Rješenja za odlaganje otpada u Istri ipak postoje
IMAJU LI ODGOVORNI SLUHA? SUSTAV MOŽE BITI I JEFTINIJI I UČINKOVITIJI, započnimo sa sortirnicom i recikliranjem kod kuće
Bez odvajanja biorazgradivog komunalnog otpada na kućnom pragu, koji čini do 35 posto mase kućnog otpada, nećemo uspjeti dostići ciljeve odvajanja od 50 posto i zato je sigurno da ćemo plaćati sve veće i veće penale. Kada joj to dođe na naplatu, Pula će morati platiti oko 600.000 kuna penala jer nije dostigla zadane ciljeve, a to je direktan trošak koji ide na teret građana, kaže Koviljka Aškić iz HGK
Gospodarenje otpadom jedan je od gorućih problema u Istri, pa i u Hrvatskoj danas. Premda se mjesecima govori o tom problemu, koji je ovog ljeta kulminirao neprestanim i nepodnošljivim smradom s Kaštijuna, a zatim i požarom u Metisu, osobe odgovorne za uspostavljanje i funkcioniranje sustava gospodarenja otpadom u Istri ne nude nikakva konkretna rješenja, već se bave prebacivanjem odgovornosti s jednih na druge. Zato je Zelena Istra, u suradnji s Koviljkom Aškić iz HGK Pula, ekoinženjerkom i predsjednicom Sekcije Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu, na jučerašnjoj konferenciji za novinare iznijela svoje prijedloge za uspostavljanje učinkovitijeg i pravednijeg sustava gospodarenja otpadom u Istarskoj županiji.
"Gledanje kroz prste" turističkim tvrtkama
Ponovo je istaknuto da Županijski centar za gospodarenjem otpadom Kaštijun može sa sadašnjim kapacitetom u ovom trenutku zadovoljiti potrebe županije, no za to je potrebno ispuniti nekoliko preduvjeta. Kako je rekla Irena Burba iz Zelene Istre, 200.000 stanovnika naše županije godišnje proizvede 80.300 tona otpada. Ako je prosjek odvajanja 12 posto, proizlazi da stanovnici Istre proizvedu 70.664 tona otpada godišnje, a kapacitet Kaštijuna je 90.000 tona godišnje, što znači da je sasvim dovoljan i u slučaju ovako niskih stopa odvajanja otpada. S obzirom na nemogućnost Kaštijuna da tijekom ljeta obradi sav pristigli otpad, jasna je veza problema s turizmom. Istra je županija s najviše turističkih noćenja, a i dalje se planiraju novi turistički kapaciteti. Jedan turist dnevno proizvede od jednog do 1,4 kilograma otpada. U 2018. godini broj noćenja iznosio je više od 26 milijuna, što znači da su turisti tijekom ljeta proizveli od 28.798 do 36.650 tona otpada.
- Građani nemaju povjerenja u sustav jer je on netransparentan, a samo želimo da se našim novcem upravlja na efikasniji način i da sustav gospodarenja otpadom profunkcionira kako treba. Jedan od preduvjeta za to je da komunalna društva napokon počnu raditi svoj posao jer su i oni ključni u cijelom tom procesu. Kao što smo vidjeli, sustav prikupljanja otpada s kućnog praga ne funkcionira. Bez odvajanja biorazgradivog komunalnog otpada na kućnom pragu, koji čini do 35 posto mase kućnog otpada, nećemo uspjeti dostići ciljeve odvajanja od 50 posto i zato je sigurno da ćemo plaćati sve veće i veće penale. Kada joj to dođe na naplatu, Pula će morati platiti oko 600.000 kuna penala jer nije dostigla zadane ciljeve, a to je direktan trošak koji ide na teret građana. Jedan od većih problema Kaštijuna je upravo biorazgradivi otpad koji stiže iz turističkog sektora, ugostiteljstva i trgovačkih centara, a kojega su ti pravni subjekti dužni prema postojećim zakonima zbrinjavati odvojeno od komunalnog otpada, putem za to ovlaštenih poduzeća, te bi komunalna društva trebala odbiti preuzimanje spremnika u kojima se nalazi proizvodni otpad. Međutim, komunalna poduzeća prikupljaju i proizvodni otpad turističkih tvrtki, koje na taj način smanjuju svoje troškove, ali opterećuju pri tome sustav i komunalnih društava i Kaštijuna, objasnila je Aškić.
