ČITA(J)MO ISTRU
Pljočkanje - od pastirske igre do sporta
(Arhiva Glasa Istre)
Pljočkanje, pločkanje je pučka arhaična igra koja se igra na otvorenom, na livadi ili cesti. Uglavnom se igrala dok se čuvala stoka ili nedjeljom i svetkovinama u trenucima odmora i zabave. Od stare pastirske igre i razonode pastira, danas se pljočkanje razvilo u organizirano sportsko natjecanje.
Istraživanje enologinje Maretić
Enologinja Mirjana Margetić piše: "Igru mogu igrati najmanje dvije osobe, ali gornja granica nije određena. Za pljočkanje je potrebno imati okrugli kamen, pljočku, veličine dlana i jedan veći kamen, grotu, koji se postavi na tlo.
Kada se odredi mjesto gdje će se igrati, povuče se linija otprilike pet metara dalje od grote. Zatim svaki igrač uzima svoju pljočku i njome gađa cilj. Pobjednik je onaj tko baci najbliže groti. Najčešće su igrali dječaci, a ponekad i djevojčice".
U Istri ova se igra naziva: pljočkanje, pločkanje, prahćanje, pljočka.
Početkom 90-ih godina 20 stoljeća pokrenuta je ideja o revitalizaciji i omasovljenju pljočkanja u Istri. Krenula je inicijativa da se ova od davnina poznata pučka, pastirska igra sačuva kao dio tradicijskog nasljeđa. Jedno od prvih organiziranih natjecanja bilo je 1994. godine u Svetom Petru u Šumi prigodom obilježavanja Dana Općine. Godine 1996. u Žminju, za Bartulju, održan je prvi turnir u pljočkanju prema pisanim pravilima, da bi nakon nekoliko dana u Šuranima pokraj Tinjana, bio održan prvi otvoreni Županijski turnir u pljočkanju.
Natjecanje je održano po starinskim pravilima koje je zapisao Vlado Družeta iz Pazina prema kazivanju nekoliko pljočkara iz raznih dijelova Istre.
Udruga, savez i turniri
Istarski pljočkari osnovali su Športsku pljočkarsku udrugu Istarske županije, koja je 1. lipnja 2002. godine održala osnivačku skupštinu i usvojila Statut udruge. Podsjetimo da su osnivački dokumenti i pravilnik napisani na dijalektu, pa je time, osim igre, sačuvan i istarski dijalekt.
Osnivanjem pljočkarskih klubova, pljočkanje se razvija u dvama smjerovima: sportsko-natjecateljskom i u očuvanju tradicijskog načina igre. Istarski pljočarski savez aktivno djeluje na unapređenju, ali i očuvanju ove igre. Stoga su, uz stručnu pomoć Etnografskog muzeja Istre, radili na izradi prijavnice za Ministarstvo kulture gdje se predlaže uvrštavanje igre pljočkanja na Listu zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske.
Jedan se od načina popularizacije igre najčešće odvija u organiziranju turnira prigodom održavanja pučkih fešta povodom blagdana, primjerice, Bartulja u Žminju, Vidova u Gračišću, Petrova u Svetom Petru u Šumi i drugih.
U Registar udruga RH, Istarski pljočkarski savez upisan je 2011. godine. Pravila su se tijekom vremena mijenjala i dopunjavala. Početni pravilnik ima šest članaka, od kojih prvi, beside – terminologija, obuhvaća sve pojmove vezane uz igru. Članak br. 2 objašnjava "Zašto, kadi, ki i zača se pljočka". ž
Može biti organizirana pojedinačna igra, igra s kunpanjom (par) i igra u kunpaniji (momčad, trojke, četvorke…). Pljočku moru igrati svi ljudi bez obzira na dob i spol, a svakemu špotašu mora biti vajka želja da u duhu pravednog nadmetanja u jednakim uvjetima dobije igru, u kojoj je cilj hititi (koštati) pljočku ča bliže pljočkašu i da na kraju kada dobije partidu za to dobije priznanje i simboličnu nagradu.
Kazivanje pljočkara
"Za pljočkati je potrebito imati pljočke, to su škrilje ni velike ni male, tako da lipo stanu u ruku. U igri more biti pet, šest, a i više pastira igrača. Svaki igrač ima svoju lipo regulanu okruglu pljočku. Odredi se misto od kud će se hitati pljočka, za ča se povuče crta, obično se igralo na putu, eli krasadi.
Četiri, pet metri dalje se je stavljala tombulaska grota i pljočke su se hitale ki će bliže te tombulaste grote, ten cilju. Čigova je najbliža toj grotini, je dobija partidu. Je mora pojti vrnuti ovce eli goveda, ko je zgubija. Smo igrali i z čikom. Čik je bija na toj tombulastoj groti. Najprija smo bližili groti, a kad je čik udletija smo bližili na čik", kazivao je Miha Orlić iz Klarići.
Novinar i publicist Marko Bijažić u knjizi "Istarski narodni običaji i zanati" (1999.) zapisao je kazivanje Anđela Pustijanca iz Peresiji:
1. Zogo je dugo oko 10 metri, a široko do 3.
2. Čik mora biti najmanje 6 metri od rige od kuda se hita,a ne van zoga.
