Poznata pulska odvjetnica Katarina Jukić na srpanjskim izborima bit će prva iz Istre na listi Mosta u 8. izbornoj jedinici. Prema posljednjim istraživanjima agencije 2x1 komunikacije za dnevnik 24 sata kandidacijska lista Mosta, koju vodi riječki vjeroučitelj Marin Miletić, osvaja jedan do dva mandata, što znači kako bi Istra i Kvarner ponovno mogli poslati zastupnika te stranke u Hrvatski sabor.

Katarina Jukić rođena je u Kopru, osnovno školovanje završila je u Poreču, a srednjoškolsko u Puli. Diplomirala je na Pravnom fakultetu u Zagrebu, a nakon završenog pravosudnog ispita otvorila je odvjetnički ured u Puli. Na prošlim europskim izborima kandidirala se na Nezavisnoj listi suca Mislava Kolakušića. Aktivno se bavi javnim i političkim radom, te ovršnim postupcima što su uništili živote brojnih građana.

„Kroz svoj aktivistički rad i javne istupe pokušavam zadnjih sedam godina ukazati na nužne izmjene zakona, posebno Ovršnog zakona koji građane, ovršenike dovodi u potpuno neravnopravan položaj prema ovrhovoditeljima kao i potrebu da se konačno riješi problematika oštećenika RBA zadruga iz Austrije koje su poslovale bez potrebnog odobrenja Hrvatske narodne banke i dužnika koji su podizali kredite u švicarskim francima i drugim valutama u kojima su banke nezakonito i jednostrano mijenjale kamatnu stopu”, objašnjava Jukić.

- Zašto ste se opredijelili za Most nezavisnih lista i izlazak na parlamentarne izbore?

- Most sam prepoznala kao opciju koja je u Saboru nastupila s najviše zakonskih prijedloga upravo u područjima i problematikama koji su dio mojeg svakodnevnog rada, posebno s prijedlozima izmjena Ovršnog zakona kojima se nastojalo poboljšati položaj ovršenika i zakonskim prijedlozima kojima bi se riješila problematika oštećenika RBA zadruga. Svojim javnim istupima, posebno zalaganjem u Saboru dugi niz godina ukazuju na potrebu zaštite ovršenika, posebno oštećenika RBA zadruga i sankcioniranja nezakonitog poslovanja bez potrebnih ovlaštenja Hrvatske narodne banke. Upravo je to i bio glavni razlog prihvaćanja poziva za političkim angažmanom kao nezavisnog kandidata jer smatram da kao pravnik svojim stručnim kvalifikacijama i iskustvom mogu doprinijeti donošenju kvalitetnijih zakonskih rješenja u interesu građana. 

Neravnopravan položaj

- Koje su po vašem mišljenju najveće pogreške postojećeg zakona kojima se reguliraju ovrhe nad građanima i njihovom imovinom?

- Nedopustivo je zakonsko uređenje kojim se omogućuje da se u ovršnim postupcima za iznos potraživanja koji ovrhovoditelji, banke prikažu kao osnovan, određuje ovrha na nekretnini ovršenika te se nekretnine ovršenika prodaju ispod tržišne vrijednosti prije nego se uopće utvrdi osnovanost i visina potraživanja. Ovršenici imaju pravo žalbe na rješenje o ovrsi na nekretnini, ali koje je zapravo neučinkovito jer ovršni zakon propisuje da žalba ne odgađa ovrhu na nekretnini te ovršenicima jedino preostaje da nakon što im se proda dom i budu izbačeni te im se blokiraju svi računi, u dugogodišnjim sudskim postupcima dokazuju da zapravo nisu dužni ili ne u onom iznosu za koji su ovršeni.

- Problem je i u postupanju Fine?

- Građani su posebno ugroženi i dovedeni u podređeni položaj u ovršnim postupcima koje provodi Fina na novčanim sredstvima, a u kojim nema nikakve sudske kontrole da li je ovršenik uopće dužan i da li je potraživanje osnovano. Preostaje im, nakon što im se blokiraju računi, kao i kod ovršnih postupaka na nekretninama, voditi dugogodišnje sudske postupke. Lako je za zaključiti kako financijski uništena osoba neće imati nikakve mogućnosti zbog ugrožene egzistenciji voditi dugogodišnje sporove s bankom, pa tada cijele obitelji u potrazi za novim životom napuštaju Hrvatsku.

