Groznica američkih predsjedničkih izbora stigla je i do Europe i ovdašnjih političara. Dok je u SAD-u već glasalo – unaprijed ili putem pošte – oko 60 milijuna birača, europske vlade, premijeri, stranački predsjednici i zastupnici u parlamentima otvoreno kažu kako podržavaju Josepha Bidena ili Donalda Trumpa. U hrvatskoj javnosti također je sve više političara-glasača bez obzira na to što se njihov glas ne računa. Desne stranke stoje uz Trumpa i pozivaju se na države EU u kojima su konzervativni premijeri, poput Slovenca Janeza Janše, već javno preporučili drugi mandat Donalda Trumpa, dok stranke centra i ljevice sve snažnije „navijaju“ za Bidena.

Predsjednik SDP-a Peđa Grbin kaže u izjavi za Glas Istre da bi, da je američki birač, podržao Bidena, sa čime se slažu i gotovo svi istarski političari s kojima smo razgovarali.

Prvi čovjek IDS-a Boris Miletić izjavljuje kako bi glasao da je Amerikanac: „Za Joa Bidena. Njegove vrijednosti su apsolutno bliže mojima. Osim toga, ne ulazeći detaljno u Trumpove politike, a bilo je i dobrih, njegov mandat je radikalno podijelio Ameriku. U zemlji u kojoj se uvijek moglo raspravljati o politici, sada se na one koji ne glasaju kao vi gleda kao na neprijatelje. Tu je napravljena ogromna šteta američkoj demokraciji. Osim toga, Trumpova retorika normalizirala je jedna diskurs nasilja, što je i kod nas, na žalost, i te kako aktualno. Biden ima politiku zajedništva, smirivanja retorike što je potrebno danas cijelom svijetu, ne samo Americi. Na kraju, u središtu Bidenove kampanje su ljudska i građanska prava i on je definitivno moj izbor, kaže Boris Miletić.

Nezavisni zastupnik dr. Furio Radin, potpredsjednik Hrvatskog sabora iz redova vladajuće većine, u šali poručuje da bi on glasao za – Johna Kennedyja. Dakle, za kandidata Demokratske stranke. Za demokrata, ali iz novijeg vremena, Baracka Obamu, glasao bi i Jurica Šiljeg, predsjednik istarskog HDZ-a. Što se tiče Bidena ili Trumpa, kaže da mu je svejedno.

- To s nama nema nikakve veze, dodaje Šiljeg.

Stajalište konzervativne desnice, poput Domovinskog pokreta Miroslava Škore, dobro prezentira objava saborskog zastupnika Stjepe Bartulice koji kaže: „Domovinski pokret je za Trumpa, a Plenković za komunističku Kinu! Janez Janša, Viktor Orban i Jaroslav Kaczynski jasno su se izjasnili za Trumpa, a Plenković to ne smije, zbog privrženosti komunističkoj Kini i zato što nije dobio takvu uputu iz Bruxellesa. U srednjoj Europi postoje snage koje se ne boje lijevo-liberalne elite i javno se izjašnjavaju za Trumpa. Hrvatska je, kao i mnogo puta do sada, po strani i bez stava. I to je veliki problem, smatra Bartulica.

U Istri se, ipak, misli drukčije. Predsjednik SDP-a Istre Vili Bassenese koji smatra da je Joe Biden bolji izbor za sigurniju i budućnost koji slijedom toga ima i utjecaj na politiku Europske unije.

U Bruxellesu se otvoreno priželjkuje izborna pobjeda Joe Bidena 3. studenog što bi moglo značajno popraviti odnose Europske unije i SAD-a.

- Nitko nije naivan da misli da će se sve vratiti na vrijeme prije Trumpa. Ali postoji nada da će se stvari poboljšati, kaže Janis Emmanouilidis, direktor briselskog trusta mozgova European Policy Center za Deutsche Welle. Pobijedi li narednog utorka Donald Trump, budućnost odnosa s EU je neizvjesna.

