Nakon što je pandemija koronavirusa na neko vrijeme u potpunosti ispraznila dvorane i sportska borilišta, sportske aktivnosti ponovno su se pokrenule, a sportaši se već neko vrijeme polako, ali sigurno vraćaju uobičajenoj dinamici i navikama. Istarski sport spreman je za novu sezonu u kojoj će, svi se nadamo, biti puno više gledatelja na borilištima i puno manje stresova zbog epidemioloških mjera.

- Sport je i u proteklih godinu i pol dana dokazao da je izuzetno važan i otporan te da ga nikakva nedaća ne može zaustaviti, pa čak ni one najveće kao što je globalna pandemija koronavirusa. S druge strane, činjenica je da smo zbog opasnosti od širenja bolesti i epidemioloških mjera, svi pomalo ispaštali i da će ipak trebati proći neko vrijeme da se sport generalno, u natjecateljskom ili rezultatskom smislu, vrati na razine na kojima je bio prije uvođenja restrikcija, kaže predsjednik Sportske zajednice Istarske županije Mladen Pavićević.

Zaustavljena natjecanja

No, dodaje, sportaši se trude, postižu uspjehe i nastupaju na najvećim natjecanjima pa smo tako prije nekoliko dana mogli biti izuzetno ponosni kad je na otvaranju najveće svjetske smotre u Tokiju hrvatsku zastavu nosila naša paraolimpijka Mikela Ristoski.

- Vjerujem da ćemo se ovih dana zajedno radovati i novim odličjima kako nje, tako i ostalih naših predstavnika, govoreći o aktualnom trenutku istarskog sporta ističe Pavićević i podsjeća da su sportaši najveće probleme imali na samom početku pandemije kada su prvim mjerama zatvorena sva igrališta i dvorane te u potpunosti zaustavljene sve aktivnosti pa i treninzi i natjecanja.

- Svi smo ostali zatečeni, ali činjenica je da je u nekakvom, da to tako kažem, habitusu većine sportaša i to da su disciplinirani i da vole red, pa su se svi brzo prilagodili novonastaloj situaciji te se organizirali i pokušali individualno raditi kako bi zadržali kontinuitet kakvog-takvog trenažnog ciklusa. Nakon toga krenulo je polako i popuštanje mjera, no ostao je problem što su natjecanja bila zaustavljena, a svaki aktivni sportaš voli se nadmetati s protivnicima i sa samim sobom. Ne manji problem bio je što su treneri praktički prestali raditi pa dobrim dijelom ostali i bez nekakvih osnovnih prihoda koje su imali kroz rad u klubovima. U sportskim zajednicama smo prepoznali taj problem i tražili načina da im pomognemo da u vremenima krize ipak ne potonu skroz, odnosno da uspiju zadržati 'glavu nad vodom'. Treba reći da su, zbog situacije, i sredstva kojima smo raspolagali bila znatno umanjena u odnosu na prethodno razdoblje, no i u tim, financijski skromnijim uvjetima, pokušali smo im osigurati pomoć da zajedničkim snagama prebrodimo to razdoblje, kaže Pavićević.

Podizanje razine stručnosti

U Istri danas djeluje 469 klubova koji su organizirani kroz 30 sportskih saveza. Ti klubovi zajedno okupljaju gotovo 19 tisuća aktivnih i registriranih sportaša i sportašica, a s njima rade 782 licencirana trenera. Naravno trenera je i puno više, no oni nemaju potrebnih certifikata, a Sportska zajednica Istarske županije ima program sufinanciranja njihovog stručnog usavršavanja.

- Širenje baze i podizanje razine stručnosti i kvalitete naših trenera jedan je od ciljeva kojeg smo u narednom periodu uvrstili među svoje glavne prioritete jer smo svjesni da bez dovoljno kvalitetnih trenera ne možete imati ni dovoljno veliku bazu aktivnih sportašica i sportaša. S druge strane činjenica je i to da su treneri često glavni pokretači aktivnosti i važna spona između klubova i roditelja te mnogi klubovi, bez njihovog predanog angažmana, uopće ne bi mogli funkcionirati. Još jedna od važnih zadaća u predstojećem razdoblju je povećati udio žena u ukupnom broju aktivnih sportaša jer on danas iznosi tridesetak posto, što je, smatramo, ipak nedovoljno, kaže predsjednik županijskog Sportskog saveza.

