Hrvatska mora biti prepoznatljiva po širokoj i kvalitetnoj turističkoj ponudi i proizvodima te kao turistička destinacije visoke vrijednosti, definirano je kroz novi Strateški marketinški i operativni plan hrvatskog turizma do 2027. godine. Hrvatska turistička zajednica (HTZ), koja je nositelj promocije Hrvatske kao destinacije visoke vrijednosti, a samim time i održive destinacije, stoga će svoje aktivnosti usmjeriti prema novom brendingu Hrvatske kojem je upravo održivost, i to na svim razinama, u fokusu. O tome na koji način suvremeni gost vidi Hrvatsku i što konkretno znači održivost hrvatskog turizma, razgovarali smo s Kristjanom Staničićem, direktorom HTZ-a.

Put u održivost

Jedna od glavnih tema ovogodišnjih Dana hrvatskog turizma (DHT) je održivost o kojoj se govori i na panelu HTZ-a »Putovanje u održivost – iskustva destinacija«. Koliko je Hrvatska kao destinacija prepoznatljiva po pitanju održivosti na turističkim tržištima?

- Put u održivost je dug put, on ne ide preko noći, ali puno je primjera dobre prakse o kojima ćemo razgovarati upravo u sklopu spomenutog panela na DHT-u. Diljem svijeta promoviramo Hrvatsku kao cjelogodišnju turističku destinaciju koja itekako ima što za ponuditi, posebno u pred i posezoni. U tom je kontekstu posebice važan naš novi Strateški marketinški i operativni plan, koji sadrži konkretne smjernice za pozicioniranje Hrvatske kao održive turističke destinacije visoke vrijednosti, odnosno kao destinacije koja nudi širok spektar kvalitetnih autentičnih turističkih doživljaja različitim segmentima turističke potražnje. U tom smjeru ići će sve naše promotivne aktivnosti u godini koja nam slijedi, a to je i ono što suvremeni turist danas traži i priželjkuje. Upravo smo se vratili iz SAD-a i Londona i moram istaknuti kako su upravo održiva putovanja i održivi turizam glavna tema naših razgovora sa strateškim partnerima.

Koliko je, ustvari danas kod planiranja putovanja općenito važan taj »zeleni aspekt« te kako se druge zemlje nose s time? Koliko druge zemlje ističu taj aspekt održivosti? Vidimo primjerice da Slovenija ističe upravo taj »green« aspekt ponude, Francuska do 2030. želi biti prva svjetska destinacija održivog turizma…

- Održivost u turizmu postaje sve važnija tema koja je, između ostalog, posljednjih godina pozicionirana u sam vrh prioriteta razvojnih politika i strategija mnogih destinacija. Masovnost, pritisci na infrastrukturu, klimatske promjene postaju sve veći razlozi zabrinutosti brojnih ljubitelja putovanja pa destinacije samim time sve više ističu svoje uspjehe i postignuća u tom segmentu. Naime, turisti su svoj odmor skloni sve češće planirati uzimajući u obzir različite elemente održivosti prilikom putovanja te je pritom uočljiv porast onih putnika koji su spremni na veći trošak putovanja, naravno uz uvjet smanjenja negativnog ekološkog otiska. Održivost u turizmu znači postizanje ravnoteže između ekonomskih, ekoloških i društvenih elemenata turističkog razvoja, što je prepoznala i Hrvatska, koja u svim temeljnim strateškim dokumentima te kroz zakonski okvir u prvi plan stavlja elemente održivosti kao jedini pravi smjer daljnjeg razvoja i upravljanja turizmom Hrvatske.

Sofisticirana iskustva

U kojem smjeru će se nastojati prezentirat hrvatska turistička ponuda sukladno novom Strateškom marketinškom i operativnom planu, odnosno u kontekstu održivosti, planira li se jačati pred i posezonu?

- Svjesni smo određene prevelike koncentriranosti ukupnog turističkog prometa u dva glavna ljetna mjeseca s posebnim naglaskom na obalu. Cilj nam je uspostaviti održivi model turističkog poslovanja i razvoja koji će etablirati ponudu zasnovanu na konceptima koji smanjuju negativan okolišni učinak te koji potiču sofisticirana turistička iskustva. Takav je pristup odlično zaokružen vizijom nacionalnog turističkog marketinga Hrvatske prema kojoj će naša zemlja do 2027. i poslije biti prepoznata kao održiva destinacija visoke vrijednosti. Ali i koja će u cilju unaprjeđenja kvalitete života domaćeg stanovništva nuditi širok spektar autentičnih i kvalitetnih turističkih doživljaja, i to različitim segmentima turističke potražnje.

U kojem smislu se planira zaokret u brendiranju i promociji Hrvatske? Koji proizvodi su ključni u predstavljanju Hrvatske kao održive destinacije?