- Brojni su prigovori i na rad i tarife javnih bilježnika?

- Veliki problem su odredbe Ovršnog zakona koje omogućuju postupanje javnih bilježnika prilikom donošenja javnobilježničkih odluka u kojima nije omogućena stranačka kontradiktornost, a kojima se ovršenici opet dovode u neravnopravan položaj prema ovrhovoditeljima. Visoki troškovi ovrhe dodatno financijski uništavaju ovršenike.

- Problem RBA zadruga doimao se riješenim nakon donošenja Zakona o ništetnosti, ali praksa se promijenila?

- Oštećenici RBA zadruga ostali su potpuno nezaštićeni unatoč postojećim zakonskim rješenjima, posebno Zakonu o ništetnosti i Zakonu o potrošačkom kreditiranju nakon kojih je kroz neko vrijeme nastupila pozitivna sudska praksa za oštećenike.

Nakon donošenja presude Europskog suda u kojoj se razmatra primjena Zakona o ništetnosti, ovršni se postupci naglo nastavljaju i nužno je hitno zaštiti oštećenike RBA zadruga, kako ukazivanjem na nužnu primjenu postojećih propisa koji jasno propisuju nezakonitost poslovanja inozemnih pravnih osoba koje nemaju odobrenje Hrvatske narodne banke, tako i eventualnim korekcijama postojećih zakona i donošenjem novih.

- Kako riješiti problem oštećenih u slučaju RBA zadruga?

- Problematika oštećenika austrijskih zadruga u velikoj se mjeri mogla rasvijetliti i riješiti intenzivnijim djelovanjem državnog odvjetništva po podnesenim prijavama i eventualnom suradnjom s institucijama Republike Austrije te prikupljajući iskustva i rješenja drugih zemljama, čiji su građani također bili klijenti austrijskih zadruga.

- Upozoravali ste i na mešetarenje imovinom trgovačkih društava odnosno pravnih osoba?

- Ukazivala sam na problem stečajnih postupaka u kojima se imovina pravnih osoba koje bi možda imale mogućnosti oporavka kroz dugoročniji plan i unovčavanje imovine po realnoj vrijednost prodaje po izrazito niskim cijenama u kojima profitiraju u konačnici trgovci imovinom, posebno nekretninama koje onda prodaju na tržištu po višestrukim cijenama. Isto se događa i s nekretninama ovršenika koji nakon prodaje njihovih nekretnina ispod tržišne vrijednosti ostaju u dužničkom ropstvu, zbog ostatka duga koji se nije mogao podmiriti prodajom nekretnine.

- Kakvo je stanje u Istri i gdje vidite probleme u ponašanju javne vlasti?

- Kroz svoj rad susretala sam se s brojnim problemima građana vezanim uz raspolaganje našim prirodnim resursima, posebno u Istri, te sam nastojala uvijek javno ukazati na nužnost uvođenja strogih mehanizama kontrole raspolaganja i davanja u koncesije prirodnih resursa, kao i nužnost transparentne javne rasprave. Iako su mi se obraćali građani koji su osobno bili oštećeni netransparentnima i lošim upravljanjem lokalnih moćnika, posebno našom obalom, netransparentno raspolaganje prirodnim resursima je zapravo jedan od najvećih problema cijele Hrvatske koja je zemlja izrazito bogata obalom, šumama, poljoprivrednim zemljištima, vodom i drugim prirodnim bogatstvima. Vladajući, posebno lokalni moćnici upravljaju tim resursima kao da su njihovo vlasništvo, zaboravljajući da oni pripadaju građanima. Građani moraju shvatiti da prirodna dobra, posebno naše najveće bogatstvo, naša obala, pripada upravo njima i da se za istu moraju boriti i tražiti transparentnost.

- Imate li konkretni primjer?

