Procjenjujem da u medijskom ili javnom prostoru nema odviše informacija o radu i djelovanju jedinstvene kulturne ustanove, odnosno udruge, kao što je to Čakavski sabor sa svojim brojnim katedrama, ne samo u Istri, gdje je Saboru sjedište, već i šire na prostoru Hrvatske, pa i izvan granica. Tajnik Sabora prof. Josip Šiklić otkriva što je Čakavski sabor, što je učinio i što će učiniti.

- Čakavski sabor, kulturna udruga sa sjedištem u Žminju, čini savez od 26 katedri, koje su među ostalim i u Mađarskoj i Austriji. Sabor danas djeluje kao zajednica udruga u kulturi koju čine te katedre i to na području Istarske, Primorsko-goranske, Ličko-senjske, Karlovačke i Splitsko-dalmatinske županije, te jedna u Šopronu u Gradišću. U vrijeme Domovinskog rata i u teškim poratnim uvjetima saniranja posljedica rata, vodstvo Čakavskog sabora, potpomognuto nizom suradnika, okrenulo se pogledom preko Učke, gdje se već ranije razmišljalo o osnivanju novih katedra. Tako je upravo u tim uvjetima osnovano osam novih - u Grobniku, Kostreni, Rabu, Rijeci, Zagrebu, Otočcu, a kao katedre u sustav Sabora uključila su se već postojeća društva i ustanove u Klani (Društvo za povjesnicu) i Ronjgima (Ustanova "Ivan Matetić Ronjgov"). Otkad sam glavni tajnik osnovana je Katedra u Šopronu, obnovljene su u Splitu (2015.) i Barbanu (2020.), a odnedavno i u Labinu. Pokušavamo obnoviti katedru u Puli, kaže Šiklić.

Najstarija žminjska katedra

U početnoj fazi, 1970. u Labinu je osnovana Katedra Labinske republike s Mediteranskim kiparskim simpozijem kao svojom najznačajnijom kulturnom manifestacijom. U međuvremenu je Katedra prestala s radom, ali je nastavljen rad Mediteranskog kiparskog simpozija. S obzirom da Simpozij nije djelovao jedno vrijeme, a da je u međuvremenu konstituiran kao udruga, odlukom Skupštine Čakavskog sabora udruga je učlanjena u Čakavski sabor u statusu katedre 2020. godine.

- Među istarskim katedrama najstarija je žminjska, institucionalni prethodnik Čakavskog sabora, osnovana 1969., koja je u zadnje vrijeme imala određenih poteškoća u djelovanju, ali se od jeseni nadamo novim uzletima. Buzetska i pazinska katedra djeluju kontinuirano od osnutka 1970. Od katedra na području Rijeke, Hrvatskoga primorja i otoka te Like svojim radom, programima i projektima te postignutim uspjesima posebno se ističe Katedra Grobnišćine, ističe Šiklić.

Na Črnjinu grobu u povodu 100. obljetnice rođenja, Zagreb, 7. listopada 2020.

Čakavski sabor osnovan je u ožujku 1970., a glavni pokretač svih aktivnosti bio je Zvane Črnja, sve do kraja svoga života 1991. Pedeseta obljetnica obilježena je opsežnom monografijom.