- Vrlo je vjerojatno da bi u drugom mandatu izvršio još veći pritisak na EU, nego što je to učinio u prvom. On je Europu identificirao kao veće zlo od ostalih aktera u svijetu. To je otvoreno i rekao, doduše svašta je on govorio u protekle četiri godine, kaže   Janis Emmanouilidis.

- Kada Trump kaže da je Europa protivnik to ne doprinosi tome da se Washington u pozitivnom smislu spominje u europskim debatama, naglašava zastupnik u Europskom parlamentu i stručnjak za vanjsku politiku Reinhard Bütikofer iz Saveza ‘90/ Zelenih i dodaje: "Bez obzira na to tko u studenome pobijedi, mi moramo uložiti u kooperaciju. Mi imamo nešto manevarskog prostora kada je riječ o pojedinim temama, poput reforme Svjetske trgovinske organizacije. Tu još uvijek pjevamo iste pjesme".

U ljetnoj studiji Europskog vijeća za međunarodne veze u Bruxellesu navodi se da bi Biden popravio odnose s EU, da bi se SAD iznova uključile u pariški klimatski sporazum te u rad Svjetske zdravstvene organizacije. Ojačao bi i NATO savez iako bi demokratski predsjednik također tražio povećana izdvajanja.

Velike razlike u politici prema Kini naglašavaju se i u analizama briselskih političkih analitičara. Janis Emmanouilidis smatra da ne treba imati previše iluzija: „Izazov u tom smislu bi mogao biti da Bidenova vlada kooperira u multinacionalnim temama, ali kao protuuslugu zatraži stroži odnos prema Kini".

Predsjednik Biden mogao bi tražiti da se države EU priključe sankcijama protiv kineskog Huaweia te da Europa reagira na Južnokineskom moru.

Izbor Joea Bidena mogao bi popraviti, na osobnoj razini, odnose lidera transantlantskih partnera. Navodi se primjer Angele Merkel, koja je s Trumpom imala zamrznute odnose, ali i čelnike zemalja istočne Europe poput Poljske i Mađarske koji su ga već podržali uoči izbora.

- Kada se radi o zaista ključnim pitanjima onda 27 država članica nastupa jedinstveno, barem je tako bilo do danas, iako je bilo onih koji su pokušavali njegovati bolje odnose s Trumpovom administracijom, procjenjuje Janis Emmanouilidis.

Uoči izbora za Bijelu kuću brojni europski političari podsjećaju na izjavu Donalda Trumpa iz kolovoza 2018. kada je rekao da su Europljani neprijatelji.

- Tu je jednostavno prijeđena granica. To čovjek ne želi čuti ni od koga, a pogotovo ne od američkog predsjednika, kaže Peter Beyer, koordinator savezne vlade za transatlantske odnose i CDU-ov zastupnik u Bundestagu u razgovoru za Deutsche Wele. Beyer podsjeća i da Trump nije obavijestio njemačke saveznike o povlačenju američkih trupa iz njihove zemlje (dio ih je preselio u Poljsku), nego su to doznali iz američkih novina. Inače, prema istraživanju javnog mnijenja instituta Civey samo trinaest posto Nijemaca želi drugi predsjednički mandat Donalda Trumpa. Što se tiče stranačke podjele, jedino pristaše desno-populističke Alternative za Njemačku (AfD) većinom podržavaju Trumpa. Više od dvije trećine tih ekstremnih desničara priželjkuje pobjedu sadašnjeg predsjednika SAD-a, ali oni su manjina u njemačkoj političkoj areni.

Kod nas je, na nacionalnoj i istarskoj političkoj sceni, očigledno više navijača i „glasača“ Joe Bidena iako dužnosnici nekih značajnih stranaka, poput HDZ-a, javno šute o toj temi. Ipak, nema sumnje da su i oni uz većinsko mišljenje briselske administracije. 

Povezane vijesti

• Biden poručio Trumpu da ga neće uništiti
• Prvi put u modernoj povijesti u SAD-u će se izbori održati bez kapa i zastavica, raskošnih skupova i dolazaka slavnih
• Harris prihvatila kandidaturu za potpredsjedničku kandidatkinju na izborima