Još prije nekoliko godina sektor turizma smatrao se "najlakšim" u Vladi. Od početka pandemije, a sada i ukrajinskog rata, turizam je postao tvrd orah za ministre, no HDZ-ova ministrica Nikolina Brnjac ne gubi optimizam. Štoviše, kaže da nam brojke idu u prilog te da Istra i Kvarner nemaju razloga za veće brige.

- Kako ocjenjujete prilike na turističkom tržištu Mediterana u svjetlu aktualnog ukrajinskog rata i neprekinute pandemije covida?

- Sektor turizma ponovno se našao u izrazito zahtjevnim i izazovnim okolnostima. Geopolitička situacija izazvana agresijom na Ukrajinu, kao i prisutnost pandemije pred čitavu industriju putovanja stavljaju složene izazove kojima treba promptno odgovoriti. Iako se turistički sektor naučio prilagoditi neizvjesnosti situacije, s obzirom na dvije godine odvijanja putovanja u uvjetima pandemije, ovog puta okolnosti su još kompleksnije i zahtjevnije.

- Da li je snažnije opao interes gostiju?

- Aktualna situacija vezana uz Ukrajinu, rast cijena energenata i inflacija donekle su se odrazile na turističku potražnju, no dobra je vijest da booking nije stao.

- Koje su destinacije u nas najtraženije?

- Već sada se pokazuje kako će i ovog puta u prednosti biti turističke destinacije koje su dostupne automobilom što ide u prilog Istri, kao i drugim autodestinacijama, a svakako nas može veseliti i činjenica da su u najavi i brojni međunarodni letovi prema krajnjem jugu Hrvatske. Prema svim istraživanjima turistima je u fokusu održivost destinacije, što je i naš strateški cilj prema kojem usmjeravamo i promotivne aktivnosti.

- Može li Hrvatska ponoviti turističke uspjehe iz protekle sezone, iz 2021. godine?

- Mi smo počeli s pripremama turističke godine imajući u vidu izazov pandemije, no sada prilagođavamo aktivnosti. Do 24. veljače dinamika rezervacija i najave za glavni dio turističke godine su bile na razini rekordne 2019., a u nekim segmentima i desetak posto bolje. Pred nama je zahtjevno razdoblje, međutim ljudi i dalje imaju veliku želju za putovanjima, a prednost Hrvatske je što može ponuditi prekrasnu prirodu, mir, zelenilo i održivost u svim segmentima, što turisti i traže.

- Naša konkurencija u turizmu, poput Italije ili Turske, ima značajne prednosti u privlačenju gostiju. U Italiji je znatno veća procijepljenost ukupnog stanovništva, dok je Turska znatno jeftinija?

- Prednosti koje imamo kao turistička destinacija Mediterana ne bih promatrala kroz stopu cijepljenosti stanovništva i kroz cijene usluga, jer se i ponuda u Hrvatskoj uvelike razlikuje od ponude u navedenim destinacijama. Turistički sektor u Hrvatskoj je imao visoku razinu cijepljenosti još prošle godine, a iz sektora imamo najave da će se ponovo organizirati cijepljenje upravo za turističke djelatnike.

- Hrvatska se smatra sigurnom destinacijom?

- Ono što je važno naglasiti jest činjenica da su turisti Hrvatsku već prepoznali kao destinaciju sigurnog odmora te bogate turističke ponude te upravo tu prednost trebamo zadržati i nadograditi.

- A velike razlike u cijenama prema drugim tržištima?

- Što se pak tiče cijena, vjerujem da kvaliteta nikad nije skupa. U Hrvatskoj je ponuda bogata i raznovrsna, turisti mogu uživati u luksuznim vilama na osami, apartmanima, objektima za robinzonski smještaj, obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, kampovima i hotelima. Turisti se sve više okreću održivim destinacijama, a Hrvatsku u predstojećem razdoblju želimo brendirati prvenstveno kao održivu destinaciju. Zbog toga smo i kreirali oznaku održivosti hrvatskog turizma, Hrvatska prirodno tvoja, odnosno Croatia naturally yours, koja će biti prepoznatljiva turistima, kao i dionicima u sektoru.

- Kako su reagirali budući gosti?

