Naši su rudari digli glas zbog obespravljenosti, socijalne nesigurnosti i sve izraženijeg divljanja fašizma. Imali su hrabrosti dići svoj glas, i reći "Kova je naša". Sila je prevladala, ali i samosvijest koja se tada rodila, označila je jačanje antifašizma. Antifašizma na kojem počivaju temelji suvremene Europe i Hrvatske, rekao je labinski gradonačelnik Valter Glavičić

Uz 99. obljetnicu Labinske republike, kada su 1921. godine labinski rudari stupili u 30-dnevni štrajk protiv talijanske uprave i nakratko uspostavili svoju upravu nad rudnikom, danas je u DKC-u Lamparna održana Svečana akademija Grada Labina i općina Kršan, Pićan, Raša i Sveta Nedjelja. Nastupili su pjevački zbor i učenik Teo Buždon iz Umjetničke škole Matka Brajše Rašana te pjesnikinja na labinskoj cakavici Rina Miletić sa stihovima o rudarima. Svečanost je bila nabijena emocijama, moglo se to osjetiti i iz govora Vladimira Torbice, županijskog pročelnika za kulturu i izaslanika župana, kao i domaćina, labinskog gradonačelnika Valtera Glavičića.

Ponosni na ostavštinu

- Mi se poštovani uzvanici, ponosimo rudarskom ostavštinom i idealima ugrađenim u temelje naše rudarske Labinske republike. Istovremeno svjesni smo odgovornosti za sve što smo naslijedili, za ono što smo dobili rođenjem i pripadnošću ovom kraju. Odgovorni smo ne samo deklarativno cijeniti povijest. Dužni smo štititi i graditi nove europske horizonte, prenositi ih na naše mlade i istovremeno ih oplemenjivati. "Labinska republika" iz 1921. godine duboko je usađena u svijest svih Labinjana. Naši su rudari digli glas zbog nepodnošljive obespravljenosti, socijalne nesigurnosti i sve izraženijeg divljanja fašizma. Imali su hrabrosti dići svoj glas, i reći "Kova je naša". Punih 37 dana prkosili su jačem i moćnijem državnom aparatu. Sila je prevladala, ali i samosvijest koja se tada rodila, označila je jačanje antifašizma. Antifašizma na kojem počivaju temelji suvremene Europe i Hrvatske. Antifašizma, koji se rodio ovdje u Labinu, u rukama mićega labinskega šloveka. Zato kad danas pogledamo obnovljeni Šoht, rudarski simbol ovog grada i njegovih ljudi, naš rudarski div, svjedočimo ne samo njegovoj obnovi, njegovim zdravim, čvrstim i postojanim nogama, nego i trenutku kada današnja generacija Labinjana simbolički šalje poruku da poštujemo svoju prošlost i njezina dostignuća i da jednako ustrajno u toj ostavštini gradimo svoju budućnost, rekao je labinski gradonačelnik Valter Glavičić te na kraju cijeloj Labinštini čestitao Dan Labinske republike uz rudarski - "Sretno".

Ruke mićega šloveka

Kompletna obnova šohta financirana je bespovratnim sredstvima Europske unije iz Programa prekogranične suradnje INTERREG V-A Slovenija-Hrvatska, u iznosu 350 tisuća eura. Radove su izvodile labinske firme Obrt Derosi metali iz Vineža, stručni nadzor tvrtka Wal inženjering d.o.o. iz Labina, a projektantski nadzor provodio je Studio arhing d.o.o. iz Zagreba.

- Vrlo zahtjevne i opasne radove odradio je labinski mići šlovek. On je prkosio visini, vjetru, često i kiši kako bi radovi bili gotovi na vrijeme. Hvala vam svima na sjajno odrađenom poslu. Opet smo dobili moćan, zdrav i neslomljiv šoht. Baš zato mislim da ga svaki dan moramo pogledati, da nas posjeti na hrabrost i srčanost koju su imali naši kovari. Oni su punili vagonete ugljenom, a novac je odlazio u Beč, Rim ili Beograd. Ali imali su hrabrosti tražiti svojom mukom stečena prava, od puno jačih i snažnijih od sebe. Vjerujem da svaki puta kada šoht nas pogleda pomisli i upita se: do kada ćemo šutjeti i trpjeti, do kada ćemo neke nove moderne vagonete puniti ovdje u Istri, slati ih u neka nova odredišta, a zauzvrat dobivati mrvice, nepoštivanje i neuvažavanje. Baš zato za pogledati Šoht treba dignuti glavu, biti hrabriji, pričati svuda zašto nam on toliko znači, zaključio je Glavičić.

Vladimir Torbica je istaknuo da kao osoba iz druge sredine već po ulasku u Labin vidi njegove ljepote i bogatstvo, od parka Mediteranskog kiparskog simpozija, obnovljenih fasada zgrada, starog grada pa do obnovljenog šohta koji nije samo simbol rudarske Labinštine nego i cijele Istre. Zahvalio je labinskom gradonačelniku na svemu što je učinio i čini na zaštiti i očuvanju rudarske baštine, a posebno se zahvalio bivšem gradonačelniku Tuliu Demetliki koji je, kako je rekao, puno učinio za Labin u proteklih desetak godina.

Demetliki poljsko priznanje

Upravo su Demetliki na svečanoj akademiji uzvanici iz Poljske uručili počasnu titulu rudarskog generalnog direktora za doprinos u očuvanju rudarske baštine i dugogodišnju suradnju koje mu je dodijelilo Ministarstvo rudarstva i energetike Republike Poljske. Ova počasna titula koja je vezana i za mogućnost nošenja posebne svečane rudarske odore kao simbol velikog poštovanja prema nagrađenoj osobi Demetliki je uručena nakon što je krajem prošle godine u Rybniku (Poljska) primio nagradu Crni Dijamant, a danas mu je uručen od strane zamjenika ministra rudarstva Poljske, Adama Mireka.

- Ova počasna titula puno mi znači, kao i vaš dolazak na proslavu obljetnice Labinske republike i Dana rudara. Ona je simbol truda i rada na očuvanje rudarske tradicije i baštine, a to posvećujem i svima onima koji su prije mene radili na tome, posebice pokojnim Marinu Brkariću i Gracijanu Kiršiću, ali i onima koji sada rade i radit će u budućnosti na tom projektu, rekao je između ostalog Demetlika.

Prije svečane akademije pročitan je i telegram s čestitkama hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića. Nakon svečanog dijela i održane Akademije, povodom završetka obnove Šohta, Grad Labin organizirao je besplatnu kovarsku marendu za sve prisutne. Zbog lošeg vremena odgođeno je pješačenje Kovarskim putovima i zajedničko fotografiranje ispod šohta, a obilježavanje se nastavlja danas, komemoracijom na Krvovoj placi u Vinežu.

Povezane vijesti

• Labin: Rudarska ostavština zasjala u novom ruhu
• Rašani ne mogu sami graditi pročistač
• Obilježavanje Labinske republike