"SRIJEDOM S KORADOM"
Korlević: Kinezi preko TikToka zaglupljuju ostatak svijeta
(Snimio: Zvonimir Guzić)
Serijal "Srijedom s Koradom" koji se održava svake zadnje srijede u mjesecu u novigradskom Centru za manifestacije i kulturu donio je još jedan zanimljiv razgovor s profesorom Koradom Korlevićem kojeg je moderirao i vodio ravnatelj CMIK-a Kristijan Nemet.
Ni ovaj put nije nedostajalo provokativnih i uvijek aktualnih tema o umjetnoj inteligenciji, društvenim mrežama, ekologiji i globalnoj politici. Astronomija, kao uža specijalnost profesora Korlevića, ovaj put nije bila na "jelovniku" sve popularnijeg "talk showa". Moderator Nemet je u razgovor krenuo sa konstatacijom iz jednog nedavnog istraživanja gdje je utvrđeno da velik broj učenika i studenata za pisanje svojih radova koriste umjetnu inteligenciju, pa je pitao gosta u kojoj mjeri bi se do sada ustaljena pravila oko učenja trebala mijenjati ili prilagoditi novonastaloj situaciji i tehnologiji, gdje bi se nekadašnja učenja stvari na pamet trebala zamijeniti stjecanjem znanja uz pravilno korištenje postojećih tehnoloških pomagala.
Internet kao opasni "vašar"
- Školstvo se kod nas opisuje sa dvije riječi odgoj i obrazovanje što je dobro jer možemo razlučiti dvije stvari. Dio oko obrazovanja odlično se može odraditi pomoću računala gdje učenici sami traže informacije i dolaze do znanja. Svi inženjeri rade na taj način, recimo da kod gradnje mosta gledaju u neke tablice, rade izračune, koriste računala i sagrade most koji bi trebao biti upotrebljiv. Sve im je dozvoljeno, ali krajnji rezultat mora funkcionirati. Isto tako je u školi, učenici mogu preko tehnologije imati pristup informacijama, ali krajnji rezultat im mora biti točan. Kad pričamo o odgoju taj dio strojevi ne mogu odraditi dobro, roditelji ili netko bližnji mora odgojiti dijete, posebno je bitan period do devete godine i gdje se dijete priprema za adolescenciju. Naš mozak se razvija tako da dok čitamo on zamišlja svoj film o pročitanim, ako djeci umjesto čitanja prikazujemo neki film ona će samo prati radnju i neće razvijati maštu. Čitajući treniramo mozak da radi taj kompleksan posao stvaranja filma o pročitanom i tako podižemo razinu inteligencije, odnosno razvijamo procesorsku snagu mozga. Čitanjem djeca stvaraju fantaziju, zamišljaju, sanjaju otvorenih očiju što je jako važno za intelektualni razvoj. U cijeloj toj priči posao škole bi trebao biti naučiti djecu kritičkom mišljenju, da razlikuju istinu od laži, jer velik postotak toga na internetu je lažno i manipulativno. Internet je danas postao jedan opasan "vašar" gdje vas se hoće izrabiti na što brži i jednostavniji način. Ako se djeca do devete godine nauče fantazirati, čitati i kritički razmišljati tehnologija im može donijeti neslućene dobrobiti, u protivnom djetetu pada inteligencija najmanje za deset posto. U budućnosti će onda oni prvi inteligentniji stvarati snove, a ovi drugi će ih moći samo kupovati", opširno je o primjeni tehnologije u školstvu elaborirao Korlević dodavši da je gore od toga da učenici koriste umjetnu inteligenciju za svoje zadaće, samo to što profesori isto koriste taj AI za ispravljanje tih zadaća.
Do kojeg stupnja samosvijesti je stigla umjetna inteligencija u svom razvoju?, bilo je sljedeće pitanje Nemeta.
