Nakon Labina i vijećnici općine Raša prihvatili su dorađenu radnu verziju studije izvedivosti sustava odvodnje otpadnih voda aglomeracije Labin-Raša-Rabac iz svibnja 2018. godine, izrađenu za potrebe projekta izgradnje vodno-komunalne infrastrukture u svrhu prijave na sufinanciranje iz fondova Europske unije. Time su okončane razmirice i nesuglasice između Raše i Labina oko izgradnje pročistača otpadnih voda i njegove lokacije.
Studija je prihvaćena, kaže se u zaključku općinskog vijeća Raše, budući da sadrži varijantno tehničko rješenje koje je prihvatljivo za Općinu Raša, a to je da je utvrđena jedinstvena cijena vodne usluge za cijelo uslužno područje. Nadalje, u naselju Raša, na lokaciji bivše termoelektrane Vlaška, predviđena je izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda s trećim stupnjem pročišćavanja ukupnog kapaciteta 19.800 ekvivalentnih stanovnika, opremljenog MBR tehnologijom, sa zbrinjavanjem mulja na lokaciji Cere, a predviđeno je preuzimanje financijskog učešća Općine Raša od strane Grada Labina.
Jedinstvena cijena vode za Labinštinu
Uz to tehničko rješenje, predviđeno je i cjelovito uređenje kanala kroz naselja Krapan i Raša od strane Hrvatskih voda, što su bili argumenti da Rašani jednoglasno prihvate studiju a vijećnici pohvale svoju načelnicu i labinskog gradonačelnika za međusobno razumijevanje i usuglašavanje stavova. Načelnica Općine Raša Gloria Paliska rekla je kako je ovo dobro rješenje za općinu Raša, ali i kompromisno jer su zastupljeni interesi svih strana.
- Tu prvenstveno mislim na jedinstvenu cijenu vode za cijelu Labinštinu, a time i Općinu Raša. Kao veliku prednost ovakvog rješenja vidim to da se radi o gradnji najmodernije i najkvalitetnije tehnologije pročišćavanja s minimalnim utjecajem na okoliš. Uz sve to, ovo rješenje je jeftinije u odnosu na prvu predloženu varijantu, koja nikad nije bila prihvatljiva za Općinu Raša. Ovo rješenje ne zahtijeva gradnju podmorskog ispusta u naš zaljev, a omogućava ponovno korištenje tehnološke vode koja će se spremati u bazenima i biti dostupna svima. Na taj način gradimo sustav po principima modela održivog razvoja. Osim toga, paralelno sa studijom, dogovoreno je cjelovito uređenje kanala kroz naselja Krapan i Raša i to od strane Hrvatskih voda. Općina Raša je od samog početka zagovarala zajedničko rješenje, prihvatljivo za sve općine i grad, pa je i uložila ogromne napore i puno energije u dogovorima da se do takvog rješenja i dođe. Dokazali smo da se rješenje može pronaći ako se hoće i ako nema isključivosti. A iza toga stoje sati i sati razgovara s novim labinskim gradonačelnikom. Budući da je prvo rješenje, koje se cijelo vrijeme nametalo, obuhvaćalo niz neprihvatljivih elemenata za Općinu Raša, prošli smo kroz razdoblje kada su pojedinci tvrdili da projekt odvodnje ide dalje i bez Raše. Moram reći da su to bile zaista neodgovorne izjave, tim više ako znamo da Labinštinu uvijek krasi odlika solidarnosti i zajedništva. Propušteno vrijeme, nažalost, ne možemo nadoknaditi; možemo se samo potruditi da mudrim upravljanjem projektom i s punom odgovornošću, dostignemo zadane rokove i izgradimo sustav, a za to nam trebaju pravi ljudi, zaključila je općinska načelnica Gloria Paliska.
Zbrinjavanje mulja na deponiju Cere
Prije nje o studiji je govorio njezin izrađivač Josip Jozić koji je istaknuo da ukupna investicija iznosi 282 milijuna kuna, ali će dvjesto milijuna financirati europski fondovi, jedan dio država, a 21,5 milijuna lokalna samouprava. Zbog ove će investicije potrošačima poskupjeti voda od pet do sedam kuna po kubičnom metru.
- Treći stupanj pročišćavanja s membranskom tehnologijom omogućava vrlo kvalitetnu izlaznu vodu koja se može koristiti i kao tehnološka. Zbrinjavanje mulja termalnim sušenjem, do gotovo suhog, obavljat će se na deponiju Cere, pa se i takav mulj može iskoristiti. Predviđena je izgradnja hidroenergetskog postrojenja, taj trošak nije priznat za financiranje iz EU fondova, ali je isplativ jer umanjuje ukupnu investiciju, rekao je Jozić.
Vijećnici su primili na znanje izvješće o poslovanju komunalnog poduzeća 1. maj za prošlu godinu kojeg je podnio direktor Alen Golja. To je trgovačko društvo s 98 zaposlenika prošle godine ostvarilo prihod od 27 milijuna kuna i dobit od 892 tisuće kuna, iako punih 12 godina nije podizalo cijene usluga. Vijeće je ponovno aktiviralo mandat Vedranu Grubišiću s obzirom da je bio u mirovanju. (Branko BIOČIĆ)