BORIS MILETIĆ, župan Istarske županije: "Bespravna gradnja je pošast, a država se time ne želi baviti. Tražimo da nam spuste ovlasti i sami ćemo to riješiti"

Boris Miletić (Snimio Milivoj Mijošek)

S istarskim županom Borisom Miletićem razgovarali smo o prvih šest mjeseci njegovog mandata.

- Kako ocjenjujete to razdoblje? Je li velika razlika u vođenju Grada Pule na čijem ste čelu bili gotovo 16 godina i Istarske županije?

- Razlika, definitivno, postoji. I nije mala.

- Neki će reći da je voditi županije jednostavnije nego voditi gradove?

- Nije lakše, nego je drukčije. Najveća je razlika u tome što županija nema zahtjevni komunalni dio koji imaju svaki grad i općina. S druge strane, postoji drugačija razina strateškog promišljanja, razvoja, ali i suradnje sa svim jedinicama lokalne samouprave. Prije svega tu smo da vodimo brigu o školstvu, zdravstvu i socijalnoj skrbi, imamo bitnu ulogu u prostornom planiranju i ne manje bitnu u funkcioniranju gospodarstva. Neovisno vodio grad ili općinu, ako hoćeš nešto napraviti, ako želiš da stvari idu naprijed i da tvoja sredina raste, uvijek ima puno posla.

Možemo! i SDP

- Za razliku od vas, koji očito nemate problema s proračunom, novi gradonačelnik Pule tvrdi kako ima proračunski deficit.

- Proračun nam je stabilan, planiran je u okviru pandemijskih uvjeta, čvrsto na zemlji. Za razliku od istarskih gradova i općina, Županija osim škola i muzeja, koji su mjesto troška, a ne prihoda, nema vlasništvo u nekretninama. U principu, županijski proračun je poprilično zadan. Iznosi oko 1,6 milijardi kuna. Na prvu, zvuči jako puno, ali 79 posto tog novca usmjereno je na proračunske korisnike: OB Pula, Specijalnu bolnicu za ortopediju i rehabilitaciju Martin Horvat Rovinj, Istarske domove zdravlja, hitnu medicinu, muzeje. Prostor za neke nove investicije prilično je sužen.

- Dobro, a što je s tvrdnjama vašeg nasljednika na mjestu pulskog gradonačelnika Filipa Zoričića koji kaže da ima (ispada naslijeđen) deficit u gradskom proračunu.

- Deficit nije postojao kad su preuzeli Grad, brojke jasno demantiraju tu tezu. Ne znam zašto netočno prezentiraju stvari koje su matematička činjenica, koje su lako provjerljive. Kod njegovog preuzimanja Grada izvršili smo primopredaju u kojoj su jasno definirane financije i stanje na žiro računu Grada Pule. Ako se dobro sjećam, na računu je bilo 44 milijuna kuna. Dakle, preuzeli su Grad u plusu. U sustavu Grada, uključujući povezana trgovačka društva, plus je bio oko 164 milijuna kuna. Ne znam što bih vam više o tome rekao. Brojke sve govore. Gradonačelnik je tek preuzeo funkciju pa mu vjerojatno treba malo vremena da sve pohvata, no ima na raspolaganju stručne službe koje mu mogu pomoći.

- Kad smo već kod proračuna, zašto niste usvojili amandmane SDP-a?

- Jesam - 3 od 13. Ukupno sam usvojio preko 53 posto amandmana! Inače je prosjek puno manji. Samo za primjer, u Saboru je od 350 amandmana usvojeno njih 9.

- Možda je tu ipak malo netrpeljivosti prema SDP-u?

- Osim stabilne većine koju imamo s partnerima u Županijskoj skupštini, naš je proračun podržao i klub HDZ-a i Možemo!. SDP je odlučio biti suzdržan, no proračun je donesen u visokom suglasju.

- Imate dobru suradnju s Možemo!?

- Oni su predložili određene amandmane, kvalitetne prije svega, i prihvatljive u smislu financija. I prihvaćeni su im. Čak 5 od njih 6. Konkretno, radi se o izradi akcijskog plana gospodarenja komunalnim otpadom u Istarskoj županiji, osiguravanju dodatnih sredstava za civilnu zaštitu, izradi projektne dokumentacije za izgradnju solarnih elektrana na obiteljskim kućama, osiguravanju dodatnih sredstava za aktivnosti čišćenja i trajne zaštite podzemnih objekata u Istri i izradi studije izvodljivosti uvođenja "Eksperimentalnog izbornog programa Građanskog odgoja i obrazovanja".

- Postoji razmišljanje kako je Istarska županija mjesto stranačkog uhljebljivanja na dobro plaćena radna mjesta. Vlada, barem u dijelu javnosti, takva percepcija.

- Nažalost, razina plaća u Županiji je puno niža nego u gradovima. Za iste poslove čak i do 30 posto! Mi imamo problem odljeva ljudi koji je brojniji nego dolasci na nova radna mjesta.

Fond za sport

- Gradite domove za starije u Pazinu i Labinu, dograđujete u Buzetu, što je s domom u Puli?

- Taj dom sada ima sve potrebne pretpostavke za nadogradnju. Riješili smo imovinsko-pravne odnose s državom i sada imamo uvjete za njegovo proširenje. Vjerujem da ćemo to financirati zajedno s novom gradskom upravom u Puli. Što se tiče Pazina i Labina, to su investicije koje idu ispočetka, a Županija u njima sudjeluje s 50 posto, iako nije osnivač navedenih ustanova.

- Županija prilično ulaže i u novu Medicinsku školu.

- U siječnju konačno očekujemo otvorenje. Naši učenici će moći raditi u puno boljim uvjetima. Škola nije samo nova, nego je i vrhunski opremljena. Siguran sam da je to najmodernija Medicinska škola u Hrvatskoj.

- U OB Pula i dalje postoji problem nedostatka medicinskog kadra. Kakve su stimulativne mjere kojim bi ga se moglo privući?

- Imamo program Istramedic kojim sufinanciramo stambene kredite za medicinsko osoblje, u ustanovama čiji smo osnivači. Za deficitarne kadrove osigurana je subvencija kamate u visini 1,5 posto na kamatu, dok su za ostale osigurani povoljniji uvjeti kreditiranja od onih dostupnih na tržištu. Ključ budućnosti OB Pula je da profunkcionira Medicinski fakultet. Onda ćemo imati znanstvenu podlogu da Opću bolnicu unaprijedimo u klinički bolnički centar. Također, Županija dodjeljuje studentske stipendije studentima na studijima za deficitarna zanimanja u zdravstvu. Inače, u Pazinu je kupljen novi mamograf, pušten je u rad, a u narednoj godini, za što smo osigurali sredstva, kupit ćemo pokretni mamograf kojim zadovoljavamo sve potrebe u Istarskoj županiji. Prednost takvog mamografa je što s njime idemo u sredine iz kojih naše stanovnice zbog niza razloga otežano odlaze put OB Pula.

- Najavili ste formiranje Fonda za sport.

- Naš Fond za sport je unutar samog proračuna, u njega smo odvojili 500 tisuća kuna s ciljem edukacije naših sportskih djelatnika, prije svega trenera.

- Što je s Uredom državne uprave koji ste preuzeli prije dvije godine?

- To je veliki sustav koji je integriran. Usluga je sada puno brža zahvaljujući i kvalitetnijem informatičkom sustavu. Preuzeti su djelatnici, ali i 200 novih poslova koje Županija prije nije radila. Iako je opseg poslova isti, smanjen je broj zaposlenika bivšeg Ureda državne uprave za 43. Od 166 njihov je broj sada 123. Kao što smo prije 13 godina preuzeli izdavanje građevinskih dozvola te naslijedili velike zaostatke koje smo riješili u relativno kratkom vremenu, tako i sada imamo učinkovitiji sustav koji će povećati brzinu i efikasnost.

Problem bespravne gradnje

- Možda najveći problem Istarske županije je bespravna gradnja koje ima svugdje. Tome kao da se ne može stati na kraj.

- Stalno taj problem stavljam na stol i premijeru i resornom ministru. Imamo prijedlog rješenja koji je dobar i provediv, trebaju ga samo prihvatiti. Prva stvar, trebalo bi ingerencije građevinske inspekcije spustiti na razinu županija, čime bi se povećala učinkovitost. Drugo, trebale bi se povećati kazne za bespravnu gradnju tako da se prekršajna odgovornost zamijeni kaznenom. Duboko sam uvjeren da bi tada svatko tko uopće razmišlja o bespravnoj gradnji prethodno jako dobro razmislio. A posebice strani državljani koji uopće ne poštuju naše propise.

- No ako bi županije preuzele poslove građevinske inspekcije, tko bi odrađivao te poslove? Istra ima deficit kadrova u svakom segmentu biznisa. Realan sektor pokupit će svaki višak ljudi. Tko će na teren, u inspektore, s malom plaćom i velikom odgovornošću?

