NA GRADILIŠTU ČERVAR PORAT - BAŠARINKA SVE IDE PO PLANU: Voda će do 555 hektara poljoprivrednog zemljišta poteći 2022. godine

(D. ŠIŠOVIĆ)

Sada su u tijeku zemljani radovi odnosno iskopi i miniranja kojima se oblikuje dno buduće akumulacije. Na podlogu će se zatim položiti vodonepropusna folija, a svi konstrukcijski radovi planiraju se dovršiti 2021. godine, kako bi se naredne godine u akumulaciju mogla pustiti voda, rekao je voditelj projekta Danko Holjević iz Hrvatskih voda

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković obišla je jučer poslijepodne i gradilište sustava javnog navodnjavanja Červar Porat - Bašarinka, odnosno središnjeg dijela tog sustava, akumulacije Mateši. U pratnji istarskog župana Fabrizija Radina, županijskog pročelnika za poljoprivredu Ezija Pinzana te porečkog gradonačelnika Lorisa Peršurića ministrica Vučković je razgledala gradilište na kojem zahuktale radove izvodi četrdesetak djelatnika i dvadesetak strojeva tvrtke Vodoprivreda, a domaćin im je bio voditelj projekta Danko Holjević iz Hrvatskih voda. Ministricu i druge uzvanike on je uputio u pojedinosti izgradnje sustava navodnjavanja Červar Porat - Bašarinka, vrijednog 104 milijuna kuna, koji se sastoji od akumulacije Mateši koja će imati zapreminu od milijun kubičnih metara vode, te sustava od 22 kilometra cjevovoda koji će vodu iz akumulacije dovesti do parcela budućih korisnika. Ukupno će se iz ove akumulacije moći navodnjavati 555 hektara poljoprivrednih površina zasađenih maslinicima, vinogradima i povrtlarskim kulturama.

O tartufarima

Sada su u tijeku zemljani radovi odnosno iskopi i miniranja kojima se, objasnio je Holjević, oblikuje dno buduće akumulacije. Na podlogu će se zatim položiti vodonepropusna folija, a svi konstrukcijski radovi planiraju se dovršiti 2021. godine kako bi se naredne godine u akumulaciju mogla pustiti voda. Akumulacija Mateši je jedinstvena po tome što će se ona puniti u zimskim mjesecima vodom iz vodovoda, koja bi inače otjecala u more budući da je istarska vodoopskrba dimenzionirana prema ljetnoj potrošnji. To je omogućio novi Zakon o vodama, koji dopušta da se od listopada do svibnja akumulacije pune iz vodoopskrbne mreže po povlaštenim cijenama pa će tako, pojasnio je pročelnik Pinzan Istarska županija kao investitor i vlasnik sustava plaćati Istarskom vodovodu 8 lipa po kubiku vode, odnosno 80.000 kuna za milijun kubika vode koliko je potrebno da se akumulacija jednokratno napuni. Krajnjim će se korisnicima ta voda prodavati po cijeni od približno 2,5 kune po kubiku, u što su uračunati svi troškovi funkcioniranja i održavanja sustava. Za izgradnju mikrosustava navodnjavanja pojedinih konkretnih parcela njihovi će se vlasnici moći kandidirati na natječaje Programa ruralnog razvoja, najavio je Pinzan.

Ministrica Vučković izrazila je veliko zadovoljstvo dobrim napredovanjem radova, te izvijestila da je njezino Ministarstvo vrlo angažirano oko nove europske omotnice za projekte navodnjavanja.

"Navodnjavanje je od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku jer se trenutačno vrlo male površine navodnjavaju, pa stoga ovakvi projekti imaju našu veliku podršku. Trenutačno ih je u Hrvatskoj ugovoreno devet, a ovaj istarski je financijski najizdašniji", rekla je ministrica Vučković.

Upitali smo ministricu Vučković i za komentar aktualnog sukoba između istarskih tartufara u dolini Mirne i Hrvatskih šuma.

"Mislim da je ta situacija rješiva, jer ovo područje je ipak uređeno određenom regulativom, prije svega Zakonom o zaštiti prirode i Zakonom o šumama te Pravilnikom o divljim i zavičajnim vrstama. Udruga tartufara je negodovala zbog sječe i zbog zamjene topola hrastom lužnjakom i založila se za održivi pristup razvoju te djelatnosti. S druge strane Hrvatske šume su iznijele određenu statistiku koja bi trebala svjedočiti da sječa nije prekomjerna i nastojale objasniti zašto se topola zamjenjuje hrastom lužnjakom, jer topola nije u tom području izvorna, a hrast lužnjak je. Nadam se da su uzajamne optužbe završile, imamo na tome svi mi zajedno mnogo posla. Mislim da ima dovoljno prostora za suradnju. Statistike govore da drvnog bogatstva tamo ima oko 270.000 kubika, da je prirast 88.000, a da je sječa 37-40 posto, što se ne čini prekomjernim, ali smo se dogovorili da ćemo ipak pogledati stanje na terenu i dogovoriti način da se Motovunska šuma još bolje valorizira i zaštiti, kao i da poboljšamo regulativu, na svemu tome ćemo poraditi u naredno vrijeme".

O zlatnoj žutici

Upitali smo ministricu Vučković i o tijeku kampanje protiv zlatne žutice kroz krčenje stotinjak hektara zapuštenih vinograda na državnom zemljištu u Istri, što Ministarstvo poljoprivrede financira, a provode Hrvatske šume. Ministrica kaže da se program provodi po planu i prema potpisanim ugovorima, te da se radi o problemu starom desetak godina kojim se nitko nije bavio dok ga nije počelo rješavati njeno Ministarstvo.

"Mi smo shvatili da se tu radi o zapuštenom poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu države koje može biti izvor zaraze, i mislim da taj primjer svjedoči da smo spremni ići dalje", kazala je ministrica Vučković, dodajući da su u mjere Programa ruralnog razvoja uvedene i potpore za krčenje, kao i za obnovu vinograda iskrčenih zbog zlatne žutice.