3. Pljočke i čik moraju biti samo od grote.
4. U škvadri moraju biti 3 zogadura, svaki z jenon pljočkom.
5. Svaka pljočka ima jedan punat.
6. Ako u jenen hitanju sve tri pljočke jene škvadre imaju punat ono put je to duplo (6).
7. Izbijati pljočku se more samo šeko, a ne "šuljanjem".
8. Čik se more izbijati samo šeko.
9. Ona pljočka izbijana šuljanjem se torniva na misto, a ona ka je zbila se hita van zoga za to hitanje.
10. Za izbijanje se mora javiti sucu, a sudac šenja i pljočku i čik.
11. Ako za vrime izbijanja čik pojde van zoga se zoga kako da je u zogu.
12. Partida dura 11 ili 16 punti, po dogovoru kapoškvadre, a ne duže od 20 minuti.
13. Ako se pljočka razbije, valja veći kus.
Budućnost pljočkanja u Istri nije upitna
Sadašnjost, ali i budućnost ove igre u Istri je neupitna. U prilog toj tvrdnji stoji osnivanje sve većeg broja pljočkarskih klubova ili udruga, koje u svojim programima imaju kao jedan od prioriteta očuvanje izvornosti načina igre, koji je odvojen od natjecateljskog dijela.
Neki klubovi i udruge imaju svoje mrežne stranice, facebook profile ili blogove, putem kojih informiraju javnost o svojim aktivnostima, ali i o povijesti pljočkanja.
Pučka igra pljočkanje kao nematerijalna baština upisana je u Registar kulturnih dobara RH.
Godine 2022. UNESCO-ov međuvladin odbor za očuvanje nematerijalne kulturne baštine pozitivno je ocijenio multinacionalnu nominaciju, pa je pljočkanje uvrstio u Registar dobrih praksi UNESCO-a. Inicijativu je pokrenula Italija, kojoj su se pridružile Hrvatska, Belgija, Cipar i Francuska.
Prva međunarodna radionica o dobrim praksama zaštite tradicijskih igara i sportova, a time i pljočkanja, održana je u Svetvinčentu, 2019. godine. Na inicijativu Istarskog pljočkarskog saveza (IPS) 2020. godine održan je webinar na temu "Tradicijski sportovi i igre u kontekstu turizma", okupljajući partnere iz nominacijske mreže. Praksa je nastavljena 2021. godine kroz "Ulogu tradicijskih igara i sportova u razvoju lokalnih zajednica u kontekstu održivog turizma" i "Budućnost tradicijskih igara i sportova: ulaganje u obrazovanje".
Na inicijativu IPS-a u kurikulume osnovnih škola Istre uvrštene su tradicijske igre i sportovi, pa je po prvi puta održana Školska liga pljočkanja.
IPS okuplja klubove: ŠPK Agroturist Vodnjan, PK Škrilja Pula, PK Radigoza Savičenta, PK Marčenegla Buzet, PK Lanterna Savudrija, PK Sveti Petar Sv. Petar u Šumi, PK Žminj i Mokrice Oroslavje.
Sv. Petar u Šumi nacionalni je centar pljočkanja. IPS ima sjedište u Žminju, na čijem je čelu predsjednik Armando Fabijančić. Pljočkarski savez Hrvatske osnovan je 2016. godine, sa sjedištem u Savičenti, a predsjednik je Milivoj Pacenti.
Podrška župana Borisa Miletića
Početkom ožujka ove godine istarski župan Boris Miletić primio je predsjednike Armanda Fabijančića i Milivoja Pacentija, koji je izrazio zadovoljstvo što se u Istri njeguju tradicijski sportovi.
- S obzirom na to da ove godine Istarska županija nosi prestižnu titulu Europske regije sporta, izrazito nam je drago da se i ovakve pučke igre, preteče onoga što danas smatramo sportovima, njeguju jer su one ne samo izraz naše baštine i identiteta, već i jedan specifičan vid dokolice te sportsko-rekreativnog nadmetanja, koji ljude potiče na međusobno druženje, uvažavanje i jačanje duha fair playa, rekao je tada istarski župan.
Predsjednik PSH Milivoj Pacenti rekao je tom prigodom da je u posljednjih desetak godina došlo je do oživljavanja tradicionalnih pučkih igara, što je okrunjeno uvrštavanjem pljočkanja u Registar kulturnih dobara RH 2016. godine, te upisom u UNESCO-v Registar dobrih praksi kao dio svjetske nematerijalne kulturne baštine 2022. godine.
- Istarski Pljočkarski Savez broji oko 170 članova, raspoređenih u osam pljočkarskih klubova. Kada je riječ o aktivnostima za 2025. godinu, na rasporedu je 30 manifestacija na kojima će pljočkaši sudjelovati, što uključuje natjecanja, ali i lokalne pučke fešte te sajmove gdje će ta aktivnost biti upriličena kao popratni, odnosno zabavno-sportski dio programa, istaknuo je Pacenti.
Predsjednik IPS Armando Fabijančić napomenuo je kako pljočkanje, unatoč svojoj rastućoj popularnosti, još uvijek nije uvršteno u službenu nomenklaturu sportova, što predstavlja prepreku u smislu izostanka mogućnosti da se cjelokupni organizacijski, infrastrukturni, ali i financijski aspekt ove aktivnosti podigne na snažnijim i održivijim temeljima. Izrazio je želju da se, kroz zakonske izmjene i administrativne procedure, ovaj problem pokuša riješiti.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
