STARA NOVA INICIJATIVA
Vodom do održivog tartufarenja: Mirnu treba skrenuti u staro korito
Staro korito (Snimila Gordana Čalić Šverko)
Ideja je da se voda iz rijeke Mirne skrene kod Istarskih Toplica u staro korito. Na toj će lokaciji trebati napraviti određeni hidrotehnički objekt, svojevrsnu ustavu, istaknuo je govoreći o projektu obnove starog toka Mirne ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode pri Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije Aljoša Duplić na panelu "Vodom u starom koritu rijeke Mirne do održivog tartufarenja" kojeg je u sklopu ovogodišnjeg 21. izdanja Festivala istarskog tartufa u Buzetu moderirala Ana Pisak, a sudjelovao i županijski pročelnik za poljoprivredu Ezio Pinzan.
Interdisciplinarni projekt
Kod velike količine oborina, kada je visoki vodostaj u Mirni, voda bi se dijelom preusmjerila u postojeći riječni kanal što ima svojevrsnu ulogu zaštite od poplava, a u normalnim okolnostima, kazao je Duplić, išla bi kroz stari tok rijeke Mirne. Novi riječni kanal tipično je trapezoidno tehnički izvedeno korito koje ima relativno strme pokose, ravno, jednolično dno i gdje se voda nema gdje zadržavati tijekom ljetnih mjeseci.
U starom koritu se ne bi išlo u zahvate da se ono dimenzionira na taj način, već bi to bilo korito koje ima svoju prirodnu dinamiku s dubljim i plićim djelovima, gdje je i lagana erozija i drveće na samom koritu, raznoliko stanište, tako da bi to bilo puno bolje i za sve vodene organizme.
Još jedan bitan sektor koji će se sada uključiti su Hrvatske ceste, stoga što su potrebni određeni zahvati vezani uz propuste ispod državne ceste, također i Općina Oprtalj zbog zahvata na lokalnim cestama. Cilj je zadati si jedan ambiciozan, ali i ostvariv plan, da se u roku od godinu dana dođe do konkretnog riješenja i da se onda traže sredstva, da li europska, ili nacionalna.
- Po nama u Ministarstvu zaista bi bilo loše da ne iskoristimo europska sredstva koja su dostupna upravo za ovakve projekte, a vrijednost Motovunske šume nije samo nacionalna, ona je i međunarodna, kazao je Duplić. Malo se, dodao je, treba obrecnuti na tartufare jer kada se gleda važnost Motovunske šume za tartuf, onda se koriste službeni podaci, a službeni podaci su poražavajući jer, prenio je Duplić, svega je nekoliko kilograma tartufa po službenoj evidenciji Hrvatskih šuma, prikupljeno u godinu dana u Istri.
S jedne strane, naglasio je Duplić, riječ je o interdisciplinarnom projektu i pristupu u kojeg su uključene Hrvatske vode, Hrvatske šume i Javna ustanova Natura Histrica koja je upravitelj područjima ekološke mreže. Poznato je da su Motovunska šuma, i Mirna, i područje uz Butonigu u ekološkoj mreži. Napravljen je plan upravljanja područjima ekološke mreže i posebnim rezervatom šumske vegetacije Motovunska šuma. To je svojevrstan upravljački dokument koji upućuje na potrebu upravo ovakvih aktivnosti.
- U posljednjih mjesec dana vrlo se intenzivno pokrenulo kontinuirano, svakotjedno dogovaranje i koordiniranje da se dođe do određenog cilja koji je postavljen da u roku od godinu dana imamo razrađen projekt, najavio je Duplić. Kazao je kako se nada da će se u tome uspjeti jer su si to uzeli kao jedan od nacionalnih prioriteta kada se govori o obnovi šumskih staništa i vodotoka.
U slivu rijeke Mirne, osim obnove korita rijeke Mirne, intenzivno se surađuje s Hrvatskim vodama i JU Natura Histrica i na osiguravanju prohodnosti na deset umjetnih prepreka za nesmetanu uzvodnu i nizvodnu migraciju riba. Također, s Hrvatskim vodama, JU Natura Histrica i Hrvatskim šumama, na obnovi starog korita Butonige, da se i u tom dijelu šume također vrati voda koja je nakon gradnje akumulacije skrenuta u kanal Butoniga.
Još se 1999. godine, podsjetio je Duplić, krenulo inicijalno s idejnim projektom obnove starog toka Mirne koji protiče od Istarskih Toplica kroz Motovunsku šumu. Ravna linija novog korita je kanal i kada se govori o funkcijama koje bi rijeka trebala imati pa i za okolni eko sustav, on je tako dimenzioniran da tih funkcija nema. Na žalost, s protokom vremena događao se cijeli niz različitih okolnosti u okolišu koje su u posljednje vrijeme vidljivo začinjene i s klimatskim promjenama.
- U Motovunskoj šumi imamo jedan eko sustav koji je pred kolapsom, u vrlo jednoj nezavidnoj situaciji su i mješane poplavne šume i sastojine hrasta lužnjaka s grabom. Ako tu ne poduzmemo određene aktivnosti, njihov opstanak je neizvjestan, a i ukoliko vratimo vodu u stari tok rijeke Mirne, uslijed svih okolnosti i svega što se do sada događalo vezano uz taj šumski eko sustav u smislu stresova, pitanje je da li ćemo biti dovoljno učinkoviti s tim mjerama.
