Priču o posljedicama koje pandemija koronavirusa već devet mjeseci nanosi poslovanju muzeja u Istri najbolje je početi s crne strane, otkazima u Muzeju grada Umaga i s nešto vedrije, ne i lake poslovne strane, Narodnim muzejom u Labinu.

Umaški muzej, odnosno njegov osnivač Grad Umag, jedan je od rijetkih, ako ne i jedini u Hrvatskoj, koji je još proljetos, na počecima pandemije, dao otkaze dvjema kustosicama, dok Narodni muzej Labin, kako nam kaže njegov ravnatelj Vedran Kos, ni ne može dati otkaze jer muzej onda, uz svega dva djelatnika, ne bi mogao ni djelovati.

- Ha, ha, najzanimljivije mi je vaše pitanje o eventualnim otkazima. Bilo bi vrlo interesantno, jer da meni ili kolegici daju otkaz, u muzeju ne bi imao tko raditi. Inače, imamo problema po pitanju stručnih djelatnika u muzeju. Za sada na svu sreću, nema govora o otkazima, kaže Vedran Kos.

No, dvije umaške kustosice i njihove obitelji iskusile su užas otkaza još za proljetna podizanja prvog vala. O tim otkazima naš je list već tada kritički pisao. Uz dvije kustosice, otkaz je dobila jedna knjižničarka gradske knjižnice, a sve su bile zaposlene na neodređeno radno vrijeme. Tada je Grad Umag ukupno otpustio četiri djelatnika s ugovorom na neodređeno, a bez posla je ostalo i 20 ljudi s ugovorom na određeno radno vrijeme.

Ravnateljica Muzeja grada Umaga Biljana Bojić o ta dva otkaza kaže da zbog toga Muzej, kao stalna ustanova koja permanentno obavlja funkcije sakupljanja, čuvanja, proučavanja građe, sada ima otežan rad.

- Korona kriza nam je naravno teško pala. Poslovanje muzeja i stručni rad koji je u 20 godina izrastao, sada obavlja dva djelatnika. Naime, Muzej je od svog osnivanja 1999. svojim stručnim zalaganjem na polju arheologije, etnologije, povijesti umjetnosti i povijesti doprinio općem društvenom interesu ne samo zajednice, nego i šire, kaže ona.

U vrijeme korona krize, nastavlja, dogodio se pad posjećenosti od 70 posto. "Osjetio se nedolazak talijanskih posjetitelja, a oni koji su nas posjetili - Slovaci, Česi, Nijemci, Austrijanci - bili su više nego zadovoljni mogućnošću da nešto mogu vidjeti i upoznati".

Od pozitivnih stvari navodi to što su upravo na početku krize završili s obnovom njihovog sjedišta - srednjovjekovne kule iz 14. stoljeća, koja je trajala od 2009. Realiziran je i program za osobe s invaliditetom 'Dodir muzeja', izrađena su muzejska pomagala koja imaju svoju stalnu upotrebu u izložbenim i edukativnim aktivnostima, a uz to, izlazi im iz tiska i katalog "U svjetlu i sjeni - način života na svjetioniku Savudrija".

Poražavajući podaci o padu posjećenosti i prihoda, koje smo dobili i od ostalih sedmero ravnatelj(ic)a muzeja u Istri, poklapaju se s rezultatima nedavno objavljenog nacionalnog online istraživanja Muzejskog dokumentacijskog centra o utjecaju pandemije na hrvatske muzeje, a po kojem gotovo dvije trećine, 74 posto ispitanih bilježi pad broja posjetitelja od 50 do 100 posto, a 63 posto ispitanih imaju gubitke u vlastitim prihodima veće od 50 posto.

Vedran Kos, ravnatelj labinskog Narodnog muzeja, kaže da je pad poslovanja prisutan na svim razinama, od pada broja posjetitelja u Muzeju, Gradskoj galeriji Labin i područnim zbirkama, pa do otkazivanja dogovorenih izložbi i projekata. Najveći pad prihoda zabilježen je kod vlastitih sredstava; od ulaznica i arheoloških nadzora.

- Plaće su nam smanjene još u proljeće za oko deset posto. Već sada je vidljivo da je broj posjetitelja manji za oko 65 do 70 posto, a uza sve, rebalansom su umanjeni i prihodi grada Labina, dodaje Vedran Kos.

Tajana Ujčić, ravnateljica Muzeja grada Rovinja, potvrđuje da su i njima plaće smanjene za deset posto. Gubici u vlastitim prihodima u odnosu na 2019. iznose im 73 posto.

- Dugoročno je pozitivno to što smo počeli rješavati nakupljene zaostatke; napravljena je revizija zbirki: 'Stari majstori' i 'Suvremene umjetnosti', kaže ona. Od investicija izdvaja postavljanje vatrodojave koja je spojena na Javnu vatrogasnu postrojbu Rovinj.

