(Snimila Doria Mohorović)
Na igralištu u Jadreškima jučer je prigodnim riječima i pjesmom mješovitog zbora KUD-a "Kuje" obilježena 80. obljetnica prvog oružanog sukoba u južnoj Istri s njemačkim okupatorom. Ližnjanski načelnik Marko Ravnić i direktorica TZ-a Natali Palko Zirdum, barbanski načelnik i predsjednik IDS-a Dalibor Paus, saborski zastupnik Emil Daus, predstavnici udruga, mještani Jadreški i drugi uzvanici prisjetili su se stradalih i osnivanja prve partizanske čete u južnoj Istri.
Načelnik Ravnić podsjetio je na povijesne okolnosti, kada su Istrijani, zajedno sa Zadrom, Rijekom i otocima donijeli odluku o priključenju Hrvatskoj.
- Istrijani su time pokazali, ono što i danas pokazuju, da su odlučni u svojim odlukama i danas s ponosom možemo konstatirati da je to bio možda i prvi organizirani otpor fašizmu i da se prvi antifašistički odred formirao upravo u Istri. Današnje vrijeme velikih kriza, rastuće inflacije i drugih teških okolnosti stvara određene ultradesne ideje u Europi, pa i Hrvatskoj. Neki to vrlo jasno izražavaju, neki perfidnije, tajno, da nismo ni svjesni. Ali, kod Istrijana takve ideje neće proći, rekao je načelnik Ravnić.
Edi Serbus iz UAB-a Ližnjana podsjetio je kako je većina stanovništva Istre dočekala vijest o kapitulaciji Italije 8. rujna 1943.
- Već sljedećeg dana počeo je masovni ustanak u Istri koji je buknuo poput požara, a odlukama od 9. rujna 1943. Istra prvi put u svojoj povijesti postaje dio Hrvatske i to voljom većine stanovništva. Hrvati, Slovenci, Talijani uzeli su oružje i krenuli u oslobađanje zemlje. U Drugom svjetskom ratu poginulo je 34 boraca, žitelja Jadreški. Danas je važnije nego ikada sačuvati antifašističko nasljeđe jer fašizam se vratio diljem Europe. Nemojmo se sramiti crvene zvijezde iz rujna 1943. i boraca koji su pali jer oni su ostvarili tisućljetni san da se Istra pripoji matici domovini, istaknuo je Serbus.
Branko Oplanić, predsjednik SUAB-a Istre, naveo je da je Istra u Drugom svjetskom ratu dala 17 tisuća žrtava. Stradalo je mnogo civila, staraca i djece u kolijevkama. Čak 21,5 tisuća ljudi poslano je u koncentracijske logore, a više od 8.000 ih se nije vratilo.