- Nama je to prioritet i moramo to riješiti. Treba nam fokus. Gradovi i općine u Istarskoj županiji imaju pedesetak komunalnih redara koji su prvi na terenu i prvi uočavaju bespravnu gradnju. U sinergiji s građevinskom inspekcijom pod našom ingerencijom imali bi puno bolje rezultate. Ključ svega je reagirati na bespravnu gradnju na samom početku.

- Postoji li mogućnost da se financijski stimulira građevinske inspektore? Teško da će bilo tko odgovorno i hrabro raditi taj posao za, recimo, šest tisuća kuna.

- Moglo bi se nagraditi one koji rade preko norme. Kad smo preuzeli izdavanje građevinskih dozvola davali smo stimulativne nagrade za ispunjavanje i prebačaj norme, plaćali smo prekovremene sate, stimulirali zaposlenike.

- Koje su kritične točke bespravne gradnje po Istri?

- Obala, svjedočimo devastaciji naše obale! Od Kamenjaka i Medulina preko Rovinja do Umaga! Nijedan prostor nije pošteđen. Recimo, ni Marčana, ni unutrašnjost. Zbog nepostupanja građevinske inspekcije ili njihove malobrojnosti bespravni graditelji rade što god i gdje god hoće. No to što je inspektora malo, loša je izlika. To ne može biti opravdanje. Nadležno ministarstvo je sada fokusirano na obnovu Banije i Zagreba, ali ne mogu zbog toga okretati glavu od ove pošasti koja devastira naš prostor! Imamo još jedan problem: okončane sudske postupke koji određuju da se bespravni objekti moraju ukloniti, ali to se ne događa. Trebalo bi ih srušiti da se takvim primjerom pokaže kako bespravna gradnja ne može i neće proći nekažnjeno.

- Zašto se takvi objekti onda ne ruše?

- Očito resornom ministarstvu to nije prioritet. Na to sam ukazao i ministru i premijeru.

Ljudi najveći resurs

- U škole se uvodi Građanski odgoj. Što od toga očekujete?

- To je bila izvannastavna aktivnost, a mi želimo da to bude izborni predmet u sklopu kurikuluma. Građanski odgoj je nužan u našem društvu da bi djeca mogla razumjeti određena zbivanja i procese. Ako želimo da nam društvo bude tolerantno, civilizirano i napredno, mi moramo djecu obrazovati da poštuju te vrijednosti. To se može samo kroz obrazovni sustav.

- Što je s digitalizacijom javne uprave?

- Na tome radimo intenzivno. To je jedan od prioriteta. U odnosu na druge županije, Istra je prilično digitalizirana i u tom segmentu stalno napredujemo. U odnosu na druge županije prilično smo digitalizirani. Vidimo da ima mogućnosti za dodatne iskorake i mislim da će to u narednim godinama biti ostvareno. Kada govorimo o tome, ne mislim samo na poslovne procese i donašanje odluka, nego i na uslugu prema građanima i gospodarstvenicima.

- Kako vidite Istru do kraja desetljeća? Oslonjenost na turizam je i dalje jako velika.

- Uvijek kažem da nije problem u snazi turizma koliko u slabim točkama nekih drugih gospodarskih grana. Klasičnu proizvodnju smo izgubili, no jača nam IT sektor u kojem ima jako puno dobrih poduzetnika. Istru vidim kao lijepo uređenu i perspektivnu regiju za život. Financijski, uz bok najrazvijenijim regijama Europe. Svi pričamo o tome kako nam odlazi radna snaga, no kad plaće ovdje budu približne onima u jačim zapadnim zemljama, odavde nitko neće htjeti otići.

- Što je najveći resurs Istre? Priroda, more?

- Ljudi. Vrijedni, marljivi ljudi.

- Kojih je premalo.

- Ljudi ovdje dolaze. Istra je nakon Zadarske županije prva po broju dolazaka ljudi koji se ovdje doseljavaju i žele živjeti.

- Potrebe gospodarstva za radnom snagom u Istri stalno rastu.

- Istra će primiti svakog dobronamjernog. Kad je Austrija u Puli gradila ratnu luku broj stanovnika se povećao s tri na 70 tisuća. Neminovno je da će se ljudi i dalje doseljavati. Bogatstvo Istre je u različitostima, a naš je cilj da svi oni koji ovdje dođu živjeti prigrle našu tradiciju i kulturu.

- Kako će se skoro uvođenje eura odraziti na istarsko gospodarstvo orijentirano prije svega na razne oblike turizma?

- Jako pozitivno! Definitivno ćemo maknuti valutne rizike. Istra je, kao i cijela Hrvatska, visoko euroizirana. Ulaskom u euro zonu, zbog turizma i izvoza imat ćemo puno veće pozitivne efekte nego većina drugih.