- U Istri je najveće razočaranje građana izazvano postupcima davanja u koncesiju ogromnog prostranstva uz more u Ližnjanu inozemnom državljanu na šezdeset godina. Sličnih primjera je podosta duž Hrvatske obale, posebno onih gdje se radi pogodovanja investitorima dopušta i devastacija naše obale te problem dugogodišnjih koncesija po izrazito niskim cijenama i uništavanje domaćeg turizma postaje manji problem kraj činjenice da se obala trajno uništava. Veliku brigu za zdravlje građana i kao i domaći turizam u Istri posebno su izazvali projekt odlagališta otpada Kaštijun i kamenolom u Marčani. Dugi niz godina se protiv štetnih projekata kojima se uništavaju prirodni resursi bori i Marjana Botić, nezavisna županijska vijećnica iz Zadra. Iznimno mi je drago da je pristupila Mostu kao nezavisni kandidat jer već dugo surađujemo na problematici zaštiti obalnog pojasa od devastacija. 

Štetni projekti

- Je li Most prepoznao te probleme?

- Most se kao opcija dugi niz godina bori za zaštitu prirodnih resursa te se uvijek odazvala kada je javno trebalo ukazati na određene štetne projekte. Kao jedan od ključnih ciljeva Most je postavio i borbu protiv koruptivnog sustava te dugi niz godina ukazuje na koruptivne slučajeve, ali ne kao pojedine političke opcije na način da o korupciji govori kao općenitom problemu u društvu, već navodi konkretne slučajeve i proziva imenom i prezimenom te traži odgovornost i djelovanje institucija.

- Na listi Mosta ste kao nezavisna kandidatkinja. U kakvom ste odnosu s ostalim kandidatima?

- Dodatna motivacija mog angažmana kao nezavisnog kandidata bila je upoznavanje kako čelnih ljudi stranke, tako i onih koji su se nedavno priključili Mostu, posebno Marina Miletića, a koji su poznati po svom dugogodišnjem aktivističkom djelovanju, ali i kao stručnjaci koji su se dokazali u svojim profesijama. Smatram da bi u politiku trebali ulaziti upravo oni koji su se već ostvarili kroz dugogodišnji stručni rad i aktivističko djelovanje, jer upravo oni mogu najviše ponuditi društvu svojim stručnim znanjem i iskustvom.

- Koje su vam zajedničke vrijednosti?

- Možemo omogućiti novoj generaciji da odrastaju u zemlji koja će biti bolja od one u kojoj smo mi odrastali, u kojoj će javna uprava odgovorno i transparentno upravljati javnim novcem, u kojoj će obrazovanje biti u skladu s potrebama tržišta rada, gdje će biti časno biti poduzetnik koji stvara radna mjesta i poljoprivrednik koji oplemenjuje prirodne resurse kako bi stvorio novu vrijednost, gdje će svi imati dostupne zdravstvene usluge, gdje će postojati stvarna vladavina prava i svi biti jednaki pred zakonom.

- Plašite li se da bi Hrvatska mogla (p)ostati zemlja staraca iz koje školovani mladi ljudi odlaze kako bi živjeli europski standard u Irskoj ili Njemačkoj?

- Veću pozornost država bi trebala usmjeriti na skrb i pomoć starijima kako bi im se osigurao dostojan život uz povećanje mirovina, otvaranje staračkih domova i drugih financijskih mjera kao i na ravnopravnost građana prilikom zapošljavanja i povećanja plaća kako bi se građanima osigurao dostojan život. Najobrazovaniji i najsposobniji kadar, posebno mladi ljudi odlaze iz zemlje jer obrazovne kvalifikacije i stručno znanje postaju manje važni prilikom zapošljavanja. Svatko od nas trebao bi dati svoj doprinos u političkim zbivanjima i samo zajedno možemo dovesti do stvaranja države koja će biti uređena i poželjno mjesto za život svih njezinih državljana.

Povezane vijesti

• Petrov: Službeni razgovori s dvjema koalicijama ovoga tjedna
• Novog mandatara predložit će Most, to neće biti ni Milanović ni Karamarko
• Miletić: Siguran sam, Most će respektirati regiju Istru