U sklopu drugog ciklusa Ližnjanskog vremeplova, proteklog su vikenda TZ Općine Ližnjan i Arheološki muzej Istre organizirali obilazak crkve Blažene Djevice Marije na Kostanjici u Valturi, uz stručno vodstvo Milene Joksimović. Kostanjica je nalazište s ostacima srednjovjekovnog naselja u šumi jugozapadno od Valture, nedaleko Zračne luke Pula, u općini Ližnjan. Nastala je na mjestu antičke ladanjske vile.
Posjetitelji su imali priliku naučiti ponešto o povijesti ovog kraja, od Rimskog carstva sve do srednjeg vijeka. Crkva Blažene Djevice Marije nalazi se na mjestu pogubljenja sv. Germana, đakona pulske zajednice, poznatog po brizi za sirotinju. Prema legendi, sv. German se javno usprotivio gradskom predstojniku Antoninu te je bačen u tamnicu. Nakon tri dana izveden je pred sud i mučen te na koncu i pogubljen. Njegovo su tijelo na mjestu smaknuća vjernici pokopali, a tu je kasnije podignuta i crkva. Da bi oživljavanje povijesti bilo plastičnije, glumci su ovom prilikom uprizorili scene mučeništva sv. Germana.
Kostanjica, gdje se crkva danas nalazi, nalazište je s ostacima srednjovjekovnog naselja u šumi jugozapadno od Valture, nedaleko Zračne luke Pula. Nastala je na mjestu antičke ladanjske vile u čijoj su blizini pronađena i dva antička natpisa. Tragovi srednjovjekovnog sela nalaze se oko lokve koja je bila jako važna za ljude tog kraja jer su tamo napajali stoku. Naselje je bilo jedno od najvažnijih na Puljštini u razdoblju od 12. i 16. stoljeća, a bilo je u vlasništvu ravenskog nadbiskupa. Građanima Pule darovano je 1197. godine.
Mletački inženjer Zuan Antonio dell'Oca 1563. godine izradio je mapu Puljštine na kojoj je označeno pet lokvi, četiri šume, dva izvora i dva bunara na području Kostanjice. Naselje nestaje 1585. nakon epidemija kuge i malarije, a preživjeli stanovnici sele u Muntić.
Danas je sačuvana samo Crkva Blažene Djevice Marije koja se prvi put spominje u 16. stoljeću. Riječ je o jednobrodnoj građevini s polukružnom apsidom. Na pročelju se nalazi natpis koji spominje sv. Mariju i Kostanjicu. U unutrašnjosti se nalazi glavni oltar koji je imao drveni oltarni retabl i škropionicu, a naziru se i tragovi dva sloja fresaka od kojih mlađi vjerojatno datira u razdoblje baroka. (M. VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ)