PREDSJEDNIK HSU-a
Enco Crnobori: Predložili smo uvođenje 13. mirovine
(Snimila Doria Mohorović)
O aktualnim izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, koje će stupiti na snagu 1. srpnja ove godine, razgovarali smo s Encom Crnoborijem, predsjednikom županijske organizacije Hrvatske stranke umirovljenika (HSU) Istarske županije.
- HSU je u 28 godina postojanja ostala parlamentarna stranka, a postignuća poput ulaska u vladu i suradnje s HDZ-om na državnoj razini omogućila su nam da ostvarimo značajan utjecaj. Naš predsjednik Veseljko Gabričević, izabran je za saborskog zastupnika, a Marinko Lukenda, naš državni tajnik, sada vodi resor za mirovinsko osiguranje, što je ključni faktor u pripremama izmjena zakona, objašnjava Crnobori.
Pravednija raspodjela
Ističe da je jedan od strateških ciljeva HSU-a koji se tiču izmjene Zakona, a koje s nestrpljenjem očekuju brojni umirovljenici, bio uvođenje 13. mirovine.
- Istaknuli smo to još u srpnju 2023. godine. Nakon dugih pregovora, uspjeli smo postići dogovor, iako proces nije bio jednostavan. Nacionalno vijeće za umirovljenike, u kojem sudjeluju Matica umirovljenika, sindikati i predstavnici Vlade, raspravljalo je o ovom pitanju pod vodstvom premijera i resornog ministra. Do sada je umirovljenicima isplaćeno osam paketa pomoći, koji su uglavnom bili usmjereni na one s najnižim primanjima.
Iako je to pohvalno, smatramo da je važno osigurati pravedniju raspodjelu, posebno za umirovljenike koji su radili 40 i više godina te imaju nešto veće mirovine, ali često ostaju zakinuti u takvim mjerama. Zato smo predložili uvođenje 13. mirovine, odnosno stalnog dodatka na mirovinu. Kako bi se osigurala dugoročna primjena ove mjere, tražili smo da uđe u zakonski okvir, pojašnjava Crnobori i naglašava da se očekuje da će ovaj prijedlog ući u saborsku proceduru te da će biti izglasan u lipnju, s primjenom od 1. srpnja.
- Naša stranka inicijalno je predložila da dodatak iznosi 15 eura po godini staža. Vlada je prvotno nudila između 3 i 4 eura, na što nismo pristali. Kao privremenu mjeru, premijer je donio odluku o isplati božićnice od 80 eura svim umirovljenicima, dok su za Uskrs isplaćene jednokratne naknade od 50 eura. Smatramo da nije pravedno da svi umirovljenici dobiju isti iznos. Stoga smo se zalagali za model u kojem bi se dodatak određivao prema godinama radnog staža.
Prema trenutačnim dogovorima, od 1. srpnja do kraja godine novi dodatak na mirovinu bit će primjenjivan, a Vlada će svake godine odlučivati o njegovom iznosu na temelju financijske situacije. Ono što sada možemo potvrditi jest da će dodatak iznositi između 5 i 10 eura po godini staža, no točan iznos bit će poznat nakon saborske rasprave i konačnog usvajanja prijedloga. U svakom slučaju, ljudi će znati da ako imaju određene godine staža, puta 5 ili 10 eura, ovisno koliko bude, da će dobiti određenu cifru i to je pošteno, navodi Crnobori.
HSU također zagovara razdvajanje socijalnih naknada od mirovinskog sustava kako bi mirovine bile isplaćivane iz mirovinskih fondova, dok bi proračun pokrivao razliku. Uz to, ističe potrebu podizanja zakonskog minimuma mirovina kako bi umirovljenici s najmanjim primanjima imali dostojan životni standard.
Formula za mirovine
Postignut je, kako dalje govori, i značajan uspjeh u promjeni formule za usklađivanje mirovina. Novi omjer od 85:15 (prosjek plaća i inflacije) stavlja Hrvatsku na prvo mjesto u Europskoj uniji, dok su dosad predvodile Poljska i Finska s omjerom 80:20.
- Hrvatska će sad biti prva u EU koja će imati omjer 85:15. Uspjeli smo doći do toga. Neki kažu da je malo, ali iskorak smo napravili. To je velik pomak za broj od 1,22 milijuna umirovljenika, napominje Crnobori. Očekuje se da će nova formula povećati izdvajanja za mirovine za 17,4 milijuna eura u 2025. te 76,4 milijuna eura u 2026. godini.
