Nove trendove pravodobno su uočili pojedini ugostiteljski djelatnici na zapadnoj obali Istre. Već 1953. u Poreču je osnovano ugostiteljsko poduzeće Riviera, koje je preuzelo nacionalizirane hotele Rivieru na rivi i Istru na otoku Sv. Nikola. Iduće je godine Rovinj dobio poduzeće Jadran s 45 kreveta u hotelu Central i dvorcu na Crvenom otoku. Jugoslavija je potom otvorila turistička predstavništva u inozemstvu, reorganizirala rad putničkih agencija i pojednostavila granične formalnosti. Najvažnije, uveden je sustav saveznih dotacija za obnovu hotela i drugih smještajnih objekata

Turizam je postao najveći društveni fenomen 20. stoljeća pa nije mogao zaobići ni Istru, zemljopisno i kulturno duboko urezanu u srednju Europu. Prvobitni je razvoj bio ograničen neizvjesnim poratnim političko-teritorijalnim statusom poluotoka, potom egzodusom stanovništva i naposljetku Rezolucijom Informbiroa, zbog koje su prekinute gospodarske veze sa zemljama istočne Europe. I u takvim okolnostima postojalo je zanimanje za dolazak u Istru, najbližu mediteransku destinaciju.

Nove trendove pravodobno su uočili pojedini ugostiteljski djelatnici na zapadnoj obali Istre. Već 1953. u Poreču je osnovano ugostiteljsko poduzeće Riviera, koje je preuzelo nacionalizirane hotele Rivieru na rivi i Istru na otoku Sv. Nikola. Iduće je godine Rovinj dobio ugostiteljsko poduzeće Jadran s 45 kreveta u hotelu Central i dvorcu na Crvenom otoku. Jugoslavija je potom otvorila turistička predstavništva u inozemstvu, reorganizirala rad putničkih agencija i pojednostavila granične formalnosti. Najvažnije, uveden je sustav saveznih dotacija namijenjenih obnovi hotela i drugih smještajnih objekata.

Te su mjere ubrzale razvoj suvremenog turizma u Istri. Od početnih 38 smještajnih jedinica s 3.888 kreveta iz 1955., u idućim godinama počinje intenzivan rast smještajnih kapaciteta. Ipak, tek petina gostiju je dolazila iz inozemstva pa su se uglavnom gradila odmarališta i bungalovi. Istra nije, poput Opatije, imala tradiciju hotelijerstva pa se nastavilo ulagati u objekte masovnog turizma s ponudom sporta, rekreacije, razonode i zabave.

Od 4 do 140 tisuća kreveta

Zahvaljujući povoljnim kreditima, Istra je 1973. već raspolagala s gotovo 140 tisuća kreveta, od čega ih je 40 tisuća bilo u hotelima. Te je godine ostvareno gotovo 11 milijuna noćenja, od čega je 78 posto otpadalo na inozemna. U dva desetljeća intenzivnih ulaganja Istra je s osam došla na gotovo 28 posto smještajnih jedinica u Hrvatskoj i postala najznačajnija turistička regija. Najviše se gradilo na području Poreča i Rovinja, ulagalo se i u ostalim priobalnim gradovima i mjestima Istre, ali i u unutrašnjosti. Prvim velikim poduzećima Rivieri i Jadranu pridružili su se porečka Plava laguna, Lim iz Vrsara (kasnije preimenovan u Anitu), Istraturist iz Umaga, Veruda, Riviera i Turist biro u Puli, Medulinska rivijera i UTP Rabac.

U tim godinama Plava laguna je izgradila istoimeni turistički kompleks naselja s bungalovima i hotelom Mediteran, potom naselja s obiteljskim vilama Belevue i autokamp Poreč. Potom je izgrađen i drugi kompleks Zelena laguna s hotelima Parentium, Galeb, Albatros, četiri hotela Lotos, naseljem obiteljskih vila Astra, autokampom Zelena Laguna, sportskim terenima i zabavnim centrom International Club. Novi kompleks niknuo je i u Špadićima s istoimenim naseljem vila i bungalovima, hotelima Materada i Turist.

Plava laguna je iskoračila i u Novigrad gdje je izgrađen turistički kompleks s hotelima Laguna, Trst, Emonia, Afrodita i kamp Novigrad, kasnije Sirena. U isto vrijeme velik iskorak čini i Riviera pa gradi hotele Luna, Neptun, Kristal i Rubin. Slijedi veliki turistički kompleks Lanterna s hotelima, vilama, apartmanima i naturističkim autokampom Solaris. Riviera ulaže i u unutrašnjost Istre, u Istarske toplice, hotel Kaštel u Motovunu i motel Lovac u Pazinu.