- Ideja o monografiji zapravo je nastala 1987., kada je na jednom sastanku Upravnog odbora Zvane Črnja rekao da se bliži 20. obljetnica i da bi trebalo početi s radom na monografiji. Prošla je 30. pa i 40. obljetnica, u povodu koje su nastali prvi tekstovi, a nakon toga zatišje. U 2018. godini Sabor je potpisao s Istarskim ogrankom DHK Pula sporazum o sunakladništvu za ponovnim pokretanjem edicije Istra kroz stoljeća (IKS), pa smo dogovorili da ćemo u sklopu IKS-a objaviti monografiju kao posebno izdanje. Monografija, kako u uvodnom tekstu navodi urednik Boris Domagoj Biletić, "ukoričenjem u knjigu građe i podataka sada u novome kontekstu, konkretno i argumentirano, uz stanovitu količinu neizbježne 'nostalgije' i 'patetike', na svjetlo dana, urbi et orbi, donosi i predočava sve sadržajno i programsko bogatstvo rada jedne zapravo institucije, iako je Čakavski sabor, formalno, udruga. Ali on jest itekakva - institucija!, današnji bi rekli 'brend', nezamjenjiva i nemjerljiva, neusporediva pojava na kulturnome zemljovidu ovoga dijela Hrvatske, ali i domovinske cjeline. Nadajmo se da će tako, sukladno današnjim izazovima, prilikama i potrebama suvremenika, ostati i tijekom idućih ne samo godina, već i desetljeća", prenosi tajnik Čakavskog sabora.

Podaci o bogatoj aktivnosti svih katedri, istarskog, primorsko-goranskog, otočkog, ličkog i dalmatinskog područja te središnjice iza kojih stoji velik broj aktivista i suradnika, objedinjeni na jednome mjesto potvrda su veličine vizije osnivača Čakavskog sabora Zvane Črnje, koji je od samog početka znao što hoće, odakle poći i u kojem je smjeru akcija najpotrebnija, jer kako jednom reče Otto von Habsburg, "onaj koji ne zna odakle dolazi, ne zna ni kuda ide, zato što ne zna gdje stoji".

Istra kroz stoljeća

- Uz 50. obljetnicu Čakavskog sabora obilježili smo i 100. obljetnicu rođenja književnika Zvane Črnje, organiziranjem znanstvenog skupa na temu "Zvane Črnja i Čakavski sabor kao kulturalni fenomen". Radovi sa skupa bit će objavljeni u časopisu Nova Istra, najavljuje Šiklić.

Ponovno je 2018. godine pokrenuta edicija Istra kroz stoljeća, najveći kulturni projekt u Istri u 20. stoljeću. Što je u međuvremenu tiskano, što je u planu tiskati?

- U razdoblju od 1979. godine, kada je objavljeno prvo kolo reprezentativne antologijsko-enciklopedijske edicije Istra kroz stoljeća, uz Aleju glagoljaša, kapitalnog projekta osmišljenog 1977., pa do prijelomnih 1990-ih izišlo je, godišnjim ritmom, šezdeset svezaka u deset kola. Glavni je urednik do smrti bio Zvane Črnja. Od 1991. do 2010. knjige su izlazile neredovito, najčešće u malim nakladama, a objavljena su samo dva i pol kola, nepotpuno 11. (četiri sveska) i 12. (pet svezaka), do zaključno 13. kola (dva sveska), sveukupno 11 knjiga.

Zahvaljujući sunakladničkoj suradnji s Istarskim ogrankom DHK Pula te financijskoj potpori Istarske županije i Grada Pule, Istra kroz stoljeća ponovno je 2018. godine pokrenuta kao redovita edicija. Novo uredništvo radi u sastavu: dr.sc. Boris Domagoj Biletić (glavni urednik), akademik prof.dr.sc. Goran Filipi (preminuo 2021., pa je kooptiran prof.dr.sc. Milorad Stojević), prof. Nada Galant (tajnica uredništva), prof.dr.sc. Irvin Lukežić, prof.dr.sc. Robert Matijašić, prof.dr.sc. Rita Scotti Jurić i prof. Josip Šiklić (tajnik edicije). Od 2018. do danas objavili su šest knjiga kojima su popunjeni 11., 12. i 13. kolo. Inicijalna verzija ovog izdavačkog projekta nosila je naziv "Istra u sto knjiga - projekt za antologijsko-enciklopedijsko izdanje", navodi Šiklić.

