Ljekarne rade skraćeno, djelatnici pod pritiskom STRAHUJU DA ĆE I ONI OSJETITI KRIZU

(G. Č. Š./ARHIVA)

Ukoliko u sljedećem razdoblju veći dio ljudi ostane bez posla, to će se preliti i na ljekarništvo zbog smanjenje kupovne moći stanovništva te smanjenih uplata u Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, a posljedično bi moglo doći i do produživanja rokova plaćanja računa ljekarnama, pojašnjava Dario Petek, predsjednik HUP- Udruge ljekarnika

<![if !supportEmptyParas]> <![endif]>

PULA

Puno je ovih dana priča o herojima koji zbog prirode svog posla i dalje svakodnevno rade, kako bi građanima tijekom epidemije koronavirusa pružili osnovne usluge ili proizvode. Jedni od njih su i ljekarnici, koji su vrlo često prve osobe kojima se ljudi obraćaju kada žele riješiti svoje zdravstvene tegobe. Osim što su svjesni kako se svakoga dana izlažu potencijalnoj zarazi koronavirusom, jer se nekoliko njihovih kolega već i zarazilo, pod ogromnim su pritiskom zbog povećanog obima posla.

Dario Petek, predsjednik HUP- Udruge ljekarnika, kazao nam je da uslijed uputa Nacionalnog stožera ljekarne trenutno rade skraćeno, no posla imaju više nego ikada. To dovodi do velike iscrpljenosti njihovih radnika te će dio njih zbog stresa i umora zasigurno završiti na bolovanju. Usprkos tome, trenutačno sve ljekarne u Hrvatskoj ostaju otvorene kako bi građanima pružile sve što im je potrebno. Svjesni su, kako kažu, situacije koju bi mogla prouzrokovati loša gospodarska slika u Hrvatskoj.

- Ukoliko u sljedećem razdoblju veći dio ljudi ostane bez posla, to će se preliti i na ljekarništvo zbog smanjenje kupovne moći stanovništva te smanjenih uplata u Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, a posljedično bi moglo doći i do produživanja rokova plaćanja računa ljekarnama s trenutnih 90, na 200 do 300 dana, pojašnjava Petek.

Ljekarnici stoga podržavaju Vladine gospodarske mjere jer su svjesni da u slučaju veće ekonomske krize neće ostati neokrznuti.

- U slučaju takvog scenarija povećat će se rizik naplate od HZZO-a, kao i rokovi plaćanja ljekarnama. S druge strane, stanovništvo će potrošnju svesti na minimum, kao što je to bilo kod krize iz 2008 godine. Svi negativni efekti koji će zadesiti ljekarništvo prelit će se zatim i na farmaceutsku industriju, veledrogerije te proizvođače lijekova, ističe Petek.

Iako trenutno nema otpuštanja u njihovom sektoru, ne otklanjaju tu mogućnost.

- U zdravstvu već duže vrijeme imamo problem s radnom snagom jer je postojao nedostatak magistara farmacije na tržištu. No, ukoliko gospodarska slika u narednim godinama bude izuzetno loša, situacija bi se mogla promijeniti i moglo bi doći do otpuštanja, upozorava Petek.