Očekivano, najveći magnet i na ovim našim područjima je "najpopularnija sporedna stvar na svijetu" nogomet koji u 71 klubu okuplja više od 5.800 aktivnih sportaša, među kojima je i stotinjak djevojaka i žena. S druge strane dominantno ženskim sportom na Poluotoku može se nazvati odbojka u kojoj se, među nešto manje od 1.200 registriranih i aktivnih sportaša i sportašica, nalazi gotovo tisuću djevojaka i žena. Odbojka je inače, po broju aktivnih sportaša, četvrti sport po popularnosti u Istri, dok se između nje i prvog nogometa ugurao i Planinarski savez koji u devet udruga okuplja više od 1.400 članova, te tradicionalni sport ovih krajeva boćanje koji u čak 96 klubova okuplja 1.271 boćara i boćaricu. Vrlo blizu boćanju i odbojci po broju aktivnih sportaša je i rukomet, a slijede košarka i borilački sportovi karate, judo i kick boxing.

Osobe s invaliditetom

- Želio bih naglasiti i da gotovo deset posto ukupnih financijskih sredstava s kojima raspolažemo u našem financijskom planu svake godine izdvajamo za sport osoba s invaliditetom. Oni su specifični po tome što u pravilu kasnije počinju i duže se bave sportom jer je to jedan od najefikasnijih načina integriranja pripadnika te populacije u društvo. Držimo da je naša zadaća pomoći im u tome koliko možemo i mislim da je financiranje aktivnosti jedan od dobrih načina za to, kaže Pavićević.

Kako izvući klince iz soba i uvjeriti ih da je nogomet ili košarku puno bolje i zabavnije igrati na igralištima nego na Play stationu jedan je od ozbiljnih problema današnjice, koji u post covid razdoblju koje nam predstoji postaje još ozbiljniji i važniji zadatak nego što je bio prije pandemijskog razdoblja.

- Nešto stariji sjetit će se da je svojevremeno postojao kućni red koji je trajao od 2 do 5 popodne kako bi se susjedi malo uspjeli odmoriti od neprestanih aktivnosti i buke koja je stizala s dječjih igrališta. No, sada smo se našli u situaciji kada bi nam dobro došla nekakva obrnuta mjera, s bar tri sata obaveznih dječjih aktivnosti na otvorenom, kako bi se bar donekle razbila uobičajena dnevna rutina velikog broja današnjih klinaca koja se sastoji od raznih ekrana i tipkovnica. Rastom standarda sva ta oprema danas je većini djece nadohvat ruke i pitanje je samo hoće li ih se usmjeriti u nekakvu sportsku aktivnost koja traži disciplinu, red i određenu posvećenost ili će se prepustiti da linijom manjeg otpora dijete odabere provesti većinu vremena u društvu svojih gadgeta. Nažalost, često se događa da je jednostavniji i manje zahtjevan izbor ovo drugo, a to rezultira poražavajućim podatkom da su djeca danas sve manje aktivna i da je svako treće dijete u Hrvatskoj pretilo, ističe Pavićević.

Sport je potreba

- Nedavno je, naime, objavljeno da smo po višku kilograma na vodećem mjestu u Europi i kao nacija što bavljenju sportom danas daje neku sasvim drugu dimenziju. Sport su ljudi nekad doživljavali više kao zabavu ili dobar način da aktivno provedu nešto vremena, no danas sport nije zabava nego potreba i zdravlje. Novcem koji ćemo danas uložiti u sport, sutra ćemo jako puno uštedjeti u zdravstvu i drugim segmentima bitnim za funkcioniranje zdravog društva. Sport mlade uči da do rezultata mogu stići samo radom i trudom, ali i da su pobjede i porazi sastavni dio života. Kroz sport se najbolje grade neke univerzalne vrijednosti na koje u ubrzanom ritmu života danas prečesto zaboravljamo. Dobro je to što su na našem području to shvatili u mnogim gradovima i općinama u kojima su zadnjih godina značajna sredstva uložena u sportsku infrastrukturu. Ono što smatram da bi trebao biti sljedeći korak, to je da se održavanje te infrastrukturu smatra komunalnim dijelom posla, a ne da se održavanje sportskih objekata računa kao ulaganje u sport. Ukoliko želimo razvoj sporta i više klubova i sportaša ta ulaganja trebala bi usmjeriti u rad klubova i u ranije spomenute trenere kao vrijedni sportski 'know how'. To je najbolji način da nastavimo širenje svoje sportske baze, odnosno da za bavljenje sportom zainteresiramo i da u naše klubove nastavimo privlačiti mlade, zaključuje predsjednik Sportske zajednice Istarske županije Mladen Pavićević.

*Sadržaj realizira u suradnji s Istarskom županijom

Povezane vijesti

• DAN ISTARSKOG SPORTA: Pola milijarde kuna javnog novca u sportsku infrastrukturu
• Održan prijem za delegaciju uspješnih mladih kickboksača nakon Svjetskog prvenstva
• Europska regija sporta povezuje Istarsku i Osječko-baranjsku županiju