- Posebno nas vesele nedavno objavljeni rezultati istraživanja njemačkog turističkog tržišta prema kojima je Hrvatska po prvi puta Nijemcima zauzela visoko četvrto mjesto top inozemnih destinacija, a njima je Istra jedna od omiljenih destinacija u Hrvatskoj. Rezultati ovog istraživanja pokazuju vrlo dobru poziciju naše zemlje na njemačkom turističkom tržištu, a da je tome tako potvrđuje i podatak prema kojem je Hrvatska u prošloj godini bila jedina destinacija koja je povećala svoj udio na tržištu Njemačke u odnosu na 2019. godinu.

- Hoće li Europska komisija objavljivati i zemljovide zaraženosti i zemljovide ukupno cijepljenog pučanstva? Kako će se to odraziti na odziv gostiju koje zanima Hrvatska?

- Od ove godine karta koju objavljuje Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) uzima u obzir cijepljenost stanovništva i broj novozaraženih zajedno s brojem napravljenih testova. Procesi putovanja su od protekle godine standardizirani te ujednačeni na razini Europske unije i Europskog gospodarskog prostora kroz EU digitalne potvrde, čime je olakšan proces putovanja.

- Ipak, mjere se ublažavaju?

- Svjedočimo da europske zemlje, ujedno i naša emitivna tržišta, u znatnoj mjeri ublažuju mjere na snazi te ograničenja za putovanja, što je svakako izvrsna vijest. I u Hrvatskoj svjedočimo padu incidencije zaraze te daljnjem popuštanju epidemioloških mjera što će se svakako pozitivno odraziti i na dolazak turista. Nadamo se da će se trend smanjivanja incidencije nastaviti u predstojećim mjesecima što će uvelike doprinijeti boljoj slici Hrvatske na karti ECDC-a. Prema najnovijoj karti dvije od četiri regije u Hrvatskoj više nisu tamnocrvene, dok je većina drugih destinacija na Mediteranu i dalje u tamnocrvenoj boji. Dobra vijest za Hrvatsku jest i da nas je njemački Institut "Robert Koch" na samom početku ožujka uklonio s popisa rizičnih područja.

- U medijima se ističe da se odgađaju rezervacije smještaja na hrvatskoj obali i do 40 posto. To se posebno odnosi na južnu Hrvatsku. Može li se to promijeniti prestankom ratnih sukoba ili će sezona doista biti slabija?

- Do 24. veljače dinamika rezervacija i najave za glavni dio turističke godine bile na razini rekordne 2019., a u nekim segmentima i desetak posto bolje. Točno je da je booking sada sporiji, ali on nije stao.

- Znači, rat u Ukrajini dosta bi mogao stajati hrvatski turizam?

- Zbog rata u Ukrajini pada broj rezervacija za letove unutar Europe, a upravo o zračnoj povezanosti i ovisi broj turista u nekim našim južnim odredištima. Ipak najave koje su pristigle i pristižu za ljetni red letenja svakako bude optimizam, a samo u prva dva mjeseca 2022. godine primjerice kroz Zračnu luku Dubrovnik prošlo je 18.562 putnika, što je čak 11.285 putnika više u odnosu na isto razdoblje 2021. godine. Najave međunarodnih aviokompanija poput Austrian Airlinesa, KLM Dutch Airlinesa, Easy Jeta, ITA Airwaysa, španjolske Iberie i Vuelinga, kao i letovi Transavie, Norwegiana i Scandinavian Airlinesa, trebali bi ponovno povezivati jug Hrvatske s europskim odredištima. Najave aviolinija i dalje pristižu i vjerujemo da će ih biti sve više.

- Kako stojimo s prognozama za uskršnje blagdane, odnosno predsezonu?

- Otkaza rezervacija nema, a booking je malo usporio, ali prognoze je u ovom trenutku zaista jako nezahvalno iznositi s obzirom na nepredvidive okolnosti.

- Istra i Kvarner popularne su auto destinacije. Koliko one gube zbog spomenutih događaja?