- Želja nam je Hrvatsku repozicionirati putem onih atributa koji našu zemlju opisuju kao sigurnu, modernu i pristupačnu destinaciju koja je idealna za posjet u razdobljima pred i posezone. Turistički proizvodi visoke vrijednosti, odnosno takozvani premium proizvodi nisu luksuzni proizvodi, već će se naglasak stavljati na superiorniju izvedbu, na visoku kvalitetu jer samo tako možemo uspješno privlačiti sofisticiranije segmente turističke potražnje.

Koliki udio turističkog prometa danas otpada na špicu, a koliko na ostatak godine i što je po vašem mišljenju utjecalo na takav raspored turističkog prometa?

- Ako za špicu sezone uzmemo dva glavna ljetna mjeseca srpanj i kolovoz, onda se u špici sezone realizira oko 60 posto ukupnog turističkog prometa. To je ujedno jasan znak i potvrda kako daljnjem rastu turističkog prometa u samoj špici sezone ne smijemo težiti, već nam cilj mora biti rasterećenje glavne sezone i disperzija prometa na pred i posezonu. Iako turistički promet jest važan pokazatelj uspješnosti sezone i općenito sektora turizma, on nije jedini pa samim time rast prometa, odnosno broja dolazaka i noćenja ne smije biti sam po sebi cilj.

"Otkrivanje" kontinenta

Jedan od postulata održivosti jest i ravnomjerniji razvoj u svim dijelovima Hrvatske. Na koji način HTZ promovira turizam na kontinentu, donosi li Strateški marketinški i operativni plan neke promjene?

- Kako je ranije spomenuto, ravnomjernija distribucija turističke potražnje i povećanje turističkog prometa u manje razvijenim destinacijama jedan je od strateških prioriteta hrvatskog turizma. Plan podrške turistički nerazvijenim i manje razvijenim područjima Hrvatske temelji se na tri ključna pravca djelovanja, a oni uključuju unapređenje marketinških resursa, provedbu dvosmjernog marketinškog koncepta te daljnje stvaranje i unaprjeđenje turističke ponude nerazvijenih destinacija. Namjera je da HTZ nerazvijenim destinacijama i njihovim turističkim zajednicama pruži stratešku i operativnu podršku u osmišljavanju i definiranju ponude koja će na emitivnim tržištima biti atraktivna i zanimljiva.

Koliko sami domaći gosti prepoznaju ponudu kontinentalne Hrvatske? Ima li tu pomaka?

- Ako promatramo rezultat ostvaren tijekom prvih deset mjeseci ove godine, domaći su gosti ukupno ostvarili oko 12,5 milijuna noćenja što u odnosu na lani predstavlja rast od 4 posto. Od toga su domaći gosti u gradu Zagrebu ostvarili više od 360 tisuća noćenja, što u odnosu na lani predstavlja rast od 7 posto, dok su na ostatku kontinenta ukupno ostvarili 900 tisuća noćenja, što je rast od 9 posto u odnosu na lani. Generalno gledano uočljiv je rast potražnje i turističkog prometa kontinentalnih destinacija, a posebice nas veseli što kontinent sve više otkrivaju i inozemni putnici s posebnim naglaskom na nama najbliža tržišta kojima su hrvatske destinacije ulaskom naše zemlje u Schengen postale još dostupnije i zanimljivije.

Odlični rezultati

Za kraj, na DHT-u se analizira aktualna turistička godina koja se bliži kraju. Kako ustvari ocjenjujete 2023. koja je, realno gledano, bila prilično izazovna?

- Turistička godina koja je na izmaku čvrsto drži korak s rekordnom 2019. godinom, dok u odnosu na lani bilježimo rast od 9 posto u dolascima i 3 posto u noćenjima. Tijekom ove godine svjedočili smo stabilnom i kontinuiranom porastu turističkog prometa u odnosu na lanjske tijekove i to unatoč brojnim globalnim izazovima kao što su klimatske promjene, oporavak industrije putovanja nakon pandemije, a tu su i negativni utjecaji inflacije te, nažalost, i dalje aktualnih ratnih zbivanja.

Ipak, naša je zemlja čak i u takvim okolnostima ostvarila odličan rezultat, dok činjenica da se Dani hrvatskog turizma prvi put održavaju u studenome, i to zbog popunjenih hotelskih kapaciteta najbolje potvrđuje uspješnost ovogodišnje sezone. Uostalom, uspješnost će dodatno potvrdi prihodi od turizma koji bi, prema procjenama Hrvatske narodne banke, za 1,3 milijarde eura trebali biti veći od lanjskih rekordnih prihoda koji su iznosili oko 13 milijardi eura.

Povezane vijesti

• Studenti o razvijanju vještina i novim inicijativama AIESECA-a
• Posljedice Brexita na istarski turizam tek će se vidjeti
• Pula domaćin međunarodne znanstvene konferencije