Dvegrajci uz očišćenu crkva sv. Ilije u Dragi (A. MEDEN)
Škrile na sjevernom dijelu krova su se gotovo sve raspale od zuba vremena pa bi ih sve trebalo zamijeniti. Na južnoj strani je situacija dosta bolja i moglo bi se sanirati i zamijeniti dotrajale škrile s onima koje su ostale dobre na sjevernoj strani
Članovi Udruge za očuvanje i promociju kulturne i prirodne baštine Dvegrajci iz Kanfanara očistili su i uredili okoliš crkvice sv. Ilije u Dragi nedaleko Dvigrada. Crkva je podignuta 1432. a budući da ima bačvasti svod krov joj još nije propao. Ovo je treći put da Dvegrajci čiste zaraslu crkvu, ali i njenu unutrašnjost jer, kako kaže Anton Meden, istaknuti Dvegrajac u njoj se znaju "nastaniti" neki sezonski radnici koji za sobom ostave gomilu smeća, trave i paprati za ležanje, a ponekad u njoj znaju i vatru založiti.
Škrile na sjevernom dijelu krova
- Veliku pomoć Dvegrajcima dali su i prijatelji udruge koji su pomogli pri čišćenju što posebno cijenimo. Veliki je problem što je na krovu počelo rasti grmlje jasena koje svoje žile širi u krovište i dodatno uništava dotrajali krov. Škrile na sjevernom dijelu krova su se gotovo sve raspale od zuba vremena pa bi ih sve trebalo zamijeniti. Na južnoj strani je situacija dosta bolja i moglo bi se sanirati i zamijeniti dotrajale škrile s onima koje su ostale dobre na sjevernoj strani. Nadamo se da će Konzervatorski odjel u Puli uvrstiti ovu vrijednu crkvicu u svoj plan restauracije a Udruga bi pomogla time što bi uredila prilaznu stazu koja je također sva zarasla i samo je dobri poznavatelji mogu naći, kaže Meden.
Crkvica sv. Ilije vjerojatno je izvorno bila romanička, a budući da je u 15. stoljeću restrukturirana dodan joj je šiljati svod koji je cijeloj građevini dao, u to doba prevladavajući gotički stilski karakter.
Crkva sv. Ilije u Dragi nedaleko Dvigrada jedna je od dvije u Istri, druga je kod Bala, posvećenih ovom starozavjetnom proroku koji prema Svetom pismu nije umro, nego je uznesen na nebo. Naime, dok je razgovarao s prorokom Elizejem, spustila su se među njih vatrena kola s vatrenim konjima kojima je Ilija uzdignut na nebo i nestao u beskraju. Stoga ga neki fantastičari smatraju i prvim astronautom, a njegova vatrena kola drže prvim opisom svemirske letjelice, a to im služi i kako dokaz da su u davnini svemirci posjećivali Zemlju ili da su i bogovi bili astronauti.
U Istri ima samo dvije crkve
U svakom slučaju sv. Ilija je zanimljiv svetac, a zanimljivo je i to što su mu u Istri posvećene samo dvije crkve. Sveto pismo o sv. Iliji donosi više zgoda, a tekstovi o njemu ubrajaju se među najljepše starozavjetne zapise iako su često obilježeni elementima misterioznosti.
Ilija je starozavjetno ime, a dolazi od hebrejskog imena Elijjahu i znači "moj Bog je Jahve", "Bog je Jahve" stoga se nameće se pitanje jeli Elijjahu zapravo sam Jahve koji se, nakon boravka na Zemlji u plamenoj kočiji vratio u svoj nebeski beskraj. Neobično je i to što je sv. Ilija jedan od rijetkih starozavjetnih likova kojeg se oslovljava svetim i štuje kao sveca. Uz katolike sv. Iliju štuju i drugi kršćani, a poštovan je među Židovima i muslimanima kao Alija. Ljudi ga često zazivaju kao zaštitu od oluje, groma i vatre, pa se u narodu kaže kada grmi i sijeva da to sv. Ilija vozi svoja kola po nebu. Vjernici ga posebno štuju kao uzor u usrdnoj i predanoj molitvi.
Štovanje sv. Ilije dosta je rašireno u slavenskim zemljama u kojima je poznati kao sv. Ilija Gromovnik. U slavenskim narodnom vjerovanjima, zapovijeda gromovima i kiši, a prema staroslavenskoj legendi, Ilija Gromovnik juri u zaprezi po oblacima čime stvara grmljavinu, a u bijesu i gromove. Stoga postoji uvjerenje kako su Slaveni prelaskom na kršćanstvo atribute svog starog boga gromovnika Peruna prenijeli na kršćanskog sv. Iliju kojeg često zazivaju u nevoljama pa i u slučaju suša od kojih ih je u poganskim vremenima štitio Perun. (Mirjan RIMANIĆ)