- Jako se brzo razvija ta samosvijest kod AI i pitanje je mjeseci kad će postati svjesna sebe. Teško će nekome biti razaznati komunicira li s čovjekom ili strojem ako ga ne vidi. Jednog dana cjelokupan internetski sustav će funkcionirati na principu "mislim dakle jesam" i imat će kao svi svjesni organizmi strah od smrti. Tu dolazimo do pitanja etike i moralnosti i koliko će stroj biti empatičan prema nekome tko u rukama drži prekidač koji njemu znači život, a to smo mi", rekao je Korlević o problemu s kojim bi se čovječanstvo moglo susresti u bliskoj budućnosti.
- Ljudi s godinama pospješuju svoju komunikaciju, od neartikuliranog govora, preko pisma do trenutne telekomunikacije. Postoji li šansa da se razvije sposobnost razgovora pomoću misli?, dočekalo je novo pitanje Korlevića.
- Mislim da smo dosegli limit u brzini komunikacije s 24 slike u sekundi. Postoje prirodni limiti preko kojih ne možemo ići, naš živčani sustav je dosta nerazvijen po pitanju komunikacije, tu su čak i ptice bolje od nas. Uz određena pomagala, poput neuralinka, može se postići da nepokretna osoba mislima pomiče miša ili igra šah, ali nakon nekog vremena i taj sustav pada na petnaestak posto sposobnosti jer ga naš mozak ne prihvaća", mišljenja je Korlević.
Katastrofalna priča
Sljedeća tema je bio Tik Tok i opasnosti koje ta kineska aplikacija nosi, što je u Americi pokrenulo zahtjeve za ograničenjem i čak zabranom korištenja te društvene mreže, pa je moderatorovo pitanje bilo u čemu je problem oko Tik Toka?
Korlević je odgovorio da su najbolju analizu Tik Toka napravili Iranci.
- Nakon istraživanja shvatili su da softver u interakciji sa osobom prepozna interese te persone bolje od ikoga. Ni rođena mater te ne pozna bolje od njega. Nakon što ste se upoznali Tik Tok vam ciljano nudi cijeli lepezu video sadržaja sa kojeg se ne možete skinuti. Softver je tako dizajniran da po geografskim regijama nudi određeni sadržaj. Iran je proveo istraživanje kojim su dokazali da se u Kini uz zabavni nudi i edukativni video materijal, dok je u ostatku svijeta uglavnom sadržaj za zaglupljivanje masa. Tu je nastao problem i Amerikanci, a uskoro će i Europa, zahtijevaju pristup algoritmu odabira ili će uvesti zabranu kineskoj aplikaciji, objasnio je Korlević.
Uslijedilo je pitanje o ekologiji i klimatskim promjenama. Bi li bilo bolje sva ta sredstva što se koriste u borbi protiv promjena usmjeriti u saniranje posljedica, a ne u traženje uzoraka?
- Sve je to "fake". Iza svega stoje interesne grupe, od naftnih, nuklearnih do lobija obnovljivih izvora energije. Što će biti, recimo, sa Saudijskom Arabijom, ako svi automobili budu na struju? Svatko od njih lobira za svoje interese, a na vrhu agende je Svjetski ekonomski forum i Amerika koji koriste realne klimatske promjene za provođenje svojih političkih ciljeva, smatra ovaj znanstvenik.
Na kraju mu je pitanje pristiglo preko društvenih mreža i u njemu se zatražilo mišljenje od Korlevića oko biodizela koji se više ne spominje kao alternativno gorivo.
- To je katastrofalna priča, kaže Korlević. "Kukuruz se pretvara u benzin, s za proizvodnju tog kukuruza potrošiš više dizela nego što dobiješ energije. S druge strane u Subsaharskoj Africi ljudi nemaju što jesti", rekao je na kraju razgovora.
Nemet je najavio da slijedi ljetna pauza serijala "Srijedom s Koradom", a sljedeće druženje najavio je za jesen.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