Poreč, Rovinj, Umag i ostali

Rovinjski Jadran je u tim godinama izgradio hotele Park, Lone i Istra na Crvenom otoku, potom depandanse Monte Mulini i na otoku Katarina. Izgrađena su velika turistička naselja Monsena (današnji Amarin) i Villas Rubin s autokampom Polari. Prema Limskom kanalu izgrađen je i veliki naturistički kamp Valalta. Na drugoj strani Limskog kanala i na otočiću Koversada gradi se istoimeni, tada najveći naturistički kamp u Europi, za pet tisuća naturista. Uz to Anita gradi hotele Panorama i Pineta, turističko naselje Funtana i autokamp Valkanela.

Istraturist u Umagu starta sa 196 soba u nekoliko manjih starijih hotela. Potom slijedi izgradnja niza hotela - Zagreb, Sipar, Punta, Jadran, Plitvice, Park, Koralj, Aurora, Istra i visokokategorizirani Adriatik. Grade se i apartmanska naselja Katoro, Stela Maris i Polynesia.

Prvi značajniji smještajni kapaciteti na južnom dijelu poluotoka izgrađeni su u Puli. Na Zlatnim stijenama i Verudeli izgrađena su turistička naselja paviljonskog tipa a uz njih hoteli Splendid i Park. Izgrađeni su i autokampovi Ribarska koliba i Stoja. Medulinska rivijera je podignula tri hotela, Medulin, Mutila i Belvedere, potom i kampove Medulin, Kažela, Stupice, Runke, Pomer i Indije.

UTP Rabac je startao sa samačkim hotelima Marina i Mediteran, preuzetim od Istarskih ugljenokopa. Potom im pripajaju ugostiteljsko poduzeće Jadran i autokamp u Rapcu, u vlasništvu Turističkog društva Rabac. U narednih desetak godine u Rapcu su izgrađeni hoteli Mimosa, Hedera, Narcis, Apolo, Lanterna i turističko naselja Girandella.

Infrastruktura kao novi impuls

Istra je imala puno komparativnih prednosti za razvoj turizma, od blizine emitivnih tržišta i prirodnih ljepota do bogate kulturno-povijesne animacije. Ograničavajući faktor bila je nerazvijena infrastruktura pa se u narednom razdoblju ulagalo u energetiku, vodoopskrbu, Zračnu luku u Puli i prometnice, prvo u tunel Učka, potom i izgradnju Istarskog ipsilona.

Zahvaljujući tome turizam je nastavio svoj rast, najviše u privatnom smještaju, potom u kampingu te na kraju u osnovnim kapacitetima, hotelima i turističkim naseljima. Plava laguna je u narednom razdoblju izgradila hotel Delfin s 1.500 kreveta, u to vrijeme najveći na Jadranu. Uslijedila je izgradnja hotelsko-apartmanskog naselja Galiot i Citadela, autokampova Mareda, Ulika i Bijela uvala. Plava laguna je iskoračila i u Zagreb, gdje je izgradila hotel Lagunu.

Širenjem svojih kapaciteta nastavila je i Riviera, izgradivši hotele Diamant, Zagreb, Fortunu, Tamaris i Pical. Rovinjski Jadran gradi hotele Eden i Montauro, naturistički kamp Monsenu, autokamp Veštar i zabavni centar Monvi. Istraturist otvara nove autokampove Kanegru, Finidu i Ladin gaj. U proširenom apartmanskom naselju Stella Maris gradi respektabilan teniski centar na kojem se održava poznati ATP turnir. Anita prvo gradi turistička naselja Petalon i Belvedere, potom apart hotel Rivu te otvara novi autokamp Porto Sole.

Integracijom pulskih poduzeća Veruda, Riviera i Turist biro s Medulinskom rivijerom nastaje Arenaturist, koja ubrzo kreće u veliki investicijski ciklus. Gradi se, naime, turističko naselje Punta Verudela s hotelima Histria i Palma, koje s postojećim naseljem Verudela i hotelima Brioni i Park zaokružuje turistički poluotok Verudela. UTP Rabac gradi nove hotele Neptun, Castor i Polux te otvara dva autokampa, Marinu i Tunaricu. Dolazi i do novog iskoraka na istočnoj obali Istre pa zagrebačka Industrogradnja u Dugoj Uvali gradi hotel Croatiju i apartmansko naselje.