Sljedeće pitanje koje se postavlja je zašto uopće na Kaštijun stiže tolika količina biorazgradivog otpada kada se prema europskim i hrvatskim propisima moramo pobrinuti da do 2022. godine odvojeno prikupljamo 50 posto biorazgradivog otpada. Odgovor je u tehnologiji postrojenja na Kaštijunu koja ne funkcionira bez biorazgradivog dijela. Iz toga je razloga ministar zaštite okoliša Istarskoj županiji odgodio primjenu hijerarhije za gospodarenje biorazgradivim komunalnim otpadom za pet godina. U tih 5 godina u Istarskoj županiji nećemo morati odvojeno prikupljati biorazgradivi otpad, međutim, rok te odgode ističe za 3 godine, a do tada Kaštijun treba promijeniti tehnologiju obrade otpada kako bi se i u Istarskoj županiji mogao odvajati biorazgradivi otpad na kućnom pragu.
Računi za smeće se opet mijenjaju
- Jedno od rješenja za smanjivanje pritiska na Kaštijun i sprječavanja daljnjeg rasta cijena usluge prikupljanja komunalnog otpada je u objedinjavanju postojećih deset komunalnih poduzeća u Istri u jedan holding. Drugo, cijeli ovaj sustav bez sortirnice ne vrijedi ništa. Sada se, koliko čujem, jedna gradi u Umagu. Staklo i plastika, na primjer, neupotrebljivi su kao sirovina ako nisu sortirani po vrsti. Ulaganje u kamione i spremnike ništa ne znači ako se tako odvojene vrste otpada nemaju gdje sortirati i prodati. Veliki broj komunalnih društava poskupljuje komunalnu uslugu, a ona sama pojedinačno nisu u mogućnosti investirati u sortirnice kao što ne mogu niti plasirati tako odvojene sirovine na tržište uz prihvatljive troškove. To je ujedno i način da se vlastitim strojevima osigura drobljenje glomaznog otpada ili sječa zelenog otpada, usluge koje se trenutno skupo plaćaju privatnim tvrtkama. Paradoksalno je da što više građani Istre odvajaju otpada, to je sustav zbrinjavanja otpada skuplji, jer se odvojeni otpad trenutno predaje Metisu koji to obilno naplaćuje, istaknula je Aškić.
Što je još gore, nakon što su ustanovljeni određeni propusti u sadašnjem formiranju cijena odvoza smeća, od 14. rujna na snazi je Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o gospodarenju
komunalnim otpadom s kojom se sve jedinice lokalne samouprave moraju uskladiti do 14. prosinca. Navedenom Uredbom korisnici usluga razvrstani su u kategoriju kućanstvo i korisnici koji nisu kućanstvo, što se odnosi na one koji se bave gospodarskom djelatnošću. Svi korisnici plaćat će jednaki iznos fiksnog dijela računa, a iznajmljivači će veće račune plaćati tijekom cijele godine, ne samo ljeti kao što je bio slučaj do sada.
- Dosadašnjim načinom naplate s visokim fiksnim dijelom, komunalne tvrtke pokrile su sve svoje troškove poslovanja, a korisnici koji su sav otpad odvajali nisu imali neke koristi od toga jer je varijabilni dio bio beznačajan u odnosu na fiksni dio. Isto tako, Pula Herculanea i svi ostali komunalci bili su dužni naplaćivati varijabilni dio cijene računa za smeće prema stvarno proizvedenim količinama otpada, što do danas nije slučaj. Posebno se to odnosi na korisnike koji žive u zgradama. S obzirom da na taj način nema dokaza da je usluga doista izvršena, korisnici nisu dužni plaćati uslugu. Po novom načinu naplate, jednak fiksni dio plaćati će hoteli sa 10 soba i hoteli sa 100 soba. Zbog velikog broja malih komunalnih poduzeća i nepostojanja infrastrukture, njihovi su troškovi "hladnog pogona" visoki i uvjete iz nove Uredbe pokušat će zadovoljiti povećanjem fiksnog dijela računa. Na taj se način opet penaliziraju oni koji odvajaju otpad. Pravedniji način naplate i poticanje odvajanja otpada u kućanstvima, a time i dostizanje zacrtanih ciljeva, moguće je jedino smanjenjem fiksnog dijela računa i povećanjem varijabilnog dijela, čime bi se konačno nagradili oni koji recikliraju, jer bi im i taj varijabilni dio bio manji, a kazne oni koji i dalje ne žele odvajati smeće, rekla je Dušica Radojčić.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
