nešto što je stalno tu, pa to i ne primjećujemo, a trebali bismo činiti sve što je u našoj moći da to što imamo i očuvamo, da bude spomen onima što su tu bili prije nas, ali i kao dužnost prema onima koji dolaze poslije nas, kazao je rovinjski župnik Vilim Grbac na otvorenju radionice "Drvena skulptura i oltari na području Rovinja i Rovinjštine" koja je održana u ponedjeljak u Muzeju grada Rovinja. Ova sedma po redu interdisciplinarna radionica održana je u okviru projekta "Zaboravljena baština: drveni oltari u Istri" koji se ostvaruje od 2016. godine u partnerstvu Instituta za povijest umjetnosti i Hrvatskog restauratorskog zavoda, kojima se 2018. godine pridružuje Pomorski povijesni muzej Istre uz suradnju lokalnih zajednica u Istri.

Čuvanje baštine

Dr. sc. Vlasta Zajc, s Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu, istaknula je da u osnovne ciljeve projekta, uz ostalo, spada i na pristupačan način podijeliti specijalistička znanja s lokalnom zajednicom koja je primarni čuvar te baštine, kao i potaknuti primjereno čuvanje i obnavljanje te baštine i osvijestiti njezinu važnost u formiranju lokalnog i regionalnog identiteta."

Važnost teme ove radionice istaknuo je uvodno i rovinjski dogradonačelnik Marino Budicin, koji je kazao da je "tema posebno zanimljiva jer je Grad Rovinj kroz prošlost imao preko pedesetak crkava i kapelica kao bogato crkveno blago u kojemu značajno mjesto imaju ne samo oltari već i drugi drveni predmeti."

Jedan je dio tih predmeta, objasnila je ravnateljica Muzeja grada Rovinja Marija Smolica, inače u stalnome postavu Muzeja, no postoji još mnogo drugih, zanimljivih artefakata koje su ovom prilikom izvadili iz muzejskog depoa, kako bi ih sudionici radionice mogli vidjeti. U te primjere spadaju i anđeli lučonoše.

Laura Stipić Miočić, voditeljica Restauratorskog odjela Vodnjan-Juršići, održala je predavanje o restauratorskom pristupu polikromiranoj skulpturi te objasnila na koji se način postavljaju tehničke karakteristike umjetnine, kao i kako se saznaje iz kojeg doba datira, te koje su intervencije nastale tijekom godina.

Zainteresirani sudionici imali su priliku prisustvovati radionici tijekom koje su prikazane tehnike pozlate i restauratorskih postupaka na polikromiranim drvenim oltarima, a potom se krenulo se u obilazak postava muzeja, te posjet kapeli sv. Josipa.

Sačuvati izvornost

Dr. sc. Vlasta Zajc objasnila je da su svi oltari u Rovinju većinom zamijenjeni onim mramornim ili kamenim, pa je kapela sv. Josipa posebno zanimljiva zbog sačuvanog drvenog oltara. Laura Stipić Miočić kazala je da se prije početka radova na oltaru ove kapele vidjelo da postoji izvorna pozlata koja je bila u dosta dobrome stanju, ali je taj sloj potpuno uklonjen, a zatim nanesen novi sloj krede i nova pozlata. Pri tome, objasnila je Stipić Miočić, nisu poštovani restauratorski principi, prvenstveno onaj koji naglašava kako treba sačuvati izvornost.

Kao dobar primjer izdvojen je oltar crkve sv. Antuna opata u Rovinjskom Selu, koji je kako ističe Stipić Miočić "lijep primjer cjelovitog oltara s malo oštećenja drvene forme." (Aleta BRATTONI)

Povezane vijesti

• Nema tradicionalne izložbe: ROVINJSKA GRISIA SAMO SIMBOLIČNO