- Od početka godine do polovice ožujka Istra je ostvarila više od 400 tisuća noćenja, što je 129 posto više u odnosu na isto razdoblje 2021., ali i 17 posto više nego u istom razdoblju rekordne 2019. Kvarner je ostvario više od 280 tisuća noćenja što je 93 posto više nego u istom razdoblju protekle godine te 16 posto više u odnosu na također isto razdoblje 2019.

- Dakle, Istra ne gubi goste?

- Po ovome možemo zaključiti kako Istra i Kvarner i dalje ostaju omiljene autodestinacije i izvan glavnog dijela godine, kao i da su turisti prepoznali napor koji se kontinuirano ulaže u poboljšanje turističke ponude i izvan glavne sezone.

- Istra se profilira kao mjesto za klijentelu koja traži kvalitetu, pa i raskoš, što se vidi u ponudi vila za odmor i luksuznih hotela. Hoće li Istra postati prva hrvatska regija bez masovnog turizma?

- Gledajući turističku statistiku koja ukazuje kako je Istra izvrsno posjećena i izvan glavnog dijela turističke godine, ali i visokokvalitetnu smještajnu i sadržajnu ponudu, možemo reći kako se Istra sve više ističe kao destinacija koja turistima pruža osjećaj dodane vrijednosti. Teško je reći hoće li Istra postati prva regija bez masovnog turizma, to ovisi o naporima svih dionika, a ne samo o ponudi luksuznog smještaja. Istra uistinu puno radi na kvaliteti i diverzifikaciji ponude, od sunca i mora do gastronomskih užitaka i bogate ponude u unutrašnjosti. Spomenut ću samo neke posebnosti poput lova na tartufe i ponude autohtonih specijaliteta, mnoštva izvrsnih vinarija i vinskih cesta, muzeja maslinovog ulja, zvjezdarnice Višnjan.

- Nude se i oblici za ljude željne fizičkih aktivnosti?

- Za one koji traže aktivni odmor tu je razgranata mreža biciklističkih te pješačkih staza poput staze sedam slapova ili art staze na Učkoj… Istra je brendirala mnoge gradiće u unutrašnjosti kao privlačna odredišta s autohtonom ponudom i zanimljivim i raznolikim događanjima. U nedavnom natjecanju UNWTO-a, upravo je istarsko selo Kaštelir Labinci izabrano u mrežu najboljih turističkih sela na svijetu. To je dobar put, no nažalost i dalje se većina turističkog prometa odvija u ljetnim mjesecima. Zato je potrebno nastaviti ulagati posebne napore u ponudu u ostatku turističke godine. Time ćemo privući i goste koji već vole i poznaju Istru ali žele vidjeti više, kao i nove turiste koje ne privlači masovni turizam i koji od odmora traže više od sunca i mora.

- U turističkom sezonu očita su poskupljenja i smještaja i hrane. Koliko je to realno, jer nisu samo domaći gosti, kojih je ionako sve manje, pogođeni rastom inflacije i cijena energenata?

- Nova geopolitička situacija dovela je do rasta inflacije i cijene energenata u Europi, odnosno ima utjecaj na sve gospodarske segmente, ali kao i uvijek kad je u pitanju turizam, konačne cijene će diktirati ponuda i potražnja.

- Po svemu sudeći, ova će godina biti izazovnija od pandemijske 2020. ako rat u Ukrajini ne stane do proljeća. Kako se hrvatski turizam, gledajući u globalu, na to pripremio?

- Iako je pred nama iznimno zahtjevno razdoblje, ohrabrujuća nam je činjenica da su ljudi željni putovanja, a s pandemijom smo već naučili živjeti i dobro postavili sustav. Teško je gledajući ova stradanja nevinih ljudi, koja nas podsjećaju na vlastite traume, ne razmišljati o tome da se rat mora što prije završiti. Vjerujem da će tako i biti.

- Turizam se prilagodio prilikama?

- Hrvatski turizam dokazao je svoju otpornost i spremnost na prilagodbu. Zajedno s turističkim sektorom učinit ćemo sve da bismo se što kvalitetnije pripremili te se što brže i uspješnije prilagodili svim izazovima.

- Hoće li nas, po procjenama koje imate, zaobići kruzeri i turisti s Dalekog istoka?