Osim ovih promjena, tu je i povećanje dodatnog radnog staža za žene koje su rodile od 1. srpnja ili usvojile djecu - sa sadašnjih šest na 12 mjeseci. Da sad se, objašnjava, to odnosilo samo na novorođenu djecu. Ova mjera, dodaje, posebno je značajna u kontekstu demografske politike, jer potiče rađanje i usvajanje djece, a istovremeno pomaže ženama da brže dođu do zaslužene mirovine.
U nastojanju da potaknu rad i nakon umirovljenja, nova pravila omogućuju bonifikaciju mirovina za umirovljenike koji nastave raditi nakon što steknu uvjete za punu mirovinu.
- To znači da onaj koji ispunjava uvjete za ići u punu mirovinu, a vitalan je i želi ostati raditi, a i potreban je struci, može ostati raditi, znači mirovina mu se bonificira. Za svaku godinu staža dobit će određeni postotak više, kaže naš sugovornik. Napominje i da je to ujedno i poticajna mjera kojom se smanjuje potreba za uvozom radne snage.
Povećanje najnižih mirovina za 3 posto još je jedna mjera u sklopu reformi, a omogućeno je i puno radno vrijeme za umirovljenike uz isplatu 50 posto mirovine, što je novost u odnosu na dosadašnje ograničenje od četiri sata rada dnevno.
HSU se, kaže Crnobori, zalagao za ukidanje penalizacije za prijevremenu mirovinu sa 65 godina, no Vlada je pristala na granicu od 70 godina. Ova mjera će, dodaje, pomoći oko 121.000 umirovljenika kojima su mirovine smanjene zbog prijevremenog umirovljenja, često uzrokovanog ekonomskim krizama u firmama poput slučaja Uljanika.
Također, planirano je povećanje mirovina za 216.000 invalida, s posebnim naglaskom na invalidske mirovine koje se godinama nisu povećavale. Predviđeno je povećanje od oko 97 eura.
- Ostali smo pozitivno iznenađeni vezano za još jednu mjeru. Tražili smo da se porez na mirovine oslobodi za mirovine ispod 1.000 eura. Međutim, uspjeli smo doći do toga da će se ukinuti porez na sve mirovine, ističe Crnobori.
Na regionalnoj razini, HSU naglašava važnost poboljšanja infrastrukture za umirovljenike. U tijeku je izgradnja 18 novih centara za starije osobe, uključujući jedan u Medulinu. Također, stranka se zalaže za sufinanciranje boravka u privatnim domovima, slično modelu financiranja dječjih vrtića. Napominje da bi se za to trebala pobrinuti Županija, jer to smještaj korisnika u domove za umirovljenike nije luksuz, već potreba.
Sufinanciranje domova
- To je jedan problem koji ću kao čelnik ove stranke u Istri zagovarati na lokalnoj razini. Nema mjesta u svim tim regionalnim domovima za umirovljenike ili domovima za starije osobe, a privatnih ima puno, ali se ne sufinanciraju. U Medulinu je praksa takva da, ako nemamo mjesta u vrtiću, Medulin sufinancira boravak u drugim vrtićima u Puli. To bi trebalo raditi i na primjeru domova za starije, kaže Crnobori.
Jedna od inicijativa koje su pokrenute u Puli, suradnjom HSU-a i Grada, je umirovljenička kartica, koja omogućava različite popuste na javne usluge, čime se umirovljenicima olakšava svakodnevni život. Lani je uvedena mogućnost besplatnog korištenja željezničkog prijevoza za umirovljenike, a u suradnji s resornim ministarstvom, kaže sugovornik, radi se na tome da im se omoguće i besplatne vožnje trajektom (oni koji žive na otocima već imaju besplatnu kartu).
Dodatni pomaci mogli bi se, smatra Crnobori, napraviti i u suradnji s privatnim sektorom, kao što su trgovački lanci poput Lidla, Kauflanda i Plodina. Sugerira da bi lokalna vlast mogla pregovarati s ovim lancima kako bi se organizirali popusti, poput 5-10 posto na određene dane u tjednu, čime bi se direktno pomoglo umirovljenicima. Kao važno pitanje, također spominje ideju uvođenja jedinstvene nacionalne iskaznice za umirovljenike.
Također, predlože uspostavljanje posebnog ureda za umirovljenike na razini grada, s osobama zaduženima za povezivanje i rješavanje njihovih potreba, što bi, ocjenjuje, bilo iznimno korisno u Puli, gdje živi oko 16 tisuća umirovljenika.
- To su ljudi koji su stvarali ovu državu prije i ovu sada, uplaćivali, radili, trudili se. I bilo bi dobro da barem neke benefite ti ljudi imaju. Jer, uz to što se radi na razini države i Vlade, ajmo i mi vidjeti što mi možemo dati našim umirovljenicima na lokalnoj razini, jer tu žive i tu plaćaju poreze, zaključuje Crnobori.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