Ali to nam je jedini put i jedina mogućnost i upravo stoga smo, kada se radio plan oporavka i otpornosti, planirali sredstva za izradu konkretnog plana za obnovu starog toka Mirne. Tu smo trebali djelovati jako brzo i nismo djelovali, ta su sredstva jednim dijelom nekako na izmaku. Sredstva ćemo naći, no sada treba intenzivno raditi na tome da se konačno napravi projekt vraćanja vode u stari tok Mirne, naglasio je Duplić. Zaključio je kako bi sve ove mjere u idućih nekoliko godina mogle dati sasvim jednu drugu perspektivu ovim eko sustavima, pa onda i bijelom tartufu.
Već godinama se govori o Motovunskoj šumi i ovom projektu, valjda je, nadovezao se je županijski pročelnik za poljoprivredu Ezio Pinzan, trebalo proći neko vrijeme da ideja sazrije i da se uključi što više dionika.
- Svi znamo da je zaštita tartufa i briga o Motovunskoj šumi krenula iz Grada Buzeta, krenula je i na inicijativu nekoliko entuzijasta uz veliku podršku Turističke zajednice i na valu početnih valorizacija tartufa u smislu turizma i njegove gospodarske vrijednosti došli smo do toga da to stanište moramo zaštititi. Da danas ne pričamo toliko o tartufima, vjerujem da ne bi ni o toj šumi kojoj treba pomoći i bez istarskog bijelog tartufa. Bijeli tartuf je prirodno bogatstvo.
Sada smo u situaciji i s Hrvatskim vodama koje su spremne financirati i provesti te radove, s Hrvatskim šumama koje vide da i sama šuma neće opstati ukoliko i dalje bude ovakva situacija kao sada, i s Ministarstvom zaštite okoliša i zelene tranzicije, da se taj projekt kroz neko vrijeme dovrši, kazao je Pinzan. Dodao je da je istarski tartuf brend i jedan od motiva dolaska u Istru, što je još veća obveza potruditi se oko njegove zaštite.
Zaštita tartufa
Buzet je 1999. godine proglašen gradom tartufa, a te je godine pokrenuta i inicijativa za zaštitu starog korita rijeke Mirne pri čemu se puno surađivalo sa susjednim općinama, konkretno s Općinom Oprtalj i veseli sada čuti da se pokreće novi projekt, kazala je županijska pročelnica za turizam Nada Prodan Mraković na drugom panelu "Valorizacija tartufa i oznaka izvornosti".
Uz nju sudjelovali su i voditelj projekta zaštite izvornosti bijelog istarskog tartufa Anton Brenko iz Hrvatskog šumarskog instituta, Centra za općekorisne funkcije šuma "Josip Ressel" iz Pazina, te Marko Puh iz Natura tartufi, brenda Pietro&Pietro koji svoju djelatnost temelji na istarskom bijelom tartufu.
Udruga tartufara "Istra" lani je uz potporu Ministarstva poljoprivrede i Istarske županije, pokrenula proces zaštite oznake zemljopisnog podrijetla istarskog bijelog tartufa, Tuber Magnatum pico.
- U srpnju ove godine poslali smo resornom ministarstvu prvu radnu verziju specifikacije. Dobili smo prije mjesec dana i komentare na specifikaciju koji su nas ohrabrili jer se radi o manjim izmjenama. Nadamo se da ćemo do kraja godine imati spremnu drugu verziju specifikacije proizvoda te da će biti dovoljna da resorno ministarstvo pokrene postupak zaštite na nacionalnoj razini kazao je Brenko.
S. O. S. za Motovunsku šumu
Općina Oprtalj i Zelena Istra, udruga za zaštitu okoliša Istre, prije ravnih dvadeset godina, u jesen 2004. godine, pokrenuli su dvogodišnju kampanju i akciju "S.O.S. za Motovunsku šumu". Prethodno je prijedlog iniciran u "Zelenom planu za Općinu Oprtalj", zapisao je u knjižici "Obnova Motovunske šume obnovom starog toka rijeke Mirne" objavljenoj 2005. godine njen autor, šumarski stručnjak Christian Gallo.
Nakon što je promijenjen tok rijeke Mirne, staro korito ostalo je u pravilu bez vode. Smatra se, prenio je Gallo, da bi revitalizacija starog, prirodnog toka Mirne, djelomično pomogla vraćanju prijašnjih vodnih prilika u šumi. Mirna je nekad krivudovao tekla kroz šumu i tako odnosila nužnu, ali i odvodila suvišnu vodu. Elaborat za privođenje starog korita funkciji postoji još od 1999. godine.
Izradile su ga Hrvatske vode. Elaborat je ponovo aktualiziran prilikom izrade razvojnog dokumenta Zeleni plan za Općinu Oprtalj. Tim planom je revitalizacija srednjeg toka Mirne od izvora Bulaž do utoka u "kanaliziranu" Mirnu u visini sela Antonci bila predviđena za razdoblje 2004. do 2006. godine no do danas nije realizirana.
Motovunska šuma predstavlja veliko bogatstvo pa su odnosi prema njoj kroz povijest bili različiti. Venecija je šumi pridavala veliko značenje jer je iz nje dobivala kvalitetnu brodarsku građu. Za vrijeme njene vladavine, od 13. do kraja 18. stoljeća, vršeni su meliorativni radovi i Motovunsku šumu tada nazivaju šumom Svetog Marka.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
