Balbijev luk, simbol Rovinja, nakon godinu dana zasjao u novom ruhu

Radove koji su trajali 13 mjeseci obavili su stručnjaci iz Hrvatskog restauratorskog zavoda, a troškove je s 300 tisuća kuna sufinanciralo Ministarstvo kulture

Nakon što je lani u travnju počela restauracija Balbijevog luka, jednog od najprepoznatljivijih simbola Rovinja, kameni luk, ujedno i najfrekventnija vrata u starogradskoj jezgri, oslobođen je skela i plastičnih ogrtača. Balbijev luk jučer je zasjao u novom ruhu.

Balbijev luk iz 17. stoljeća morao se urediti, odnosno očistiti od raznih vrsta onečišćenja. Između ostalog, trebalo je skinuti i korov koji je izrastao na stražnjoj strani luka. Budući da je riječ o spomeniku kulture, posao je povjeren stručnjacima iz Hrvatskog restauratorskog zavoda. Troškove je s 300 tisuća kuna sufinanciralo Ministarstvo kulture.

Osim što predstavlja jedan od nezaobilaznih turističkih punktova, Balbijev luk jedna su od sedam gradskih vrata srednjovjekovnog Rovinja od kojih su danas preostala tri - Vrata svetog Benedikta, Vrata na obali i Vrata pod zidom, a kroz koja se ulazilo u bedemom opasano naselje.

Na mjestu današnjeg Balbijevog luka u srednjem su se vijeku nalazila i glavna vrata utvrđenog grada - Vrata ribarnice (Porton della pescheria), da bi ih na prijelazu iz 1678. na 1679. srušio ondašnji rovinjski gradonačelnik Daniel Balbi i na njihovom mjestu podigao Balbijev luk. Dakle, u stari grad danas se ulazi ispod slikovitog slavoluka zvanog Arco Balbi.

Na vrhu luka nalazi se lav, simbol Mletačke republike s otvorenom knjigom, što znači da je Rovinj bez rata prihvatio vlast Mletaka. Gornji dio luka krasi figura glave, s unutrašnje strane luka u mletačkom, a s vanjske u turskom stilu. Tu su i dva grba obitelji Balbi između kojih je kamena ploča s posvetom.