MORUS BASSANUS
Pelagijska atlantska lutalica kao zimsku rezidenciju izabrala Umag. Ne plaši se uragana i beskrajne pučine
(Snimila Vanja Puškarić)
O vrlo rijetkoj ptici Bluni, latinski Morus Bassanus, koja je ovih dana uočena na području Umaga izvijestio nas je Vanja Puškarić iz Poreča koji se već nekoliko godina iz hobija bavi »birdwatchingom«, odnosno, promatranjem ptica.
- Bluna je ptica duplo veća od galeba, raspona krila od 165-185 cm. Veća i od vranca (kormorana) Kao velika guska ili manji labud. Iz daljine podsjeća na galeba pa zato uglavnom prolazi neprimjećena, ali ako se u njenoj blizini nađe neki galeb Klaukavac (naš najveći galeb) onda poneki ljudi shvate o kakvoj se veličanstvenoj vrsti radi. Blunu se može opisati kao neku vrstu kimere. Izgleda i leti kao galeb, obrušava se u more brzinom od 100 km/h kao čigra, roni do dubine od 20 m kao vranac (kormoran) ali pritom pliva krilima, i uz to je velika i elegantna kao manji labud. Bluna je oceanska krstarica koja nema prirodnih neprijatelja i koja se ne plaši uragana i beskrajne pučine. Ova vrsta je u kategoriji albatrosa, ali manja. U prošlosti puno brodova otišlo je u nepovrat prateći ovakve pelagijske ptice misleći da će ih one odvesti do obale kao galebovi, a one bi ih odvukle na pučinu, kaže naš sugovornik.
Potraga za partnerom
Uglavnom obitava diljem Atlantika sjeverno od Ekvatora, kako prenosi Vanja Puškarić, ali kao lutalica može završiti u svim morima. Gnijezdi se na izloženim liticama uz ocean i na otocima sjevernog Atlantika. To je uglavnom veže za Atlantski ocean, jer svake godine nagon je tjera natrag prema sjeveru i gnijezdilištima između Kanade, Islanda, Irske, Škotske, Bretanje, Normandije i Norveške. Kada dođe vrijeme gniježđenja, ova vrsta krene put Sjevera uglavnom prateći obale kontinenata jer Atlanski ocean ima takvu jednostavnu orjentaciju sjever-jug koja ovu pticu nepogrešivo dovede do odredišta.
Ipak, upozorava Vanja, postoji zamka na tom putu; povremeno neka od ovih ptica prateći obale zađe kroz Gibraltar dublje u Sredozemlje. Ako se ne vrati do Atlantika na vrijeme, nagon će je natjerati da krene prema sjeveru i tu će ostati zarobljena tražeći prolaz kojeg nema. Neke blune kruže po Tirenskom i Balearskom moru godinama ne nalazeći izlaz van iz Sredozemlja.
Ovo je vrsta koja se doživotno veže za jednog partnera, iako budu tokom godine razdvojeni u sezoni parenja ponovo se nalaze iz godine u godinu.
- Može se reći da ono što mi vidimo kao nagon može biti ljubav i nostalgija za partnerom. To čini ovu našu umašku blunu još većim baksuzom. Vjerojatno je letjela već neko vrijeme po Sredozemlju kada ju je nagon usmjerio prema Sjeveru. Imala je tu nesreću da se tada nalazila u Jonskom moru i tako je završila u ovom slijepom sifonu našeg predivnog Jadrana. Ovdje je promatram već treću-četvrtu godinu. Prvi put sam ju uočio jedne zime u Poreču a zatim sljedećih godina u Umagu. Bluna vjerojatno traži prolaz prema Sjeveru i izabrala je lokaciju koja joj najviše odgovara i to je u bluninom pogledu bila Moela u Umagu, tvrdi Vanja Puškarić.
Ne zna se koliko je dugo ova bluna zarobljena u Jadranu. Puškarić je osobno prati četvrtu godinu zaredom. Hrvatska, a i Istra nisu popularne u »birdwatchingu«, kaže naš sugovornik, pa je moguće da je ona tu na Jadranu puno duže, a nitko ju nije primijetio.
- Za sada poznati životni vijek bluna kreće se od 17 do 37 godina. Mora se uzeti u obzir da je ovakvu vrstu izuzetno teško promatrati jer more nije naš element i podaci su limitirani. Zato navodim da Umag pruža fantastičnu priliku da se bluna vidi iz bliza. Umažani nisu ni svjesni koliku privilegiju imaju da ovakva ptica odabire baš njegovu obalu iz godine u godinu, kao iz enciklopedije sipao je podatke Vanja.
Privremeno stanište
Za kraj je imao i savjet za Grad Umag i njegove građane.
- Do prošle godine bluna se odmarala na jednoj splavi privezanoj malo dalje od obale. Ta splav je bila iskorištena za neke druge svrhe tako da je bluna bila otjerana te se više nije pojavljivala. Nitko nije tjerao blunu, jer ljudi nisu ni znali da bluna koristi taj splav za odmor nakon svog svakodnevnog kruga po sjeveru Jadrana.
Da se ne bi ponovila prošlogodišnja greška, bluni bi trebalo osigurati jednu splav, posebno sada u zimsko doba, da nesmetano odmara dok napokon ne odleti iz Jadrana i uz malo sreće pronađe put do svoje druge blune koja je čeka na velikom Atlantiku. Grad Umag bi trebao prepoznati privilegiju što jedini ima ovakvu pticu na svojoj obali, kakvu nema niti jedan drugi grad na Jadranu, mogli bi od nje napraviti turističku atrakciju, smatra promatrač ptica Vanja Puškarić.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
