Ilustracija
"Najnoviji primjer megaparcelacije je parcelacijski elaborat šume megalomanskih razmjera na području Rovinja, površine 30.357 kvadratnih metara", tvrdi rovinjski gradonačelnik Marko Paliaga koji se jučer gorljivim dopisom obratio Državnoj geodetskoj upravi.
Njime, kao osoba odgovorna za prostorno uređenje Rovinja, osuđuje gotovo svakodnevne provedbe parcelacijskih elaborata radi parcelacije tih zemljišta na manje čestice veličine u potpunosti neprimjerene poljoprivrednoj kulturi.
- Napominjem da smo već recentno bili svjedoci slične situacije kada je jedna čestica parcelirana na čak 54 dijela. Na nekima od njih su se već počele događati bespravne izgradnje, tvrdi Paliaga koji, očito, ne staje s borbom protiv sve češće parcelacije poljoprivrednog i šumskog zemljišta koja je, po njegovim riječima, prava pravcata "urbanizacija" zemljišta izvan građevinskog područja, a događa se i na području Rovinja i to protivno namjenama određenim prostornim planom njegova uređenja.
- Pravo je, ali i obveza i odgovornost jedinice lokalne samouprave da upravlja cijelim svojim prostorom, i naseljima unutar građevinskog područja i poljoprivrednim i šumskim zemljištima izvan građevinskih područja. Upravo su i poljoprivredno i šumsko zemljište zakonom proglašeni kao dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i imaju njezinu posebnu zaštitu. Međutim, takvom parcelizacijom se ne očituje posebna zaštita i niti se može utvrditi status tih zemljišta kao dobara od interesa za Republiku Hrvatsku, napominje Paliaga.
Dodaje da provođenje takvih parcelacijskih elaborata generira bespravnu gradnju, što je također protivno prostorno-planskim odredbama i zakonu RH, a bespravna gradnja "narušava naš drugi najveći resurs - prostor, jer prvi je naravno čovjek".
Upozorava da čestice koje se formiraju izvan građevinskog zemljišta, na način da svojim oblikom i veličinom ne odgovaraju namjeni i korištenju poljoprivrednog i šumskog zemljišta, nepovratno degradiraju i uništavaju prostor.
- Obveza mi je kao gradonačelniku promišljati o prostoru na svim nivoima, o različitim granama gospodarstva, o različitim posljedicama načina korištenja ili nekorištenja određenog prostora, o tome što ćemo ostaviti u nasljeđe budućim generacijama, kaže Paliaga te poziva Državnu geodetsku upravu da kao bitan dionik u prostoru promisli o posljedicama postupaka u njenoj nadležnosti, da razmisli o tome što bi se dogodilo kada bi svi vlasnici poljoprivrednog i šumskog zemljišta naručili geodetske elaborate, kojima bi se od jedne čestice formiralo, na primjer, 15 novih čestica s pristupnim putevima širine tri metra.
- Što bi se dogodilo kad bi tih novih 15 vlasnika zatražilo
priključke za vodu, struju i kanalizaciju i odvoz smeća? Što bi se dogodilo kad bi na takovom području izbio požar? Hoćemo li tada odgovoriti da nema "zakonske prepreke" za provedbu elaborata usitnjavanja poljoprivrednog i šumskog zemljišta?
Također, Paliaga dopisom obavještava da je o tim aktivnostima upoznao sve nadležne institucije, i to Vladu RH, Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo prostornog
uređenja, graditeljstva i državne imovine, Općinsko državno odvjetništvo, Državni inspektorat te Državnu geodetsku upravu.
- Ukoliko se nastavi poticati uništavanje prostora našega grada, što će se dogoditi s našim gospodarstvom? Kakvu budućnost možemo očekivati? Državna geodetska uprava treba preuzeti svoj dio odgovornosti i zaustaviti stihijsko provođenje takvih geodetskih elaborata kojima se indirektno uništavaju poljoprivredne i šumske površine našega grada, zaključuje Paliaga.