Prilikom izvođenja građevinskih radova na privatnom zemljištu u blizini crkve Sv. Nikole putnika u Pješčanoj uvali, nedavno su pronađeni kameni sarkofag, poklopac sarkofaga i kameni blokovi za koje se pretpostavlja da datiraju iz doba antike. Zemljište na kojem se nalazi nekadašnji antički kamenolom vlasnik iz Pule je ciljano kupio u svrhu izgradnje jedinstvene građevine koja bi činila spoj arhitekture prošlosti i sadašnjosti.

U razgovoru s vlasnikom, koji je želio ostati anoniman, doznajemo da su odmah po pronalasku sarkofaga obustavljeni radovi čišćenja parcele i ugovoreni su radovi daljnjih arheoloških istraživanja. Tako zaštitno arheološko istraživanje unutar lokaliteta rimski kamenolom u Pješčanoj uvali provodi privatna arheološka tvrtka Arheo TiM d.o.o s voditeljicom istraživanja Teodorom Šalov, dipl. arheologinjom i povjesničarkom umjetnosti.

- Dosadašnjim istraživanjem je utvrđeno da je riječ o antičkom kamenolomu, srednjih do manjih dimenzija za rimske kamenolome ovih prostora. Prije izlaska arheologa na teren pronađena su dva velika kamena bloka, isklesana u polusirovom obliku za daljnju produkciju. Jedan je tvorio tijelo, a drugi poklopac sarkofaga. No, očito, nisu dočekali svog krajnjeg kupca. Osim dijelova sarkofaga pronađenih u sloju šute nastale u vremenu eksploatacije kamenoloma, za arheologe je zanimljiv nalaz nedovršenog sarkofaga nađenog "in situ", odnosno na mjestu, objašnjava Šalov.

Na spomenutoj parceli u Pješčanoj uvali raščišćavanje terena prethodilo je gradnji obiteljske kuće čije oblikovanje potpisuje arhitekt Leonid Zuban, a projektom je predviđeno da se moderna arhitektura integrira u postojeću strukturu kamenoloma kako bi on postao sastavni dio pejzažne arhitekture parcele.

- Krenuo sam u tu investiciju jer mi se činilo posebnim i izazovnim stvoriti vrhunsku građevinu gdje sama forma tog objekta na neki način predstavlja sediment slojeva koji su se događali u povijesti, ali prikazanih na vrlo moderan način. Taj objekt je pozicioniran unutar kamenoloma da bi se čitava struktura zadržala i ostala vidljiva te postala dio pejzažnog uređenja oko kuće. Pretpostavljam da bi rijetko koji investitor u današnje vrijeme ušao u tu priču, veli nam vlasnik parcele. 

- Konzervatori i arheolozi odlučili su da treba napraviti dodatna istraživanja nakon čišćenja parcele, pa su tako na dubini od pet metara ispod postojećeg terena otkrili strukturu koja upućuje na vađenje kamena iz kamenoloma, veli vlasnik parcele.

O načinu funkcioniranja kamenoloma u prošlosti više nam je kazala arheologinja Šalov koja ističe da se radi o jednom od ljepših primjera antičkih kamenoloma.

- U njemu se lijepo vide, na više mjesta, tragovi klesarskih zahvata, od utora za željezne klinove ili poluge, tragova kanala za odvajanje velikih kamenih blokova, tzv. pašarine i utora nastalih uslijed bušenja stijene ručnim svrdlima. Vidljivi su i tragovi klesarskih zahvata ručnim alatom po samoj stijeni i tragovi izvlačenja polugotovih proizvoda. Po odvajanju kamenog bloka od žive stijene, odmah se pristupalo gruboj klesarskoj obradi i izradi sarkofaga, te ih se potom dovršavalo po želji naručitelja u obližnjim klesarskim radionicama, o čemu nam govori i ovaj sarkofag, rekla je Šalov i dodala da se sa sigurnošću može tvrditi da je ovaj kamenolom služio, u najvećem dijelu, za produkciju kamenih sarkofaga.

Vlasnik parcele napominje da je Konzervatorski odjel Ministarstva kulture i medija dogovorio sa župnikom crkve u Pješčanoj uvali da će se nedovršeni sarkofag i druge pokretnine koje bi se eventualno pronašle na terenu trajno izložiti i čuvati na livadi pored crkve Sv. Nikole putnika.

Uz impozantni primjer kamenoloma Cave Romane u Vinkuranu, na širem području ima još niz manjih kamenoloma, kao što je ovaj, a koji su u većoj ili manjoj mjeri korišteni kroz povijest.

- Čini se da se s eksploatacijom prekinulo naglo, nakon čega kamenolom nije više u upotrebi. Možemo ga okvirno datirati od 1. do 4. st. Još jedna zanimljivost je ta da se na oko 30-tak metara zračne linije, sjeveroistočno od ovog kamenoloma, unutar zelene površine, nalazi još jedan napušteni, zaboravljeni i potpuno obrasli rimski kamenolom dvostruko većih dimenzija. Oba kamenoloma orijentirana su otvorom prema jugu. Pretpostavlja se da su vrijeme eksploatacije bili dio jedne uprave, ali svaki je imao svoju funkciju. U to vrijeme kamenolomi su bili pod direktnom upravom države ili vojske. Od velike je važnosti napraviti što bolju terensku dokumentaciju. Prikupljanjem uzoraka kamenih stijena, u suradnji s kolegicom Katarinom Šprem, doktorandicom i asistenticom u Centru za interdisciplinarna arheološka istraživanja krajolika na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, prikupit će se uzorci kamenih stijena zbog mineraloško-petrografske analize, ističe Šalov.

Upitali smo vlasnika parcele koliko će ovo arheološko otkriće zakočiti radove na terenu i time izgradnju obiteljske kuće, a osim vremenskog faktora, koliko će mu i financijski pomrsiti planove.

- To je za mene potpuno neočekivan financijski izdatak, ali ono što me najviše brine je to što će, da bi se jedan dio toga zadržao, nastati problem između usklađenja arheoloških nalaza i pozicije s koje se mjeri visina objekta. Nismo očekivali da ćemo morati tako duboko kopati, ovdje se radi o visinskoj razlici od pet metara. Parcela je bila toliko zapuštena i zarasla, a puno materijala je bilo bačeno unutar toga, tako da nitko nije ni mogao znati da se nešto nalazi ispod površine zemlje. S obzirom na visinsku kvotu ceste i mogućnost ulaska s ceste u objekt, tu će se dogoditi situacija za koju se iskreno nadam da ćemo pronaći rješenje, odnosno zajednički jezik s nadležnom službom iz Općine Medulin i s konzervatorima, jer ovo je zbilja jedinstvena situacija koja nije mogla biti predviđena prostornim planom, zaključuje vlasnik parcele.

Povezane vijesti

• I Općina protiv kamenoloma u Gustoj Vali
• Vinkuranske Cave Romane postaje centar kulture i sporta
• Traže brisanje svakog traga zahvata u Gustoj vali