Ravnateljica krničke Osnovne škole Vladimira Nazora Romana Percan naglasila je da su život i djelo Mate Balote stalni poticaj i motiv stvaranja generacijama učenika koji su polazili i polaze ovu školu, bilo da se to odnosi na pisanje vlastitih stihova, kazivanje Balotinih pjesama iz zbirke "Dragi kamen", čitanje romana "Tijesna zemlja" ili stvaranje brojnih motiva u različitim likovnim tehnikama inspiriranih Balotinim književnim djelom
U ponedjeljak, na dan obilježavanja smrti Mije Mirkovića – Mate Balote, Osnovna škola Vladimira Nazora iz Krnice ugostila je učenike petih razreda Osnovne škole Giuseppina Martinuzzi iz Pule. Ispred škole u Raklju i nekadašnje palače Loredan, učenike i učitelje iz Pule pozdravila je ravnateljica krničke škole Romana Percan te naglasila da je život i djelo Mate Balote stalni poticaj i motiv stvaranja generacijama učenika koji su polazili i polaze ovu školu, bilo da se to odnosi na pisanje vlastitih stihova, kazivanje Balotinih pjesama iz zbirke "Dragi kamen", čitanje romana "Tijesna zemlja" ili stvaranje brojnih motiva u različitim likovnim tehnikama inspiriranih Balotinim književnim djelom.
Znanje za znanje
Školska knjižničarka i dr. sc. povijesti Samanta Paronić učenicima je govorila o prošlosti Raklja, a nakon toga, ispred škole na placi, održao se i prigodni program. Učenici su se susreli s narodnim stvaralaštvom, plesom, glazbom, svirkom i dijalektom Raklja. Učenici nižih razreda, a ujedno i članovi KUD-a "Mate Balota" prisutnima su izveli balon, uz pratnju Luke Lupetine na mihu. Potom su se, u pratnji roženica i "Mantinjade" u izvedbi Erika Percana i Luke Lupetine, zaputili na Balotin grob gdje su položili cvijeće. Učenici iz Pule recitirali su svoje stihove na čakavštini, a učenici iz Krnice Balotine stihove, te su zatim posjetili i Balotinu rodnu kuću, gdje su razgledali vrijednu etnografsku zbirku iz Raklja.
- Ovo zajedničko obilježavanje 57. obljetnice Balotine smrti tek je prva u nizu aktivnosti koje će se nastaviti provoditi do kraja školske godine u sklopu Škole za život i Kurikuluma zavičajne nastave obiju škola koju financira Istarska županija kao dijela Institucionalizacije zavičajne nastave. Ovogodišnja centralna tema nosi naziv "Putnik zmež grada i sela" (..a ja nikad više u životu svon/ne ću imati ni lise, ni dvora, ni pravega dela/i samo ću biti putnik, ovako sam, zmež grada i tvojega sela, Ognjište, 1933.) I upravo se školarci iz Pule i Krnice na ovaj način susreću s Balotom kao pjesnikom na tom putu između grada i sela te s Mirkovićem kao znanstvenikom i analitičarom ili kako to kaže Tone Peruško "Mate Balota, čovjek rođen koncem stoljeća: seljak, ribar i mornar po sklonostima, pjesnik po doživljavanju i ekonomist po analizi."
U razmjeni "znanje za znanje", učenici iz Krnice na prvom su susretu u Raklju učenicima iz Pule pokazali ono što već znaju i njeguju o svojem sumještaninu Miji Mirkoviću – Mati Baloti, rekla je Romana Percan.
Dihotomija
Sljedeće zajedničke aktivnosti obiju škola obuhvatit će likovne radionice i izložbu na temu "Čovjek iznutra i izvana" koja će se temeljiti na dihotomiji života Mate Balote te dihotomiji vanjskog i unutarnjeg svijeta svakog pojedinca. Spoznaja o Pjesniku i Znanstveniku u jednoj osobi zabilježena je i u jednom učeničkom radu koji također potvrđuje veličinu Balote, koji ja rekao: "Ekonomija me uvijek zanimala. Vidio sam ekonomiju i ekonomske znanosti posvuda oko sebe, a analizirao sam kako se to moj Rakalj mijenjao uslijed promjena koje su se počele događati. Zanimljivo vam je to kako je čovjek na selu počeo koristiti novac. A ono što je Rakalj učinio od mene, njegovi vidici i krajolici, more, kamen i ljudi i moj odlazak iz Raklja, probudili su pjesnika u meni".