Hrvati nisu poznati kao disciplinirani narod, pa apeli najčešće ne donose neke spektakularne rezultate. Sada je, uoči jeseni i zime u više navrata i iz državnog vrha poslana poruka da treba štedjeti struju i plin kako bismo lakše dočekali jesen i zimu, ali je pitanje da li se to provodi i u praksi.

U razgovoru za Glas Istre dr. Mladen Vedriš, ekonomski stručnjak koji uvijek vrlo objektivno ocjenjuje stanje u zemlji, kaže da Hrvatska neće imati problema s nabavkom plina i nafte, ali da sa strujom problemi mogu doći.

- Sada se čini da je problem sa nabavkom plina donekle riješen, tu je LNG terminal, Kutina ne radi, skladište se puni i sa plinom ne bi trebalo biti problema. Tako je i sa naftom, jer su nabavni pravci mnogo veći nego sa plinom, a i Rafinerija Rijeka je u pogonu. Sa strujom je kompleksnija situacija zbog suše, Krškog i niske razine vodostaja Save, kaže Vedriš.

I ako bude energenata, jedino je posve jasno da će cijene otići u nebo.

- U ovoj krizi to je neminovno. Ali, svaka kriza je i nova prilika, koliko god to zvučalo kao fraza. Hrvatska treba odmah, što znači sljedeće dvije do dvije i pol godine povećati izvore obnovljive energije, prije svega kroz solarne potencijale i termalne izvore. Tako bi zadovoljila 15 do 20 posto potreba za energijom, kaže dr. Vedriš.

Po njemu Hrvatska ni u Europi ne smije biti samo pratitelj situacije, već i akter. A da sa strujom može doći do problema, ukazao je i Dražen Jakšić, ravnatelj instituta ”Hrvoje Požar”, koji kaže da Hrvatska uvozi gotovo 50 posto struje.

- Pritisak je u svakom slučaju velik i zbog utjecaja krize Rusije i Ukrajine, a i sada imamo situaciju da je ovo izuzetno sušna godina u cijeloj Europi i time je smanjena proizvodnja električne energije iz hidroelektrana i to utječe na porast cijena na veleprodajnim tržištima. Kako će se ona odraziti i na cijenu kućanstva ovisi i o odlukama Vlade, ali netko će tu razliku morati platiti. U ovom slučaju veliki je teret na opskrbljivačima, u ovom trenu na HEP-u, koji drži veliki udio na tržištu maloprodaje u Hrvatskoj, veli Jakšić.

On, poput profesora Vedriša, smatra da su poskupljenja neminovna, jer je teško očekivati da će u skoro vrijeme doći do smirivanja cijena i na svjetskom tržištu.

Jakšić prognozira da do redukcija neće doći, ali da građani i svi drugi moraju ozbiljno shvatiti situaciju i početi se ponašati racionalno.

I tu počinju problemi. Dok su u većini europskih država do detalja razrađeni svi mogući scenariji, a građani dobro obaviješteni što nas čeka, mi planove još uvijek držimo 'u ladicama' i na kapaljku pružamo informacije. I novi ministar gospodarstva Davor Filipović najavljujući smjernice za uštedu energije je dosta uopćeno govorio o mjerama koje se pripremaju. Najavu da bi javni prostori trebali biti grijani do 21 stupanj građani su različito primili, neki kritizirajući uvjete za rad u hladnim sobama, a neki kivni što cijene lete u nebo, a restrikcije su sve veće. Mnogi smatraju da je krajnje nerealno hladiti prostore na temperaturu od 25 stupnjeva, a u tu diskusiju se uključio i šef države Zoran Milanović tvrdnjom da je onda bolje baciti klimu.

Kod nas daleko veću pažnju imaju razne svađe i svađice u političkom bazenu Hrvatske od konkretnih tema kao što je ušteda energije, a to se pokazalo i sada. Tu i tamo i mediji nešto o tome napišu, a većina čeka ”dan D” i dolazak zime, da se vidi hoćemo li se grijati i po kojoj cijeni. Ako je suditi po onome što je bilo do sada, o uštedama malo tko raspravlja, a još se manje čini da se poduzima nešto da do značajnijih ušteda i dođe. Svijetli primjer je osvjetljenje LED rasvjetom u riječkoj luci, a kako sada stoje stvari i mnogi drugi hrvatski gradovi trebali bi se orijentirati na LED rasvjetu.

Europska komisija je još u srpnju prihvatila plan ”Štedi plin za sigurnu zimu”, a mi o tome malo ili ništa ne znamo. Ambiciozni je plan da se uštedi čak 15 posto plina, a za neke zemlje bit će to krajnje ambiciozni izazov. Očito je u ovom času najteža situacija u Njemačkoj, koja je uvozila velike količine ruskog plina, a sada je to došlo u pitanje. Europski mediji ipak svakodnevno obavještavaju da Nijemci uvode niz mjera koje vode uštedi, a neke su za nas u Hrvatskoj krajnje nepopularne i gotovo nemoguće provedive.

Kako sada stoje stvari, možda ćemo sa opskrbom energenata ove zime proći relativno dobro, ali je pitanje po kojoj cijeni. I kako će se cijene odraziti na građane i poduzetnike. Računi koje su mali i srednji poduzetnici dobili ovih dana su astronomski i mnogi upozoravaju da će prestati sa radom, jer to ne mogu plaćati.

Čini se da su još uvijek najbolje prošli građani, jer iz HEP-a curi podatak da je realna cijena deset puta veća za struju od one koju plaćaju domaćinstva. Do kada to tako može ići druga je stvar, ali je sigurno da ne može u nedogled.

Ministar Filipović tvrdi da smanjenje temperature u samo jednoj prostoriji za stupanj može dovesti do godišnje uštede od pet posto. Predlaže se i da građani više koriste javni prijevoz, a ne vlastite automobile, ali su takvi prijedlozi uvijek nailazili na nerazumijevanje. Za hrvatske građane upozorenja da je 'tako i u Europi' ne znači puno, jer mi u svemu imamo svoju vizuru i svoj tip ponašanja.

Kao i uvijek, najgore će proći najsiromašniji, a neki već sada nemaju novac za plaćanje režija, prije svega plina i struje. Ni povišenje mirovina koje bi trebalo biti rekordno, više od 6 posto, mnogima neće mnogo značiti, jer galopiraju cijene hrane pa smo već sada najskuplji u ovom dijelu Europe. Kada dođe novi val poskupljenja energije sigurno je da će ponovo poskupiti i hrana. I tako se sve vrti u krug.

Prijedlozi ušteda lijepo zvuče na papiru, ali mnogi kažu da su već i sada štedjeli što se štedjeti da. Očito dolazi vrijeme teškog života i Hrvati će, već za mjesec, dva ipak najviše razmišljati o tome kako će preživjeti zimu, a političke igre i igrice napokon će otići u drugi plan.

Povezane vijesti

• Uzroci i posljedice stanja na tržištu nafte i plina: ZIMA ĆE BITI TEŠKA I SKUPA!
• OD SUTRA POSKUPLJUJU STRUJA I PLIN. Donosimo izračun
• POSKUPLJUJE STRUJA, ENORMNI TROŠKOVI ZA GRIJANJE. Čekaju se Vladine mjere za ublažavanje udara