NEZAOBILAZNI DIO TRADICIJE ISTARSKIH SELA Javna ustanova Natura Histrica poziva da im se dostave podatke o lokvama

Iako su u Istri već u pojedinim dijelovima provođeni projekti vezani uz lokve, cilj ovoga projekta je sustavnim prikupljanjem podataka obuhvatiti cijelo područje Istre, kako bi se prikupili podaci o ovim za prirodu i ljude vrijednim staništima, kažu nadležni iz Nature Histrice

Javna ustanova "Natura Histrica" pokrenula je projekt sustavnog popisivanja lokava na području Istarske županije. Vođeni idejom da se uključi što šira javnost u prikupljanje podataka o lokvama, osmislili su i prigodni obrazac o lokvama koji je dostupan na stranicama Javne ustanove, a koji se može popunjen poslati on-line ili isprintati.

U proljeće po terenu

U sklopu tog projekta JU Natura Histrica dosad je prikupila sve postojeće podatke o lokvama i digitalizirala stare podatke. Ovaj vrlo opsežan dio posla zahtjeva pomni rad jer su podaci raštrkani i u raznim formatima, ali ga je potrebno napraviti kao bazu za unos budućih podataka. Također ustanova izrađuje obrasce za prikupljanje podataka na terenu što će odraditi znanstvenici i stručnjaci, a osmišljavaju i terenske protokole. Svim gradovima i općinama poslali su službeni poziv na suradnju u prikupljanju podataka i iskazivanje interesa za eventualnu buduću suradnju u vezi lokava. Dragocjenoj pomoći projektu nadaju se i od svih onih koji su profesionalno ili kroz volontersko djelovanje vezani uz česti boravak na terenu, poput vatrogasaca, šumara, lovaca i drugih. U proljeće iduće godine, kako saznajemo, trebali bi krenuti na teren, pa im upravo stoga do tada i trebaju što precizniji podaci od ljudi koji im se žele priključiti.

Inače, lokve su mala vodena staništa nastala prirodnim ili pod utjecajem čovjeka. U prošlosti su ih ljudi gradili i/ili održavali da bi osigurali dovoljnu količinu vode za svoju stoku i navodnjavanje polja te za vlastite potrebe. Voda iz lokvi koristila se i za gašenje požara. Dno lokve je od nepropusnog materijala, najčešće gline, a redovito napajanje stoke i čišćenje lokve osiguravalo je da dno ostane kompaktno i ne zaraste u vegetaciju. Neke su lokve obzidane kamenim suhozidom, a neke imaju uređene prilaze stepenicama do vode. Lokve obogaćuju krajobraznu privlačnost prostora i nezaobilazni su dio tradicije istarskih ruralnih područja.

- Iako namijenjene prvenstveno ljudskoj upotrebi, lokve su mala, ali važna staništa za brojne biljne i životinjske vrste. U njima rastu biljne vrste kojima je potrebno stalno prisutnost vode i pružaju utočište brojnim vrstama životinja kojima je za životni ciklus neophodna voda, primjerice žabe, vodenjaci, brojni kukci, račići i drugi, ističu nadležni iz Nature Histrice.

Postupno nestaju

Prema nekim procjenama u Istri danas ima oko tisuću do dvije tisuće lokvi, no mnoge od njih prepuštene su propadanju. Postupnim napuštanjem tradicionalnog načina stočarenja i redovitog održavanja, lokve prirodnim putem obrastaju vegetacijom i postupno nestaju. Usto, lokve su ugrožene i ljudskim djelatnostima - mnoge su zatrpane otpadnim materijalom ili prenamijenjene u druge svrhe (parkirališta, odlagališta i sl.). Nekad, iz neznanja, ljudi "uljepšavaju" lokve ubacujući u njih strane vrste – ribice, lopoče i sl. Time zapravo ubrzavaju proces njihova propadanja jer će ribe pojesti prirodne stanovnike lokvi, a ukrasno cvijeće potisnuti domaće vrste.

- Iako su u Istri već u pojedinim dijelovima provođeni projekti vezani uz lokve, cilj ovoga projekta je sustavnim prikupljanjem podataka obuhvatiti cijelo područje Istre, kako bi se prikupili podaci o ovim za prirodu i ljude vrijednim staništima, ističu nadalje iz ustanove.

Cilj projekta je stoga napraviti što detaljniji popis postojećih lokvi u Istri, utvrditi njihovo stanje i identificirati mogućnosti za njihovu revitalizaciju te animirati što širu društvenu zajednicu za uključivanje u projekt, s naglaskom na jedinice lokalne samouprave, turistički sektor i odgojno-obrazovne ustanove. U konačnici Istra bi trebala dobiti ažurirani popis postojećih lokvi u Istri i detaljnu bazu podataka o lokvama s obzirom na njihove prirodne osobitosti, povijesnu vrijednost, ugroženost i krajobraznu privlačnost, potom popis lokvi koje bi trebalo revitalizirati s obzirom na njihovu prirodnu ili kulturnu vrijednost te smjernice za njihovu obnovu.

Uz nositelja projekta JU "Natura Histrica", partneri su Institut za poljoprivredu i turizam Poreč, Centar za invazivne vrste, Zavod za javno zdravstvo Istarske županije, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Odjel za prirodne i zdravstvene studije.