Trenutno rade na opsežnoj monografiji "Nova knjiga o Istri", koja je svojevrsni nastavak "Knjige o Istri", nastale prema zamisli znanstvenika i novinara Tone Peruška, izašle iz tiska 1968., a izazvala je tada jako pozitivan odjek. Tekst predstavlja cjelovit prikaz istarske povijesne sudbine sagledane sa stajališta suvremenih razvojnih procesa i današnjih potreba. Knjiga je zamišljena i kao pomoć i putokaz za nastavu o zavičaju. Autori tekstova (ukupno 35) su stručnjaci, specijalisti za pojedina područja, gotovo svi iz Istre.

Nova knjiga o Istri

- Prigodom rada na Monografiji, pregledavajući dokumente i spise, došli smo do spoznaje da Aleja glagoljaša, jedan od kapitalnih projekata Čakavskog sabora, djelo akademika Josipa Bratulića i kipara Želimira Janeša, zapravo nije ničija, odnosno da je neriješen njezin pravni status, a informativni pano koji je bio na početku Aleje, nažalost, uništen je prilikom radova na cesti prije više godina. Stoga smo dizajnirali novi pano s QR codom koji će uputiti zainteresirane posjetitelje na nove web stranice Čakavskog sabora (https://cakavskisabor.hr), na kojima će, između ostaloga, naći podatke o svim spomenicima Aleje na hrvatskom, talijanskom i njemačkom jeziku. Postupak izrade novog panoa je u tijeku. U planu je da do 40. obljetnice dovršetka Aleje glagoljaša (dovršena 1985.), registriramo Aleju kao kulturno dobro nacionalnog značenja, za što nam predstoji ogroman posao, najavljuje Šiklić.

Predstavljanje Monografije u Čakavskoj kući u Žminju 2021.

Većina katedri, članica Čakavskoga sabora, ostvarujući planove i programe rada najčešće skromnim i nedostatnim sredstvima, pretežito volonterskim radom, postižu vrlo značajne rezultate u većini programskih područja (kulturološkom, znanstvenom, nakladničkom, edukativnom). Time daju prepoznatljiv i osebujan kulturni pečat na razinama zavičajnim, lokalnim ili regionalnim, ali raznim projektima i na nacionalnoj razini. Epidemija koronavirusa usporila je ili odgodila neke projekte. Kada se očekuje da će svjetlo dana ugledati Istarski biografski leksikon?

- Natuknice za Istarski biografski leksikon uglavnom su napisane. Radi se više od 2.000 osoba iz svih razdoblja istarske povijesti. Slijedi redaktura, lektura, oblikovanje i na kraju tisak. Trenutno se natuknice prevode na talijanski jezik. Leksikon bi, ako se osigura potreban novac, trebao ugledati svjetlo dana iduće godine, kaže tajnik.

Veselko Velčić, jedan od predsjednika Čakavskog sabora, svojedobno je rekao, "Čakavski sabor je interesantan fenomen kakav nije nigdje drugdje ostvaren. On bi morao dobiti šansu da kao forma uđe u kulturnu politiku Hrvatske. Upravo on ostvaruje onaj stvaralački princip globalne politike da kultura treba biti faktor transformacije u određenoj sredini". Je li se to ostvarilo?

Plejada Istrana i Primoraca

- U proteklih nešto više od pet desetljeća Čakavski sabor je plodnim kulturnim i znanstvenim programima, projektima i manifestacijama, akcijama i inicijativama, poglavito u razdoblju centralističkoga sustava, unitarističkih i birokratsko-dogmatskih struktura i tendencija, kada je zaprijetila opasnost pogubne unifikacije istarsko-primorsko-čakavskoga područja, odigrao povijesnu ulogu u očuvanju kulturnoga i nacionalnoga identiteta, ne samo istarskoga, nego i čitavog čakavskoga govornog područja. Povezao je afirmirane umjetnike, znanstvenike, kulturne djelatnike, političare, radnike i obične žitelje iz većih i manjih naselja te stvarao uvjete da i ta manja naselja, koja su u stanovitom smislu bila autarkična, putem katedri Čakavskoga sabora, od Istre do Kvarnera, Like i Dalmacije, pa i dalekog Gradišća, otvore vrata ne samo domicilnom stanovništvu, već i mnogim istaknutim znanstvenicima, umjetnicima i kulturnim djelatnicima, entuzijastima i ljubiteljima zavičajne baštine, oblikuju i ostvare, više ili manje, dugotrajne i kontinuirane specijalizirane znanstveno-kulturne programe, projekte i priredbe širega i trajnijega domašaja. Plejada Istrana, Primoraca i otočana značajno je pridonijela tomu da se Istra svojom poviješću, kulturom i posebno čakavskim dijalektom konačno integrira u hrvatsku povijest, kulturu, lingvistiku i druge znanosti i discipline i to znanstvenim metodama, ne podcjenjujući pritom doprinose romanskih, germanskih i drugih kultura, kaže Šiklić.

Katedre Čakavskog sabora

Katedra ČS Bakarskog kraja, Škrljevo (2001.), Buzet (1970.), Cres-Lošinj (1987.), Grobnišćine, Grobnik (1992.), Društvo za povjesnicu Klane (1993.), Kornić (otok Krk, 2004.), Kostrena (1997.), Kotor, Crikvenica (2010.), Udruga Mediteranski kiparski simpozij, Labin (2020.), Lovran (2010.), Općine Modruše (2006.), Općine Mošćenička Draga (2003.), Za glazbu, Novigrad (2004.), Novljansko kolo, Novi Vinodolski (1971.), Opatija (1970.), Pokrajine Gacke, Otočac (1997.), Za povijest Istre, Pazin (1970.), Udruženje sopaca otoka Krka, Pinezići (2002.), Naš kanat je lip, Poreč (1972.), Roč (1973.), Ustanova Ivan Matetić Ronjgov, Ronjgi (1977.), Udruga Marko Uvodić Splićanin, Split (2015.), Šopron, Mađarska (2011.), Hrvatski istarski preporoditelji, Trviž (2010.), Sabor čakavskog pjesništva, Žminj (1969.), Barban (obnovljena 2020.)

Prestale djelovati: Međunarodni centar za antropologiju Motovun; Rab; Istarska književna kolonija Grozd, Pula; Juršići; Pula; Društvo Istrana, Zagreb; Svetvinčenat; Susreti na dragom kamenu, Rakalj; Katedra ČS za kazališnu i scensku djelatnost FERR, Pula.

Izdavačka djelatnost

Uz Monografiju, Čakavski sabor objavio je ova izdanja: V. Acquavita, Herbarium mysticum (prijevod s talijanskog jezike); S. Vukušić, Eseji i zapisi; J. Lužina, Pulski eseji; A. Crnobori, U snu i M. Kalčić, Čovjek u svom vremenu. Objavom knjige J. Zeman, Izgubljeni zavičaj (prvi put u ediciji prijevod s njemačkog jezika), koja je u završnoj fazi, kompletirat će se svih 13. kola (ukupno 78 knjiga).

U pripremi su knjige za 14. kolo Nova knjiga o Istri, zatim prijevod romana O. Ramousa, Il cavalo di cartapesta (Papirnati konj) i Izbor iz djela (poezija, proza, eseji…) G. Scottija (prijevod s talijanskog jezika).

Povezane vijesti

• ZVANE ČRNJA I ČAKAVSKI SABOR KAO KULTURALNI FENOMEN Robert Matijašić: Da nije bilo Zvane Črnje ne bi bilo ni Čakavskog sabora
• "ŠTORIJA UD GLAGOLJICE" U subotu besplatna turistička tura OD ROČA DO HUMA PJEŠKE KROZ ALEJU GLAGOLJAŠA
• PREDSTAVLJENA MONOGRAFIJA ČAKAVSKOG SABORA Šiklić: "Nakon toliko vremena jednostavno mogu reći - IMAMO KNJIGU"