Sunce, more i vjetar umjesto ugljena, mogli bi postati ključni saveznici Istre na putu prema zelenoj budućnosti. Nakon najavljenog zatvaranja termoelektrane Plomin za 2033. godinu, Istra će se morati okrenuti solarnoj energiji i vjetroenegiji. U porečkom hotelu Valamar Diamant na tu je temu, u organizaciji Glasa Istre, održana konferencija "Green Istria 2030: Energetska održivost Istre". Skup je okupio vodeće stručnjake, poduzetnike i predstavnike lokalne vlasti, koji su raspravljali o budućnosti obnovljivih izvora energije u regiji.

(Snimio Milivoj Mijošek)

Održivi izvori energije

Konferencija je došla u ključnom trenutku, kada se sve više govori o nužnosti prelaska na održive izvore energije. Poseban naglasak stavljen je na solarnu energiju, a sudionici su razmatrali načine kako ubrzati implementaciju zelenih projekata i smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima.

Na konferenciji su govorili istarski župan Boris Miletić, član Uprave ACI d.d. Ivan Herak, voditeljica korporativnih poslova u Rockwoolu Anđelka Toto Ormuž, direktor Obnovljivih izvora energije i inovacija u INA-i Ivan Andročec, v.d. upravitelj Istarske regionalne energetske agencije Andrea Poldrugovac, porečki gradonačelnik Loris Peršurić te v.d. glavne urednice Glasa Istre Tea Tidić. Raspravu je moderirao poznati novinar Mislav Togonal, a među uzvanicima bili su i zamjenici pulskog gradonačelnika Ivona Močenić i Bruno Cergnul, predsjednik IDS-a Dalibor Paus, zamjenica župana Jessica Acquavita, županijski pročelnik Ivan Glušac, Goran Bilić, direktor ACI marine Rovinj i drugi.

Da se o zelenoj tranziciji već dugo razgovara, ali i da postajemo sve više svjesni promjena oko nas uzrokovanim klimatskim promjenama, uvodno je istaknula Tea Tidić, glavna urednica Glasa Istre.

Tea Tidić (Snimio Milivoj Mijošek)

- Veliki utjecaj na klimatske promjene zasigurno ima i ugljični otisak, gdje je "tradicionalna" industrija jedan od sektora koji će najviše trebati poraditi na smanjenju istoga, a time se ujedno postavlja i pitanje – opskrbe energijom, koja je u Istri od krucijalnog značaja posebice u špici turističke sezone, kad se potrošnja električne energije, kojom se Istra opskrbljuje trenutno pretežno iz plominske termoelektrane koju pogoni fosilno gorivo kameni ugljen, višestruko multiplicira.

Najavljenim zatvaranjem plominske termoelektrane 2033. godine, potrebe za električnom energijom morat će se kompenzirati iz drugih izvora. I upravo tu dolaze do izražaja obnovljivi izvori energije, poput sunca, vjetra i mora, kojih u Istri ima u izobilju. Danas nam to izgleda kao daleka budućnost, ali pravovremenim promišljanjem i planiranjem, Istra će u, ne tako dalekoj budućnosti, biti energetski održiva, i prije svega, ekološki orijentirana regija, čime ostavljamo naš kraj i njegove prirodne ljepota i bogatstva netaknutima u nasljeđe mnogim generacijama koje tek dolaze.

Glas Istre već više od osam desetljeća bilježi život Istre u svim njegovim segmentima, a tema današnje konferencije, "Energetska održivost Istre", zasigurno jest krucijalna tema koja će uvelike utjecati na svakodnevnicu Istranki i Istrana, i upravo zbog toga smo i pozvali stručnjake i relevantne govornike koji će u konstruktivnom dijalogu predstaviti djelićak budućnosti života na istarskom poluotoku, rekla je Tidić.

Poželivši svima dobrodošlicu u sunčan Poreč, gradonačelnik Loris Peršurić rekao je da su Istra i grad Poreč predvodnici zelenih politika, navodeći i neke od primjera.

Loris Peršurić (Snimio Milivoj Mijošek)

- Naše ustanove imaju sunčane elektrane, električne automobile u gradskoj upravi i našim firmama, električni autobus za internu komunikaciju unutar našeg grada. Ono po čemu smo možda jedinstveni u Hrvatskoj je da imamo prvi i još uvijek jedini sunčani ured upravo u Poreču, koji je financiran iz sredstava EU, rekao je Peršurić dodajući da ondje građani mogu dobiti besplatno sve informacije o sunčanim elektranama i energetskoj održivosti. Istaknuo je i da se država mora "trgnuti", da postoji jedan kabel koji spaja Istru i ostatak Hrvatske preko Učke pa postoji mogućnost da, iako ima nekih alternativnih rješenja, Istra može u jednom trenutku ostane bez struje.