- Dugoročno je najznačajnije to što smo izradili idejno rješenje rekonstrukcije palače Califfi i susjednih objekata koje koristi Muzej, kao prvu fazu u izradi dokumentacije za obnovu Muzeja i postavljanje prvog stalnog postava koji će prikazati prošlost Rovinja od prapovijesti do danas, naglašava Tajana Ujčić.

 Jerica Ziherl, ravnateljica Muzeja Lapidarium u Novigradu, kaže nam da najveći pad poslovanja bilježi pripadajuća trgovina Link zbog izostanka gostiju (pad prihoda 63 posto). Od predviđenih muzejskih programskih aktivnosti, otkazane su tri međunarodne i jedna domaća izložba.

- U odnosu na 2019. godinu, pad posjećenosti u muzeju bilježen putem prodanih ulaznica je 65,3 posto. Programi na otvorenom bili su besplatni, no bila je samo "krnja" Arterija krajem kolovoza kada su mnogi turisti morali napustiti Hrvatsku. Prihodi od prodaje ulaznica, kataloga bilježe pad od 65 posto.

- Nismo imali otkazivanja ugovora, jedino nekih programa bez ugovorenih obveza prema partnerima, zaključuje Jerica Ziherl.

Gracijano Kešac, ravnatelj Povijesnog i pomorskog muzeja Istre u Puli, kaže da je ukinuto pravo na isplatu regresa za korištenje godišnjeg odmora, a osnovica za izračun plaće umanjena je za razdoblje od 1. svibnja do 31. srpnja za 15 posto, a za deset posto od 1. kolovoza do 31. listopada.

- Prihodi od ulaznica, najma prostora, prodaje publikacija i promotivnog materijala manji su za 68 posto, dok je Muzej posjetilo 70 posto manje posjetitelja. Otkazivanja ugovora o radu nije bilo, a uz odgovorno pridržavanje svih epidemioloških mjera, u prostoru Muzeja je, uz redovnu muzejsku djelatnost, od lipnja do rujna, bez ijednog epidemiološkog incidenta, održano 25 koncerata i predstava, kaže ravnatelj muzeja na pulskom Kaštelu.

Ketrin Milićević Mijošek, ravnateljica Muzeja suvremene umjetnosti Istre, kaže da su u ovoj teškoj godini uspjeli realizirati značajne, a ujedno organizacijski i produkcijski vrlo zahtjevne izložbene i nakladničke projekte. Plaće djelatnicima smanjene su za 15 posto od 1. svibnja do 31. srpnja te deset posto od 1. kolovoza do 31. listopada 2020. godine, dok je istovremeno ukinuto i pravo na isplatu regresa. Otkaza ugovora o radu nije bilo.

Posjećenost u odnosu na isto razdoblje prošle godine pala je za 37 posto, što se u većoj mjeri, pojašnjava, odnosi na slabiju turističku sezonu.

- Ozbiljan pad prihoda od 60 posto odnosi se na financiranje kapitalnog projekta ustanove - adaptacije zgrade "Stare tiskare" za potrebe MSUI-a, koji će se ove godine realizirati u reduciranom obliku. Kad je riječ o vlastitim prihodima, zabilježen je pad od 47 posto, zaključuje ravnateljica MSUI-a.

Veći projekti trpe odgode

Lidija Nikočević, ravnateljica Etnografskog muzeja Istre u Pazinu, kaže da su uspjeli ostvariti većinu manjih projekata.

- Uspjelo nam je tako tiskati tri knjige, od kojih je jedna katalog recentne izložbe, a jedna vodič za djecu po zbirci tradicijske odjeće i pribora. Međutim, veći projekti, zbog broja suradnika, trpe odgode, veli ravnateljica EMI-a.

Pad posjetitelja iznosi im 67 posto, a značajan im je i pad prihoda zbog pada broja posjetitelja, ali i zbog mjera štednje koje je uveo njihov osnivač, Istarska županija.

- Plaće su bile smanjene tri mjeseca za 15 posto, a potom tri mjeseca za deset posto. Nije bilo govora o eventualnim otkazima ugovora. Osnivač je insistirao da se najviše zaštite djelatnici i radije pribjegao smanjenju plaća nego razmatranju eventualnih otkaza. Sada se ta tema više i ne spominje, zaključuje Lidija Nikočević.

Povezane vijesti

• ZET intenzivirao mjere sprečavanja širenja koronavirusa, novi ljetni vozni red
• Umjetnici HNK-a Zagreb u izravnoj komunikaciji s publikom
• Bačić: Dosadašnji model upravljanja krizom je dobar i efikasan