Flego: Svjesni smo potrebe gospodarskog razvoja, no naše je opredjeljenje "zelena" Istra

Prelazak na niskougljično gospodarstvo je financijski i ekonomski opravdano, a niskougljičnim scenarijima povećava se sigurnost opskrbe energijom, održivost energetske opskrbe, dostupnost energije i smanjuje uvoz energenata. Ovo su tek neke od smjernica "Strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. godine s pogledom na 2050. godinu" koji je izradilo ministarstvo zaštite okoliša te se stoga otvara pitanje kako to isto ministarstvo gleda na najnoviji zaokret u Plominskoj luci u kojoj će nakon najavljene rekonstrukcije TE Plomin 1 aktivne biti dvije termoelektrane na ugljen.

Treći blok

U vrijeme dok je još bio aktualan projekt izgradnje trećeg bloka u Plominu, javnosti je bio poznat stav Istarske županije o korištenju energenta u plominskoj luci. Županija je inzistirala na plinu, a to je ugradila i u svoj Prostorni plan u kojem je i dalje kod proizvodnje električne energije uvršten propali projekt Plomin C. U tom najvažnijem razvojnom dokumentu daju se smjernice i u slučaju modernizacije i povećanja proizvodnih kapaciteta elektrana u Republici Hrvatskoj. U pročišćenom tekstu odluke o Prostornom planu IŽ ističe da se u cilju modernizacije i povećanja proizvodnih kapaciteta elektrana u RH, unutar termoenergetskog kompleksa TE Plomin mogu rekonstruirati postojeći i/ili graditi novi zamjenski proizvodni blokovi.

No ono što je osobito važno u kontekstu najavljene rekonstrukcije plominske "jedinice" jest jasan stav Županije koja tvrdi da se kod rekonstrukcije postojećih ili gradnje novih zamjenskih proizvodnih blokova, u cilju zaštite ljudi i okoliša uvjetuje primjena najsuvremenijih tehnologija. Prije svega misli se na naprednije i "čišće "proizvodne tehnologije i primjenu najučinkovitijih mjera zaštite, a kao primjer navodi se korištenje plina i obnovljivih izvora energije. Pojašnjeno je "da se to prvenstveno odnosi na TE Plomin čijom će se izgradnjom značajno povećati ukupna snaga kompleksa sa postojećih 335 MW na 710 MW". (Danijela BAŠIĆ-PALKOVIĆ)

OPŠIRNIJE U TISKANOM I ONLINE IZDANJU