JOŠ JEDNA INVAZIJA: Istarsko more ponovo je krcato rebraša, odvratnih organizama zbog kojih se ljudima gadi kupanje i koji ugrožavaju inćune

Istarsko i naročito rovinjsko priobalje krcati su rebraša, jednostavnih organizama koji uvelike umanjuju zadovoljstvo kupanja u moru.

U nekim rovinjskim uvalama njihova je brojnost tolika da više nalikuju na velike pahuljaste plahte koje onemogućavaju prozirnost vode, ali i ulazak kupača u more.

O kakvoj se najezdi radi, upitali smo dojučerašnjeg djelatnika Centra za istraživanje mora "Ruđer Bošković", danas profesora Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, dr. sc. Paola Paliagu.

Po njegovim riječima, rebraši su još koncem srpnja primijećeni na području Rovinja, ali u
neznatnom broju.

- Početkom rujna, očekivano, njihova brojnost raste i do konca listopada očekujemo njihov
maksimum. Uz to što se mogu vidjeti u Rovinju, rebraši su okupirali čitavu obalu Istre, a na nekim mjestima uz obalu dostižu i do 100 primjeraka po kubiku, kaže dr. Paliaga.

paliaga i rebras

Dr. Paliaga i rebraši

Ono što ohrabruje je da će njihova brojnost već kroz mjesec dana, zahvaljujući niskim temperaturama, biti smanjena na najmanju moguću mjeru.

- Ipak, ono što zabrinjava, a o čemu sam na kongresu u Portugalu prije desetak dana govorio i upozoravao, odnosi se na činjenicu da je tijekom 2017. i 2018. godine, na područjima gdje su bili prisutni rebraši, došlo do smanjenja broja zooplantona i inćuna, kaže dr. Paliaga, dodavši da rebraši, iako bezopasni za ljude, vrše pritisak na ekosustav na razne načine - značajno reduciraju zooplankton, u kompeticiji su s ribama za hranu i na kraju svog životnog ciklusa mogu postati važan izvor otopljene organske tvari u moru i utjecati na funkcioniranje morske mikrobne zajednice.

Stoga je njihovo suzbijanje od iznimne važnosti. U tom smislu, Centar za istraživanje mora već je zatražio od grada Rovinja pomoć u obliku sredstava za dodatna istraživanja i testiranje učinkovitosti zaštitnih mreža na određenim lokacijama, kaže dr. Paliaga.