Komentirajući da se na prošlim konferencijama Glasa Istre raspravljalo o poljoprivredi, turizmu i željeznicama, važnim temama igranama koje su neodvojive od energetike, prisutnima se uvodno obratio i istarski župan Boris Miletić. Cilj Županije je, kako je rekao, da Istra do 2025. godine postane energetski samodostatna i održiva.

Boris Miletić (Snimio Milivoj Mijošek)

- Energetika danas u Istri, u čitavoj Hrvatskoj i Europi tema je svih tema. Kako ćemo to sve skupo opsluživati? Danas imamo jednog velikog proizvođača električne energije - Termoelektranu Plomin, blok B koji koristi fosilna goriva, ugljen kao energent. Njena je snaga 210 MW, a znamo da tijekom ljetnih mjeseci kad imamo ono vršno opterećenje, potrošnja je preko 340 MW.

Kao što je gradonačelnik Poreča rekao, taj jedan dupli spoj koji ide preko Učke s ostatkom Republike Hrvatske, jedan jačine 120 kV i jedan manji prema Sloveniji, 70 kV. Definitivno, mislim da je ovom dijelu Hrvatske neophodan jedan kružni, jači spoj prema Republici Italiji i mislim da će se to uskoro morati ozbiljno razmotriti. Na taj način bi se stvorio električni krug i ne bi bilo strahova za blackoutom. Kao Županija smo uložili puno truda i vremena u energetiku.

Imamo doista jednu dobru podlogu kako Istru učiniti energetski samodostatnom na način da koristimo primarno obnovljive izvore energije, rekao je župan Miletić, dodajući da, s obzirom na pregršt sunčanih dana, Istarska županija pokreće proces ubrzane izgradnje solarnih elektrana kojim se planira osiguravanje područja za izgradnju 400 MW solarnih elektrana kao okosnice budućeg elektroenergetskog sustava županije. Napomenuo je da se sve više i automobila na struju, ali i da s time treba biti oprezan.

- Smiješno je pričati o automobilima na struju koji se pune na električnu energiju koja ne dolazi iz obnovljivih izvora, ocijenio je Miletić.

Andrea Poldrugovac, v.d. upravitelj Istarske regionalne energetske agencije, podsjetio je da je još 2014. godine Istarska županija usvojila zeleni plan u kojem je ugljična neutralnost prepoznata kao strateška odrednica.

Andrea Poldrugovac (Snimio Milivoj Mijošek)

- U tom su periodu krenule prve investicije uz raspoloživost bespovratnih sredstava, usmjerene na energetsku obnovu javnih i višestambenih zgrada. Imamo jako puno pozitivnih primjera na razini cijele Hrvatske, a grad Labin je jedan od gradova s najvećom stopom obnove višestambenih zgrada. Međutim, u tom početnom periodu izostala su konkretna ulaganja u korištenja obnovljivih izvora energija, prvenstveno mislim na transformaciju sustava grijanja gdje je prevelika ovisnost o fosilnim gorivima.

Zgradarstvo je jedan velik potrošač energije u Hrvatskoj, na njega otpada više od 45 ukupne potrošnje energije, od čega je 80-ak posto energije utrošeno za sustave grijanja, hlađenja i pripreme potrošne vode, rekao je Poldrugovac, dodajući da je detektirana i potreba za zaštitom zgrada definiranim kao kulturno dobro gdje toplinska izolacija ovojnice nije moguća, a u kojima su jedino mogući projekti koji se tiču korištenja obnovljivih izvora energije.

Da su zgrade najveći "gutači" energije, istaknula je Toto Ormuž iz tvrtke Rockwool, pojašnjavajući da najveći energetski gubitak bilježe kroz krov, budući da se topli zrak penje gore.

Anđelka Toto Ormuž (Snimio Milivoj Mijošek)

- Stalno spominjemo da je najisplativija energija ona koju ne potrošimo, a znamo da su zgrade najveći potrošači. Zgrade na koje stavimo solarne panele nisu energetski obnovljene, to za početak. Prvo trebamo smanjiti potrebu za energijom, a te onda razmišljati kako ćemo je dobiti.

Mi proizvodimo izolacijski materijal od kamene vune, a potrebu zgrade za energijom smanjimo na način da sve ovojnice zgrade izoliramo. Na pitanje kako objašnjavaju činjenicu da u tom procesu koriste fosilna goriva, odnosno koks, kojim se postižu vrlo visoke temperature na kojima se tope bazaltne stijene, Toto Ormuž je kazala:

- Prije svega, naš izolacijski materijal od kamene vune je jako tražen, s obzirom da smo zaista veliki proizvođač, izvozimo preko 90 posto materijala u 16 zemalja diljem Europe, čime zadržavamo radna mjesta u Hrvatskoj. Što se tiče proizvodnje, svaka tvrtka gleda na problem iz dvije perspektive: prva je kako će vas proizvod utjecati na okoliš, a druga kako ste taj proizvod dobili. Naš izolacijski materijal uštedjet će 100 puta više energije i CO2 nego što je to potrebno za njegovu proizvodnju.

