Danas je točno godinu dana od smrti Nina Kernjusa, ugostitelja iz Brtonigle koji je bio prva žrtva koronavirusa u Hrvatskoj. Bilo je to vrijeme kad je strah od Covida-19 bio na vrhuncu jer se još nije znalo koliko je virus doista smrtonosan. U tim okolnostima smrt Nina Kernjusa od korone 18. ožujka 2020. zaprepastila je javnost. Danas, godinu dana kasnije, kada iz dana u dan imamo brojne žrtve koje umiru od korone, u pravilu s pridruženim brojnim bolestima, reakcije na te vijesti su puno blaže. 

U proteklih godinu dana smo mnogo naučili o toj najvećoj pošasti novijeg doba, ali mnogo toga je ostalo i nepoznato. Pandemija još traje i iako je pronađeno cjepivo, ne nazire joj se kraj. U Hrvatskoj upravo počinje treći val i najavljuju se nova zatvaranja... No svi se nadaju da će s masovnim procjepljenjem konačno početi normalizacija.

U nastavku prenosimo "in memoriam" kojeg je prošle godine napisao Asim Čabaravdić.

Anton Nino Kernjus rođen je 10. lipnja 1949. godine u selu Radovani, Općina Višnjan, gdje je završio osnovnu školu, a Srednju ugostiteljsku u Puli. Njegova gastro karijera započela je u restoranu Peškera ugostiteljsko-turističkog poduzeća Riviera, gdje je radio 23 godine. Nakon toga bio je deset godina šef kuhinje Hotela Pical, jednog od najboljih porečkih hotela.

Godina 1992. bila je prijelomna u ugostiteljskoj karijeri Nina Kernjusa, jer kreće u privatni ugostiteljski biznis tako da od Riviere uzima u najam porečku kafeteriju Peškera. Svoje vrhunsko kuharsko umijeće, nagrađeno više puta, sasvim potvrđuje zajedno sa suprugom Almom i svojom obitelji u konobi Astarea u Brtonigli. Od samog početka rada stvara imidž kultne konobe plodova mora i isključivo jadranske ribe (ali i domaće janjetine ispod peke). Nino Kernjus je ostao poznat i po izvanrednoj komunikaciji s gostima.

Dugogodišnji čelni čovjek porečke Riviere Franco Palma kaže za Nina Kernusa da je njegovim odlaskom u vječnost (18. ožujka 2020.) Istra izgubila vrhunskog ugostitelja i sjajnog čovjeka te naglašava za Nina da spada u plejadu najboljih šefova kuhinja koje je Riviera imala. Na svom gastro putu izvanredno je to započeo u restoranu Peškera, dok je u Hotelu Pical zabilježio potpunu afirmaciju i izrastao u vrhunskog šefa kuhinje. Unatoč velikim obvezama na tom planu nesebično je prenosio svoje bogato i inspirativno znanje i umijeće na nove mlade kuhare više generacija porečke Riviere. Palma, međutim, posebno podvlači da je Nino Kernjus, kao svestrani ugostiteljsko-turistički stručnjak, svoje kuharsko umijeće, organizacijske sposobnosti i izvrstan smisao za komunikaciju s gostima najbolje potvrdio kao vlasnik konobe   Astarea u Brtonigli.

Duga je lista njegovih gostiju i među njima su bile mnoge veoma poznate ličnosti iz državnih struktura te svijeta politike, kulture i sporta iz Hrvatske i mnogih drugih zemalja.

I poznati istarski gastro stručnjak Franko Lukež najprije za Nina ističe da je bio dobar i pošten čovjek. Ostat će zapamćen i po neizmjernoj ljubavi za posao kojim se bavio više od 45 godina. Za njega je ugostiteljstvo doslovce bila strast i s velikim zadovoljstvom ga se moglo pratiti kako svakom gostu, svakoj narudžbi pristupa s neizmjernom ljubavlju. S ništa manje strasti obraćao se gostima da sazna jesu li zadovoljni, jer njegov je moto bio da nitko iz konobe Astarea ne smije otići nezadovoljan.

Nino je volio i poštivao sve sudionike u gastro poslu, cijenio je svoje vjerne dobavljače, osoblju je bio učitelj, prijatelj i drugi otac, a gostima je uvijek nastojao ugoditi - bili su mu svetinja. Upravo zbog tih osobina Nino je, zajedno sa suprugom Almom, Astareu pretvorio u gastronomsko-hedonistički hram iz kojeg se izlazilo ne samo sitiji, zadovoljniji, nego i sretniji.

Povezane vijesti

• Potencijalna prva žrtva korone u Hrvatskoj je POZNATI ISTARSKI UGOSTITELJ
• MINISTAR BEROŠ: Muškarac iz Istre vjerojatno nije umro od koronavirusa!
• Obitelj preminulog Nina Kernjusa, vlasnika konobe Astarea u Brtonigli, koji je moguća prva žrtva koronavirusa u Hrvatskoj: "Nije istina da Nino nije želio u bolnicu. Do prije par dana je bio zdrav, a čim su se pojavili simptomi zvali smo epidemiologe. NISMO MOGLI VJEROVATI ŠTO SU NAM REKLI"