Rekordi pred Domovinski rat

Plava laguna potom osniva Poslovno udruženje Euroturist u koje su ušla i poduzeća iz djelatnosti građevinarstva, opremanja objekata, projektiranja i trgovine. S novim poslovnim i financijskim modelom to je udruženje izgradilo turističko naselje Červar porat za čak 6.500 stanovnika, apart hotel Marina i marinu Červar porat s 259 vezova.

Pred Domovinski rat Istra je na 190 tisuća stanovnika raspolagala s 260 tisuća turističkih kreveta i 1988. godine ostvarivala gotovo 22 milijuna noćenja. U kampovima se ostvarivalo pola ukupnih noćenja pa se Istra profilirala u regiju s jakim kamping turizmom. Iako zaprema tek 5,6 posto teritorija Hrvatske, po smještajnim kapacitetima dostigla je gotovo 30 posto hrvatske turističke ponude.

U rekordnoj 1986. Istra je ostvarila čak 22,5 milijuna noćenja. Te je godine Istra ostvarila 38 posto noćenja cijele Hrvatske i čak 42 posto inozemnih. Uz prerađivačku industriju turizam je s gotovo 20 posto u ostvarenom društvenom proizvodu Istre postao dominantna gospodarska djelatnost. Stoga se od procijenjene izravne i neizravne štete za turizam u razdoblju Domovinskom rata od 12 milijardi američkih dolara gotovo 30 posto odnosi na Istarsku županiju.

Novi ulagači i svjetska priznanja

Povratak na međunarodno tržište je bio težak pa su rješenja pronalažena u traženju ulagača. Prvo je 1988. umaški Istraturist sklopio ugovor s jednom od najvećih hotelskih kompanija na svijetu, Melia Hotels Internationalom iz Španjolske, kojoj je povjereno vođenje kompanije. Potom je 2000. Luksic Group čileanskog poduzetnika hrvatskog podrijetla Andronika Lukšića kupila Plavu lagunu, a 2017. i Istraturist. Iste godine talijanske tvrtke Tacana i Granita su kupile Arenaturist, a potom ga 2007. prodale nekretninskom fondu američke investicijske banke Goldman Sachs. Većinski paket dionica 2016. preuzima nizozemsko društvo Euro Sea Hotels, nakon čega društvo mijenja naziv u Arena Hospitality Group.

Istim je smjerom suradnje s Meliom krenuo i rovinjski Jadranturist, kojeg je 2001. zajedno s vrsarskom Anitom kupila Tvornica duhana u Rovinju i potom udružila u Maistru Adris grupe. Godine 2004. tvrtka Valamar Hotels and Resorts preuzela je porečku Rivieru, nakon čega nastavlja poslovanje kao Valamar Riviera.

Zahvaljujući visokim ulaganjima novih vlasnika grade se novi hoteli i preuređuju stari pa Istra drži gotovo trećinu osnovnih smještajnih kapaciteta Hrvatske, a posebno je dominantna po njihovoj kategorizaciji. Nadalje, uz više od 50 posto mjesta raspoloživih za kampiranje, ima i najviše visokokategoriziranih kampova u Hrvatskoj.

Posebno brzo raste obiteljski smještaj, ne samo u obalnom, već i unutarnjem dijelu Istre s vilama i kućama s bazenima. S više od 25 milijuna Istra i dalje drži 30 posto ostvarenih noćenja u Hrvatskoj. Uz to, razvila je toliko raznoliku turističku ponudu da je postala jedna od najznačajnijih turističkih destinacija u svijetu, o čemu, među ostalim, svjedoče brojna priznanja i nagrade.

Velik broj autora

U ostvarenju sveobuhvatne monografije "Turizam u Istri - od davnina do danas" sudjelovao je 41 autor tekstova. O povijesti turizma na ovim prostorima pisali su Alida Perkov i Mladen Ferenčić. U knjizi je objavljen velik broj fotografija 22 autora, privatnih i foto-arhiva turističkih zajednica i kompanija.

Povezane vijesti

• Hrvatska Nijemcima u top 5 destinacija
• T. Cook: Hrvatska među popularnim destinacijama
• Premali broj hotela usporava rast turizma