- Turisti s Dalekog istoka u 2021. ostvarili su udio od svega 0,3 posto u ukupno ostvarenim noćenjima odnosno, 279 tisuća noćenja. S obzirom na pandemiju, aviolinije ni u 2021. nisu bile na razini 2019. godine, a trenutne okolnosti još su i zahtjevnije kada govorimo o aviolinijama. Kružnih putovanja stranih brodova-kruzera po hrvatskom Jadranu u 2021. bilo je 208, što je znatno više od 26 u 2020., ali i znatno manje od 726 u 2019. godini. Što će biti u glavnom dijelu turističke godine ne ovisi samo o nama, već o nizu drugih parametara.

- Jesu li krenule reklamne kampanje na europskom i svjetskom tržištu?

- Neke kampanje su u tijeku, kao primjerice kampanja za poticanje ranog bukinga u Njemačkoj. S obzirom na nove okolnosti, prilagođavamo dinamiku kako bismo u pravom trenutku osigurali najveću vidljivost. Fokus nam je na održivosti i odgovornosti destinacije te nezaboravnom opuštajućem iskustvu koje turisti mogu iskusiti kroz hrvatsku turističku ponudu svih krajeva kroz čitavu godinu. U pripremi je brend kampanja koju treba pravilno tempirati na tržištima kako bi postigla najbolji učinak.

- Što javljaju turistička predstavništva iz svijeta, što se traži?

- Prema informacijama direktora predstavništava Hrvatske turističke zajednice, turisti traže mirna odredišta, izvornu prirodu te aktivnosti u kojima se osjećaju sigurno i ugodno. U tom kontekstu intenzivno se radi na zadržavanju kvalitetne vidljivosti Hrvatske na emitivnim tržištima. Poseban naglasak stavit ćemo i na promociju ruralnog turizma te ćemo nastaviti s našom kampanjom "Doživi domaće. Istraži ruralnu Hrvatsku". Ta kampanja na najljepši način otkriva sva bogatstva koja imamo i njome i ove godine želimo privući domaće goste, ali i one strane.

- Dosta se govori o nedostatku kvalitetne radne snage u turizmu. Velike hotelske kuće dižu plaće zaposlenicima. Mogu li one u trenucima krize održati takvu politiku zapošljavanja?

- Ministarstvo provodi svoju glavnu zadaću kroz programe stipendiranja i promocije zanimanja u turizmu. U suradnji s agencijom za istraživanje tržišta i javnog mnijenja Ipsos, Ministarstvo je krajem prošle godine provelo istraživanje među mladima, čiji su rezultati između ostalog pokazali kako deset posto svih mladih rad u turizmu gleda kao na potencijalno dugoročnu karijeru, ali naglašavaju kako su im glavni motivi primjerena plaća i adekvatni uvjeti rada. Drago nam je da poslodavci to prepoznaju, bez obzira na okolnosti, jer je dugoročno važno da cjelokupni turistički sustav djeluje na razvoju turizma koji će biti produktivan tijekom većeg dijela godine te na popularizaciji zanimanja u turizmu kako bismo se odmaknuli od sezonskog zapošljavanja.

- Što po tome pitanju radi Vlada i Vaše ministarstvo?

- Dodatno bih istaknula da Vlada intenzivno i kontinuirano radi na rješavanju izazova kvalitetne radne snage u turizmu. Od povećanja stipendija i financiranja projekata za promociju i jačanje kompetencija strukovnih zanimanja u turizmu do pojednostavljenja podnošenja zahtjeva za izdavanje radnih dozvola za sezonske radnike. Hrvatski zavod za zapošljavanje i Ministarstvo unutarnjih poslova rade na uspostavi digitalnog rješenja koje će već ove godine ubrzati proces izdavanja radnih dozvola.

- Koja je Vaša poruka turističkim radnicima za sezonu 2022?

Vjerujem kako ćemo zajedničkim koordiniranim radom ponovno potvrditi svoju kvalitetu i privući velik broj starih i novih gostiju.

Povezane vijesti

• Brnjac: Turistički vodiči se kao i drugi zainteresirani mogu javiti na javnu raspravu
• Brnjac očekuje bolju turističku sezonu od prošlogodišnje
• Brnjac: Na 96 posto smo noćenja u odnosu na rekordnu 2019.