Sama proizvodnja je zaista energetski zahtjevna iz razloga što u našoj tvornici zapravo simuliramo vulkan i imamo ga u kontroliranim uvjetima. Kamen talimo na 2500 stupnjeva i za to je potrebno puno energije. Sada kao energente koristimo koks i plin, to su fosilna goriva i znamo da je politika EU usmjerena na dekarbonizaciju, u skladu s time imamo strategiju kako kroz proizvodne pogone doprinijeti dekarbonizaciji.

Provodimo ga u dvije faze, u prvoj gradimo solarne elektrane u našoj tvornici, jednu na parkirališnom prostoru, druga na parceli pored naše tvornice, a u drugoj fazi fosilna goriva želimo zamijeniti zelenom električnom energijom. Tu tehnologiju imamo, da kamen talimo pomoću struje, ali to ne možemo sami, treba nam i HEP.

To je jako velika investicija, od oko 50 milijuna eura, i već smo se sreli s birokratizacijom, cijeli proces već traje predugo. Znamo da postoji inicijativa na razini EU da se ubrza proces dekarbonizacije industrijskog pogona, stoga se nadamo da neće proći još dodatnih 5 godina dok se to dogodi, kazala je voditeljica korporativnih poslova u Rockwoolu.

O korištenju plina i plinskim platformama, pričao je Ivan Andročec, direktor Obnovljivih izvora energije i inovacija u Ini.

Ivan Andročec (Snimio Milivoj Mijošek)

- Do sad je iz Sjevernog Jadrana izvučeno 23 milijarde kubika plina, a za usporedbu, godišnja potrošnja Hrvatske je nešto manja od 3 milijarde, rekao je Andročec dodajući da je jedan od fokusa na učinkovitosti iscrpljivanja postojećih polja u što se ulažu i značajna sredstva. Moglo se čuti i da su započeli s inicijalnim mjerenjima za vjetroparkove, što je, kako je naveo, za sad još u ranoj fazi, a za što je potrebno još mnogo analiza i pretpostavki da se to ostvari.

Herak se, pak, dotaknuo obnovljivih izvora energije u nautici, s fokusom na vodikove tehnologije.

Ivan Herak (Snimio Milivoj Mijošek)

- Susrećemo se sa 5-6 modela održivog turizma u državi, ni u jednom ne stojimo baš najbolje. Došli smo do ruba, jako je teško dizati dodanu vrijednost, ne možemo više svake godine dizati cijene preko 10 posto. U tom kontekstu, ono prema čemu ACI stremi je implementacija vodikovih tehnologija u poslovanje, tu vidimo prostora za stvaranje nove dodane vrijednosti.

Svakom ulaganju u hrvatski turizam treba 20 godina da se vrati, u nautiku skoro 30, i to je ključni problem. Imamo pitanje saturacije prostora, pitanje tržišta održivosti radne snage, tu ne trebamo posebno govoriti. Dolazimo do interakcije lokalnog stanovništva i turista i svugdje je to problematično.

Ja energetsku održivost doživljavam kao implementaciju nekih rješenja koja će zadovoljiti interese lokalnog stanovništva i turista. Za sad smo implementirali dosta tih energetskih rješenja u novoj marini u Rovinju, a očekujemo još bolju marinu imati u Rijeci, rekao je Herak. Zorniji primjer uštede energije u ACI-ju dao je direktor marine u Rovinju, Goran Bilić, uključivši se u raspravu iz publike.

Goran Bilić (Snimio Milivoj Mijošek)

- Mi imamo sustav zračenja u marini koji ćemo kasnije implementirati u druge marine. Imamo preko 2 tisuće kvadrata zatvorenog prostora, a nemamo nijedan prozor. Kompletna marina je u staklu, ali nema nijednog prozora koji se otvara. Zato što više nije potrebno provjetravanje i poboljšavanje kvalitete zraka.

Danas postoje uređaji i senzori koji mjere kvalitetu zraka s obzirom na broj ljudi koji se nalaze u tom prostoru itd. Izmjenjuju zrak samo onda kada je to potrebno, kako bi on ostao kvalitetan. Ako zrak dovodite izvana, on je možda hladan, ako ga dovodite previše, trošite energiju.

U borbi kod bolesti Legionelle imamo sustav koji je parametriran, ne zagrijavamo vodu cijelo vrijeme kako bi spriječili bolest, već jednom tjedno, pojasnio je Bilić. Na Togonalovo pitanje ima li u marini puno slučajeva gripe zbog toga što se ne provjetrava, Bilić je rekao da djelatnici jako rijetko idu na bolovanje zbog toga što u sustavu ventilacije postoje i filteri koji sprječavaju dotok 99,9 posto štetnih stvari u prostoriju.

Povezane vijesti

• Ekološka osviještenost, očuvanje prirodnih bogatstava i održivost duboko su utkani u poslovanje ACI-ja
• Grad Vodnjan raspisao natječaj za čišćenje deponija u Galižani
• Končarov vlak predstavljen na najvećem svjetskom sajmu transportne tehnologije