Vrijeme "novog normalnog", kako to često čujemo, za nas predstavlja situaciju koja nas je zatekla i na koju se svim silama pokušavamo naviknuti, a nismo niti svjesni kako je to zapravo svakodnevica i jedini život kakvoga poznaje velik broj osoba s invaliditetom.

- Tužna je činjenica da je socijalna izolacija bila dio života naših članova i prije dolaska virusa. Mogli bismo reći i kako je ova kriza svojevrsna simulacija za nas: ne možemo ići na predstave, u teretanu ili kafiće, kao što to velik broj osoba s invaliditetom ne može kada, primjerice, zgrada nije prilagođena, zatim moramo izbjegavati fizički kontakt, baš kao što to radi primjerice 'dijete leptir' ili taktilno hiperosjetljiva osoba. Razlika je što je ovakav način života za nas privremen, dok je to nekome cijeli život, objašnjava Jelena Petranović, stručna suradnica i voditeljica Društva osoba s invaliditetom Rovinj.

Kolektivni strah

No, čak i ako neki aspekti života pod mjerama ne iskaču iz okvira "normalnog" za neke članove ovog Društva, ugašena društvena aktivnost lokalnih zajednica predstavlja izazov baš svima, pa tako i njima. Jedan od primjera predstavlja i to što su mjere koje su već duže na snazi blokirale odnos s ostatkom zajednice, pa tako neko vrijeme nisu primali volontere, te nije bilo kontakata i suradnje s ostalim institucijama.

Najgori dio toga, veli Petranović prema svom opažanju, je prisutnost kolektivne anksioznosti, odnosno straha koji se doista negativno odrazio na članove rovinjskog Društva, a što je uistinu opasno po mentalno zdravlje. Ipak, svojim se aktivnostima trude iznaći rješenje. Iako su neke aktivnosti morali ukinuti, kao što su to izleti, odlasci u kafiće, na kuglanje i slično, izuzev prvog lockdowna, Društvo radi bez prestanka.

- Zatvaranje nije nikada niti dolazilo u obzir jer su aktivnosti koje provodimo nažalost jedini oblik interakcije za većinu korisnika Dnevnog centra. On obuhvaća psihosocijalnu rehabilitaciju, kreativnu, kuharsku i dramsku radionicu, cine forum i kreativne šetnje, a sve se nastavilo tek uz sitne izmjene, rekla je voditeljica Društva.

Štoviše, kako saznajemo, na dramskoj se radionici izrodila i jedna velika ideja koja je prerasla u projekt na kojemu članovi Društva trenutno rade, no o čemu je točno riječ još je uvijek prekriveno velom iznenađenja i tajne, pa ćemo s najavom ipak morati pričekati.

Približavanje građanima

U međuvremenu, zajednica je imala priliku uživati u nekim drugim projektima koje su im pripremili domišljati članovi Društva. Naime, oduvijek su se trudili izraziti svoju kreativnost i svojim originalnim idejama doprijeti do svoje zajednice, a to posebice dolazi do izražaja na određene značajne datume. Posljednji takav bio je Valentinovo, dan kojega je Društvo tradicionalno obilježavalo u samom srcu Rovinja, promoviranjem rukotvorina na štandu, a to je ujedno bila prilika za približavanje sugrađanima u neformalnoj komunikaciji.

Ove su godine, kako bi to uspjeli, morali doskočiti svim mjerama, odnosno, kako veli Petranović, bili su primorani "ili ništa ne raditi ili probati nešto drugačije". Naravno, uz puno dobre volje i truda, članovi su pristali na izazov koji se pronašao pred njima i tako je nastao projekt "U LOVE na grad".

- Vjerujem da je svaka krizna situacija, kako na individualnom tako i na kolektivnom nivou, alarm i mogućnost za promjenu na bolje pa smo se i mi u tom kontekstu okuražili probati nešto novo, zaključila je Jelena Petranović.

Ideja za ovaj projekt, kako saznajemo, rodila se spontano, tijekom jedne od njihovih redovnih aktivnosti   kreativnih šetnji. Tijekom svojih kreativnih šetnji koje se inače odvijaju svakog ponedjeljka, članovi Društva istražuju svoj grad, a doživljaje interpretiraju na kreativan način, prvenstveno fotografijom. Svaki puta prolaze gotovo identičnom rutom, no čar je u tome što njihova raspoloženja, vremenske prilike, životne faze ili pak zdravstveno stanje uvjetuju trenutnu percepciju, dajući im uvijek iznova mogućnost autentičnog doživljaja prostora. Projekt se zatim nastavio na kreativnim radionicama, u sklopu kojih su članovi izradili šarene torbice od recikliranih materijala. U njih su umetnuli ljubavne poruke osmišljene u suradnji sa skupinom "Kockice" Dječjeg vrtića Neven, 2B razredom OŠ Vladimira Nazora, te T.O.Š. „Bernardo Benussi“.

Inkluzivno društvo

Sljedeći je korak bio postavljanje "ljubavnih" torbica na više ili manje skrovita mjesta u području centra grada.

- Tako osmišljena građanska akcija imala je za cilj potaknuti naše sugrađane da hodaju, te putem 'detektivskog oka' uočavaju zanimljive detalje predivne rovinjske arhitekture. Naši sugrađani nas već dugi niz godina podržavaju i tako smo htjeli izraziti ljubav prema njima i našem gradu, jer grad prvenstveno jesu ljudi a onda slijedi sve ostalo, o samoj je akciji rekla Petranović.

- Bila je to jedna lijepa i uzbudljiva interakcija s našim sugrađanima i velika inspiracija za osmišljavanje novih akcija. Kroz njih bismo i ubuduće, putem umjetničkih intervencija, željeli realizirati drugačiju komunikaciju sa svima koji žive i posjećuju Rovinj te prenositi poruku koja je i srž našeg djelovanja, a to je solidarnost, aktivna i zdrava zajednica, te jednakopravno društvo u kojem različitost nije teret već bogatstvo, zaključila je voditeljica Društva Jelena Petranović.

- Od vaših prvih koraka 1999. godine do danas ova je udruga izrasla u zasigurno jednu od najvažnijih u našem gradu. Svojim mnogobrojnim, ali nadasve pozitivnim inicijativama, svakodnevno nas nadahnjujete da u svojim životima unesemo više veselja, a svojim nas primjerom potičete da se više brinemo jedni o drugima te da si međusobno pomažemo. Posebice sam ponosan na to što ste uspjeli uspješno ostvarili i svoj prvi europski projekt. Dokazali ste da je ustrajnošću moguće sve postići, a ponajviše ste doprinijeli stvaranju inkluzivnog društva unutar naše zajednice, kako kroz vlastite projekte, tako i suradnji s ostalim udrugama i ustanovama, ali i s našom gradskom administracijom, izjavio je gradonačelnik Paliaga.

Povezane vijesti

• Prvi festival "Život pun mogućnosti"
• Boćari Istrijane uspješni u Poljskoj
• Njemački grad prvi put napravio karnevalsku platformu za invalide